DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Šume se uglavnom nailaze na periferiji poluotoka (M. Azije), gdje se još osjeća primorska klimat. Istočna i južna oblast imaju degradirane šume. Najbolje se šume nalaze na ivicama Crnoga mora. Tu se nalaze nepristupačne šum« Trapezunta (Artevinsike šumie smrče). Najbolji se šumski rajon nalazi između Sameuna i Zongullidaka na .sjevernim obalama M. Azije (okrug Kastamona i Bolu). Takoivih šuma ime u svemu oko 50.000 ha. U zoraft Mramornog mora t. j . u Traoiji iima još oko 30.000 ha šume, koja daje uglavnom drvo za .rudnike (hrast i nešto bukve). Zona Egejskog mora imade talkođer oko 30.000 ha šume i to u glavnom po vrhovima planina (mahom borove šume). U zoni Mediterana ima najviše vegetacije makije. Šumle cedra i bora Sačuvane su samo djelomično, kao rezervati. Najbolje su šume u okolina Adane (Posantii), dok su ostale šume ovog kraja opustošene u vrijeme izgradnje Sueskog kanala, U Anadoliji nalaze se potpuno degradirane šume hrasta, koji je upropašten od stoke i eksploatacije. Samo u sredini Ansdolijske stepe nalaizii se ogromna šuma zvana Alcdagmadeni , koja ima površinu od nekih lOO.OOt) ha, ai sastavljena je od mladoga bora, samoniklog poslije požara na mjestu starih šuma. Godišnja proizvodnja drvne mase ne prelazi 500—600.000 m3 drva (rudarsko, jamsko i celulozno), i oko 2,500.000 .. ogrijevnog drveta. Ova je proizvodnja neznatna na šumsku površinu, ali u stvari nije veća, jer su postojeće šume jako oštećene« ili su tek u porastu poslije požara, ili su pak prašume, pa sporo rastu. Šumskom službom rukovodi Generalna direkcija šuma, koja se nalazi u sastavu Ministarstva poljoprivrede. Gen. direktor odgovoran je za rad ustanove´ izravno skupštini. Cijeli posao organizovan je u 13 sekcija, ikoje su specijalizovane za pojedine službe, kao na pr. zaštitu šuma, pošuimljavanjc, eksploataciju (it. d. Direktora u radu savjetuje stručrnil Savje t koji se sestoji od 4 člana, ikoji1 su u stvarni rukovodioci glavnih grana djelatnosti šumske privrede. Cijelo područje Turske podeljeno je na 113 šumskih distriikaita, na čelu kojih se nalazi šef-šumar. Svaki dfetrikt raspolaže sa potrebnim šumskim osobljem, a svaki distrikt obuhvaća šumske površine od oko 100.000 ha. Današnja Turska raspolaže sa 753 inižinjera šumarstva i sa oko 5100 lugara i ostalog kvalificiranog kadra šumarske struke. Ing. Karlo M tai r e n č 1» ć ORGANIZACIJA INSTITUTA ZA DRVNO INDUSTRIJSKA ISTRAŽIVANJA U PRINCES RISBOROUGH KOD OXFORDA U ENGLESKOJ Prema informacijama, koje sam dobio od delegata OUN g. Charles W. Scotta prilikom njegovog službenog boiravka u Zagrebu, Institut za drvno industrijska istraživanja u Princes Risboroiugh kod Oxforda u Engleskoj (Forest Products Research Laboratory) spada među najveće institute svoje vrste na svijetu. Podijeljen je u četiri glavna sektora: tehnološki, biološki, sektor za vanjske veze i sektor za štampu. a) Tehnološki sektor (Engineering) dijeli se u odjele za obradu drveta (Wood Working), sušenje i savijanje (Seasoning and Bending), tehnologiju drveta u užem smislu (Timber mechanics), ii za sastavljeno drvo (Composite Wood). Na čelu sektora stoji poseban činovnik za koordinaciju (Coordtag Officer). b) Biološk i sekto r (Biology) dijeli se u odjele za anatomiju drva (Wood Structure), mikologiiju (Mycology), entomologiju (Entomology) i zaštitu drveta (Wood preservation). I ovdje na čelu sektora stoji činovnik za koordinacijlu (Oooirding Officer). c) Sektor za vanjske veze (External Relations) ima slijedeće odjele: šumarstvo (Sylvicul rural relations), ispitivanje drveta (Timber Testing), diskoriscarvanje -drveta sa svim pripadnim poslovima (Utilisation Subjects alloted), odjel za odnose s trgovinom drveta (Liaison with Timber-Trade etc) te odjel za posjetioce, tečajeve i izložbe (Visitors, Courses and Exhibitions). d) Sektor za štampu (Publications and Records) ima u svemu 3 odjela: biblioteka (Library), odjel za ulazak publikacija (Publication inward) i odjel za izdavanje publikacija (Publications outward). Na čelu čitavog Instituta stoji direktor, kojemu u administrativnom pogledu pomaže sekretar (Assistant director). U organizaciji Instituta nisu strogo odijeljeni poslovi mehaničke od poslova kemijske prerade drveta. U glavnom se na mehaničku 186 |