DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Šume se uglavnom nailaze na periferiji poluotoka (M. Azije), gdje se još osjeća
primorska klimat. Istočna i južna oblast imaju degradirane šume. Najbolje se šume
nalaze na ivicama Crnoga mora. Tu se nalaze nepristupačne šum« Trapezunta (Artevinsike
šumie smrče). Najbolji se šumski rajon nalazi između Sameuna i Zongullidaka
na .sjevernim obalama M. Azije (okrug Kastamona i Bolu). Takoivih šuma ime u
svemu oko 50.000 ha. U zoraft Mramornog mora t. j . u Traoiji iima još oko 30.000 ha
šume, koja daje uglavnom drvo za .rudnike (hrast i nešto bukve). Zona Egejskog mora
imade talkođer oko 30.000 ha šume i to u glavnom po vrhovima planina (mahom
borove šume).


U zoni Mediterana ima najviše vegetacije makije. Šumle cedra i bora Sačuvane su
samo djelomično, kao rezervati. Najbolje su šume u okolina Adane (Posantii), dok
su ostale šume ovog kraja opustošene u vrijeme izgradnje Sueskog kanala,


U Anadoliji nalaze se potpuno degradirane šume hrasta, koji je upropašten od
stoke i eksploatacije. Samo u sredini Ansdolijske stepe nalaizii se ogromna šuma
zvana Alcdagmadeni , koja ima površinu od nekih lOO.OOt) ha, ai sastavljena
je od mladoga bora, samoniklog poslije požara na mjestu starih šuma.


Godišnja proizvodnja drvne mase ne prelazi 500—600.000 m3 drva (rudarsko,
jamsko i celulozno), i oko 2,500.000 .. ogrijevnog drveta. Ova je proizvodnja neznatna
na šumsku površinu, ali u stvari nije veća, jer su postojeće šume jako oštećene«
ili su tek u porastu poslije požara, ili su pak prašume, pa sporo rastu.


Šumskom službom rukovodi Generalna direkcija šuma, koja se nalazi u sastavu
Ministarstva poljoprivrede. Gen. direktor odgovoran je za rad ustanove´ izravno
skupštini. Cijeli posao organizovan je u 13 sekcija, ikoje su specijalizovane za pojedine
službe, kao na pr. zaštitu šuma, pošuimljavanjc, eksploataciju (it. d. Direktora u
radu savjetuje stručrnil Savje t koji se sestoji od 4 člana, ikoji1 su u stvarni rukovodioci
glavnih grana djelatnosti šumske privrede.


Cijelo područje Turske podeljeno je na 113 šumskih distriikaita, na čelu kojih
se nalazi šef-šumar. Svaki dfetrikt raspolaže sa potrebnim šumskim osobljem, a
svaki distrikt obuhvaća šumske površine od oko 100.000 ha. Današnja Turska raspolaže
sa 753 inižinjera šumarstva i sa oko 5100 lugara i ostalog kvalificiranog kadra
šumarske struke.


Ing. Karlo M tai r e n č 1» ć


ORGANIZACIJA INSTITUTA ZA DRVNO INDUSTRIJSKA ISTRAŽIVANJA
U PRINCES RISBOROUGH KOD OXFORDA U ENGLESKOJ


Prema informacijama, koje sam dobio od delegata OUN g. Charles W. Scotta
prilikom njegovog službenog boiravka u Zagrebu, Institut za drvno industrijska istraživanja
u Princes Risboroiugh kod Oxforda u Engleskoj (Forest Products Research
Laboratory) spada među najveće institute svoje vrste na svijetu. Podijeljen je u
četiri glavna sektora: tehnološki, biološki, sektor za vanjske veze i sektor za štampu.


a) Tehnološki sektor (Engineering) dijeli se u odjele za obradu drveta
(Wood Working), sušenje i savijanje (Seasoning and Bending), tehnologiju drveta
u užem smislu (Timber mechanics), ii za sastavljeno drvo (Composite Wood). Na
čelu sektora stoji poseban činovnik za koordinaciju (Coordtag Officer).


b) Biološk i sekto r (Biology) dijeli se u odjele za anatomiju drva (Wood
Structure), mikologiiju (Mycology), entomologiju (Entomology) i zaštitu drveta (Wood
preservation). I ovdje na čelu sektora stoji činovnik za koordinacijlu (Oooirding
Officer).


c) Sektor za vanjske veze (External Relations) ima slijedeće odjele:
šumarstvo (Sylvicul rural relations), ispitivanje drveta (Timber Testing), diskoriscarvanje
-drveta sa svim pripadnim poslovima (Utilisation Subjects alloted), odjel za odnose
s trgovinom drveta (Liaison with Timber-Trade etc) te odjel za posjetioce, tečajeve
i izložbe (Visitors, Courses and Exhibitions).


d) Sektor za štampu (Publications and Records) ima u svemu 3 odjela:
biblioteka (Library), odjel za ulazak publikacija (Publication inward) i odjel za
izdavanje publikacija (Publications outward).


Na čelu čitavog Instituta stoji direktor, kojemu u administrativnom pogledu
pomaže sekretar (Assistant director). U organizaciji Instituta nisu strogo odijeljeni
poslovi mehaničke od poslova kemijske prerade drveta. U glavnom se na mehaničku


186