DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Areratom kao najvišim vrhom. Turska je klimatski podeljena .. sedam velikih Tprirodnih rajona: 1. Rajon Crnoga mora; 2. rajon Mramornog mora; 3. rajon Egejskog mora; 4. raljon Sredozemnog mora; 5. rajon unutarnje Anadolije; 6 rajon istočne Anadoilije; 7. rajon južne Anadolije. Rajon Crnog a mor a predstavljaju padine Pontijekih planina. To je u stvari klimatski pojas širok oko 200 km izrazito planinskog i šumskog karaktera, u ikome dobro1 uspijeva ibukva, jela i t. d. Taj se irajon proteže od granice SSSRa dio gotovo Mramornog ´momi, odnosno Bugarske granice. Klima je" tu primorska sa obilnam vodenim talozima. Sjeverni vjetrovi razbijaju se o vrhove planina i one zaustavljaju svu vlagu Crnog mora. Atmosfera je često oblačna i vodeni taloži dostižu visinu od 1500 do 2000 mm godišnje. Na ivicama nailazi se oa vrlo blaigu klimu kao na primjer u području Trapezunta gdje može da uspijeva čaj i naranča. Taj kraj je veoma slabo naseljen. U rajonu Mramorno g mor a kiMimomi dominiraju vjetrovi sjevera, koji su vrlo "hladni i suhi, a sa juga struje blagi i vlažni vjetrovi. To je u stvara područje .stare turske civilizacije, i tu se nalaze gradovi´ Carigrad;, Skutari, Kenakale i t. & Klima je osrednja i to između one na Crnom moiru i one na Sredozemlju. U tome ...... ima šume samo u Traeiji. Rajon Egejsko g mor a je brežuljkast i srednje planinski, a dijelom pripada Sredozemlju. Utjecaj mora osjeća: se gotovo do 400 km duboko-. Nekada je to bio veoma šumovit teren, dok se je danas šuma zadržala samo na vrhovima masiva. Rajon Sredozemno g mor a sačinjavaju padine Taurusa, te je potpuno pod utioajem Sredozemne klime. Ima nešto razbacane šume samo na gorskim dijelovima planina gdje se nalazi il nešto vlage. Cedar i crni bor su glavne šumske kulture ovoga kraja. Utjecaj mora ne prelazi ni 100 km u dulblinu. Rajon unutarnje A n a d O´1 i j e je prostrani plato sa nadmorskom visinom od 800 do 1100 metara, koji je izložen (kontinentalnim vjetrovima, koji pak svoju vlagu ´Ostavljaju na planinskim preprekama. Ziime »u jako surove sa sniježmim pokri vačem i traju 2—3 mjeseca. Naprotiv pak ljeta su žarka, a kiše su u vremenu od mjeseca maja do oktobra veoma rijetke. Prioda vegetacije traje 4 mjeseca. Ovaj je kraj veoma malo plodan, a trebao bi biti pokriven florom, kao što su planine Sredo zemlja. Ovaj je kraji od davnina jako iskorištavan, i danas predstavlja samo slabu kulturu stepe. Rajon istočne Anadolije je u stvari] rajon vrlo visokih planina koje sači njava spoj Pontijskih planina i Taurusa, te je ograničen granicama SSSRa i Perzije. Vrhovi dostižu od 2500 m na jugu i do 3500 m na sjeveru. Vrh Ararat dominira sa 5500 m na morem. Doline su duboke i kreću sef od 1500 do 1800 metara, kao što je na pr. dolina KAN kod Erzeruma. KIi|ma je kontinentalna 4 vrlo surova. Zima je duga i u to doba pada temperatura na —40 Č°. Tu se nalaze neke manje šume, kao izgubljena ostrva u oceanu. Tu je život za čovjeka veoma surov izuzev južnog dijela, gdje ima nešto ravnica, i koji je kraj nešto naseljen. Mršavi zabrani hrasta) zauzimaju južni dio ovog rajona, dok je ostalo područje stepa. Rajon južn e Anadolij e sačinjavaju ravnice, koje se pružaju na jug do ´Taurusa i na zapad do zone Mediterana. Klima je još kontinentalna i vjetrovi puni vlage nemaju snage da do brda stignu. Reon je siromašan, ta je šumska vegetacija sastavljena jedino od ni|ršaviih zabrana hrasta. Tuv u stvari vlada sitepai 3 počinje pustinja. II. Općj podaci o šumarstvu Površina Turske iznosi 76,700.000 ha od toga je pod šumom svega oko 10,500.000 "ha ili 13°/b." Od te površine otpada na listopadno drveće 52%, a na ostalo 48%. Glavne vrste šumskog drveća su: jel a (Noirmaniana i Bornmileriana), smrč a (orjentalis), ´bukv a (orjentaMs), bo r (silvestris i nigra),, hras t (sessiHlora i pedunculate.). Hrast je zastupljen uglavnom na donjim padinama, a bor po vrhovima. Sjeverne padine planina obično su obrasle jelom, bukvoim i borom. Šumske površineu Turskoj mogli bi podijeliti ovako: a) dobrih šuma lišćara i Crnogoraca lima samo oko . . . 1,000,000 ha b) loših degradliranih šuma iMšćara ima oko 5,250.000 ha c) šume još produktivne, uglavnom hrastove ... . 2,500.000 ha d) degradirane šume (gdje još samo koza može brstiti) . 1,750.000 ha 185 |