DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ORIJENTACIJA ŠUMSKE PRIVREDE U SVIJETU I KOD NAS´ Veoma velika različitost u stanju šumarstva pojedinih zemalja svijeta jest posljedica ekonomsko-historijskih uslova njihova razvitka. Negdje je čovjek isjekao šume radi dobivanja potrebne građe ili ogrijeva, negdje ih je iskrčio radi dobivanja oraničkih površina, negdje ih je pretvarao u pašnjake. Pojava krša jest također posljedica uništavanja šuma u uslovima specifične klime i vapnenog tla. Čovjek, upravljan privrednom stihijom, često je na velikim površinama uništavao supstrat na kojem je trebao živjeti. Prije 200 godina je kritičnu situaciju u opskrbi drvetom spasio kameni ugalj, željezo i beton. Iza toga i željeznički saobraćaj uklanja takvu krizu na mnogim lokalitetima i omogućava znatno širu bazu iskorišćivanja šuma. Ipak još postoje veoma znatne površine t. zv. nepristupačnih šuma nesamo u tropskom i arktičkom, nego i u umjerenom pojasu. Takve šume postoje ne samo u privredno zaostalim (Albanija i t. d.), nego i u privredno veoma razvitim zemljama (Amerika). Zanimljivo je, da su gotovo sve zemlje, koje su se privredno jače razvile, istodobno veoma smanjile šumske površine, a i drvne zalihe na preostalim površinama. Današnja Francuska ima svega 20% šuma koje je imala stara Galija. Engleska je spala na svega 5,5% šumske površine, Nizozemska 7,8%, Dnska 8,1%. Međutim, koristeći napredak nauke i tehnike, na šumarstvu kao sirovMiskoj bazi su se razvile posebne privredne grane, mehanička i kemijska prerada drveta. Ove se privredne grane nisu razvile samo u onim zemljama, gdje je postojala znatna širo vinska baza (Švedska, Finska, Kanada), nego čak i u onim zemljama, gdje te baze takoreći i nema (Engleska, Holandija, Danska, dok su se u nekim zemljama razvile i znatno iznad kapaciteta te baze (Amerika, Francuska, Njemačka i Norveška). Po količini potrošnje drveta osobito je značajna kemijska prerada drveta u celulozu. Sa 34 mil. m3 celuloznog drveta, koliko se preradilo 1913 g. poskočila je potrošnja danas na oko 130 miliona m3, te na 5 mil. ms celuloznog drveta za izradu tekstilija. U pristupačnim šumama gotovo su nestale prvoltne šume sa sltablima jakih dimenzija. Nove šume iskorišćuju se u sve kraćoj ophodnji. Opada pilanska proizvodnja, a raste kemijska. U tom je pogledu slična situacija u Finskoj, Švedskoj pa i Njemačkoj. U Finskoj je na pr. do 1913. g. samo 18% etata bilo prerađeno u papirnatoj industriji, dok je u 1934. g. tb učešće iznosi već 43°/o. Pa i kod nas u dobrom dijelu Slovenije srednji ttrupac pada ispod 30 cm promjera. 1 Predavanje, održano u. Šumarskom društvu NR Hrvatske, iznijeto je ovdje u sažetom ob´iku. Pod šumskom privredom se ovdje smatra ne samo šumarstvo u užem smisilu, nego i drvna industrija, ´kako mehanička tako i kemijska. Kompleks ovih privrednih grana je u tolikoj međusobnoj organskoj vezi, s tolikim međusobnim snamitm utjecajem, da se ne mogu povući opće postavke, a da se taj´ kompleks ne promatra u cjelini. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U svjetskoj trgovini od 1925. god. pa na 1937. god. jače raste učešće celuloze i papira nego što opada učešće piljene grade. Ne raste samo količina proizvodnje pojedinih artikala na bazi celuloze, nego se stalno povećava i broj artikala. Ovo je sasvim u skladu s općom pojavom u kapitalističkom načinu proizvodnje, da se ne povećava samo obim proizvodnje nego i asortiman upravo zbog održanja funkcioniranja kapitalističkog privrednog mehanizma. Dr. W. Brondbeck računa, da potrošnja drveta u Evropi godišnje raste za oko 3%. Dok je is jedne sitrane gotovo pravilo, da su industrijski razvite zemlje u jakoj mjeri uništavale svoje šume, koristeći ih ujedno i za jaču akumu laciju kapitala, dotle je s druge strane gotovo isto takvo pravilo, da su privredno zaostale zemlje pojačano iiskorišćivale šumski fond za uravno teženje svog budžeta i svoje platne bilanse s inosltiranstvom. Tako se, osinu u Švedskoj i donekle Finskoj, u svim ostalim zemljama siječe više nego što prirašćuje. Svakako, da i ovoj pojavi ima granica, što se raza bke i iz toga, da sve veći broj prije izrazitih zemalja izvoznica već od 1921. god. stalno smanjuju svoje izvozne količine drveta ((Čehoslovačka, Poljska, Austrija, Rumunjska, U. S. A. itd.). Drvna indusltrija razvija se kvantitativno i kvalitativno po osnovnom ekonomskom zakonu razvoja proizvodnih snaga ljudskog društva. U kapi talizmu se ona razvija stihijski na svojoj sirovinskoij bazi — šumarstvu —<, uništavajući njegove proizvodne snage, kao njegova suprotnost i istovre meno organsko jedinstvo. Kroz drvnu industriju izražava ljudsko društvo sve veći dio svojih zahtjeva na šumarsitlvo. Drvna´ industrija je neposredno vezana za društvene potrebe, ^.. svojoj orjentaciji dinamična, dok je na protiv šumarstvo sve više vezano za te potrebe tek posredno, kroz drvnu industriju. Ako k ovome dodamo specifičnost šumarstva, da se radi svog veoma dugog procesa proizvodnje ne može praktički brzo preorjentirati, to nam može biti razumljivo, da se ono nalazi u stalnom sukobu s drvnom industrijom. Upravo ovako teška orientaciija šumarstva zahtijeva od šu marskih stručnjaka da vladaju ekonomskim znanjima i da budno prate iendence razvoja drvne industrije. Veoma je poučno promatrati! svjetsku potroSnju drveta po asortimentiima (namjeni) i vrstama drveća. Po Grottianu, 1938 god. utrošeno je oko 1,6 milijaTdi m´ drveta na panju. Najveći dio toiga je utrošen u ogrjevne svrhe, t. j . oko 900 miliona m*. U toj je količini najviše zastupljeno drvo Mčćaira. Ostalih 700 ...... m8 industrijskog drveta utrošeno je: u građevinarstvu 64°/o (!), zatim 16% u industriji papira, umjetne svile i vune, u rudarsvu i željezničkom saobraćaju preko 8%, a 12*/» u ostae svrhe. Građevinarstvo, kemijska industrija i rudarstvo troše 84% industrijskog drveta i to uglavnoim četimjara, te Grottiam zaključuje, dg 80% svjetske potrošnje industrijskog drveta otpada na četinjare. Zanimljiva je činjenica, da celulozno drvo -učestvuje na svjetskom drvnom tržištu sa 47% po količini, iako je u svjetskoj1 noitrošnji zastupamo sa 16%. To dokazuje kako je važan ovaj soirtiment za ekonomiku upravo privredno raizvitih zemalja te su razvile kemijsku industrijiu oslanjajući se na uvoz ove sirovine. Ovome se opet sve više suprostavljaju zemlje iizvoznice ovog sirtimenta, koje, razvijaju industriju celuloze i smamjuj izvoz celuloznog drveta. Nema sumnje, da su ove tendence pravilne nesamo s gledišta ekonomike odnosnih zemalja, nego i iz principa ekonomičnosti lokacija takvih poduzeća. Sve ove neravnomjernosti; izazvale su stručne krugove mnogih zemalja, da se pozabave tim problemima. Ova se problematika razlikuje iz zemlje u zemlju i po sa/držaju i po žestini, kojom se postavlja. Njena´ različnost je uvjetovana ne samo 140 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 7 <-- 7 --> PDF |
raznim posjedovnim odnosima u šumarstvu, nego je isprepletena i raznim prirodnim uvjetima proizvodnje, ekonomskom snagom i strukturom privrede pa* čak ideološkopoliričkim i strateškim motivima. U Americi, čija je šumska površina sa 332 mEl. ha spala na 190 mil. ha t. j . na 67% ima (oko 150 mil,) 78%> šumske površine u privatnim rukama. O racionalnom šumarstvu ondje nema ni govora. Glavna je briga vlasti da se spriječe ogromni požari, napadi insekata i da se zaštiti poljoprivrede. Istočniii dio, gdje je šumska površina sa 187 mil. ha spala na 88 mil. ha, dakle nai 47%», prijašnje površine, već kupuje drvne sirovine, naročito celulozno drvo u susjednoj Kanadi Šumsko- istraživački rad sa: svojim institutima nema praktički uspjeh ekvivalentan brzini kojom se Amerika približuje nestašici drveta. Glavna smetnja napretku šumarstva leži. u posjedovnim odnosima. Engleska je karakteristična u svojoj orijentaciji šumarstva na proizvodnju rudnog drveta s određenim programom za održavanje privrede u slučaju rata. Već krajem prvog svjetskog rata, kad su se pojavile njemačke podmornice, morala se osloniti na erudno drvo iz vlastitih šuma. Odmah nakon rata su poduzete mjere, da se pošume što veće površine četinjastim vrstama drveća. Ove mjere su u mnogome spasile ratno gospodarstvo Engleske u prošlom ratu. Njihova orijentacija u šumarstvu jest 1. sadnja brzorastulć´ilh četinjača . 2. povećanje površina pod šumom na račun ekstenzivniih pašnjaka. Za ovu drugu mjeiru su izrađeni usporedni ekonomski obračuni prinosa takvih pašnjaka u vuno il mesu nasuprot prinosa u drvetu, i na osnovu toga je određeno za pošuimljavanje oko 160.000 ha takvih pašnjaka, od čega je već polovica pošumljeno^. Holandija, Belgija, Francuska i Italija forsiraju uzgoji brzorastućih lišćara (topola) za podmirenje svojih potreba na drvetu zai šperploče, šibice i celulozu. Iz drvarskih krugova u Fran.uskoj se sve više dižu protesti zbog tromosti) šumarskih krugova u lorijentinamiju na osnivanje speaijalnlih sastojina za dobivane celuloznoig i rudniičkoig drveta, kako bi se izbjegao uvoz skupih stranih sirovina. U nacist,čkoj Njemačkoj činjeni su mnogobrojni napori*, da se šumarstvo i drva industrija planski organiziraju. Njemačka je bila poznata sa svojim veoma brižno i pedantno uređenim šumarstvom, koje je davalo gotovo najviši prosječan prirast po ha . Evropi i to u državnim šumama sa 5,1 m3, u komunalnim sa 3,2, a u privatnim šumama sa 2,4 m3. Uza sav tako visok prirast i razmjerno visok °/e pošumljenosti, razvijena njemačka industrija je ipak uvozila nekoliko mil.onia m´ ćetinjarskog drveta, od kojega oko 4 mil. m3 četiniasikoig celuloznog drveta. Za Njemačku je karakteristično, da je više obraćala pažnju na povećanje ukupnog prirasta u šumama, budući da su tamo četinjari zastupljeni sa 71°/o, iako eu se postavljali zahtjevi da se stanovite šumske površine rezerviraju za proizvodnju furnirsfcih trupaca (hrastove sastojine u Spessartu). Kao podsticaj´ za1 većui proizvodnju na komunalnim i privatnim šumskim posjedima smatrali su potrebnim, da se u unutrašnjem prometu povisi cijena drvetu. U Rusiji su određeni posebni šumski baseni za proizvadnju rudničkog drveta u neposrednoj blizine Donbasa, zatim za proizvadnju celuoznog drveta, vrbovih šiba za pletarstvo i t. d. U njihovim naučnim institutima se mnogo radi na pitanju selekcije i ubrzanja rasa drveća. Prema istraživaču« tropskih šuma, Heskeu, cima1 u tropima preko 20°/o nekih lišćara koji daju odličnu sirovinu za celulozu, sanduke, šperploče, te za sve moguće drvne proizvode. Za vrijeme prošlog rata izgrađene su u Braiziliji 92 tvornt´ce šperploča, Argentina pokriva već 50°/o svojih potreba šperploča iz vlastite proizvodnje, u Australiji je izgrađeno 20 tvornica^ a prema nacrtu. Icoii su napravili Francuzi za evoju ekvatorijalnu Afriku, za narednih 10 godiina izvozilo bi se 50.000 tona ploča od dirvniih vlakanaca i 130.000 toma celuloze. Uza sve to, što se pokušaji ozdravljenja šumarstva i njegove pravilne orijentacije čine nia sve strane, uspjesi nLsu onih razmjera, koji bi opravdali nadu koja se u te akcije polaže. Dok je drvna industrija, naročito kemijska, otišla vrlo daleko, dotle šumarstvo vrlo teško i polagano traži svoj put %i takvim novrim uslovima. Uzroci tomu nalaze se dijelom u objektivnim, a dijelom u subjektivnim uslovima. Objektivni uslov leži, u samoni društvenom sistemu proizvodnje zapadnih zemalja Dok razvoju drvne industrije pogoduje takav sistem, jer se odatle crpu visoki profiti, dotle on ne pogoduje šumarstvu, gdje je sam pTOces proizvodnje veoma dug, obrt kapitala spor i nisia profitna stopa. Budući da su u tim zemljama 141 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
veoma visoki procenti šumske površine u privatnim rukama, na pr. u Americi 78°/t svih šuma:, u Njemačkoj 48%, Engleskoj 88°/o, Francuskoj! 62°/o, Italiji 53°/o, to nije nikakvo čudo, da se šumarski stručnjaci lome izmišljanjem svih mogućih načina, kako da pojačaju svoju proizvodnju. Međutim ni u državnim šumskim posjedima nije stanje u pogledu ove orijentacije mnOigo povoljnije. Dok su uglavnom državne šume ušeuvanije, bolje uređivane, urednije eksploatirane i iskorištavane, oslanjajući se na zakonske propise, liipak su i te šume na udaru ekonomskih pa i političkih kretanja. Osim uglavnom državnog šumarskog aparata,, pitanjima proizvodnje >u šumarstvu još se donekle bave samo drvni industrijalci, doik se vlade muče pitanjima ravnoteže budžeta, te šumarstvo ne dolazi gotovo nikad do dovoljnih financijskih sredstava. Subjektivni uzroci leže u orijentaciji šumarskog djelovanja, dobrim dijetom kao posljedica visokoškolske nastave. Na fakultetima u teoretskoj nastavi usvojeni su principi o mormeflnoj´ šumi, i potrajnosti prihoda. Stvarnost međutim uporno pobija ove principe. Zbog toga su -svi uzročnici ovakovog djelovanja redom postojali i teoretski i praktički »neprijatelji « šumarstva. Da se u suštini tog neprijateljstva antropogenog fakora prema šumarstvu ustvari krije ekonomska stihija razvitka ljudskog društva, nastava o tome mije vodila računa. Šuma nije .saimo biosooiološka pojava, ona je gospodarski objekat u prvom redu, što dalje sve to više. Ekonomski postulati su osnov i cilj ljudskog djelovanja, a biološka li tehnlička dostignuća treba da budu ´instrument za postizanje ekonomskog cilja Proučavanje biosocioloških i ekoloških faktora, nosi stanovit prizvuk takvih ideoloških koncepcija, koje vode u sferu konzervatizma, statičnosti, u krajnjoj liniji u metafiziku. U posljednje se vrijeme ipak Si ovđe zapaža .kretanje unapred. Uvidjelo se, da se i u dosadašnjem okviru prirođnr´h uvjeta nisu ni izdaleka iskoristile sve mogućnosti, i da se konkretno za sve šume dade postaviti ekonomski cilj koji je uravnotežen i s prirodnim mogućnostima. Međutim, na zapadu ipaik glavnu smetnju tome čtine društveni odnosi, odnosno kapitalistički sistem proizvodnje. Zbog toga se ni šumarstvo ne može razviti, miti se može drvna industrija sa šumarstvom planski pretvoriti u jedan jedinstveni privredni organski sistem. |Iz ovog općeg kretanja u šumskoj privredi stranih, industrijski razvijenih zemalja, mogu se povući one linije, kofje su opće, te prema tome nose karakter neke zakonitosti razvitka šumske privrede. Te opće linije jesu: a) Drvna industrija: 1. Snažan i nezadrživ razvoj kemijske prerade d´rveta 2. Korištenje otpadaka u ploče drvnih vlakanaca 3. Daljnji kvantitativni porast industrije šperploča 4. Opadanje pilanske prerade drveta b) Šumarstvo: 1. Pronalaženje šumslko-političkm mjera za povisivanje prirasta 2. Sve veća orijentacija na drveće brzog rasta naročito na meke lišćare . - 3. Napuštanje općeg oblika gospodarenje u dugim ophodnjama za proizvodnju tehničkih pilanskih sortimenata, kao idealnog oblika za sve šumske površine. 4. Diferenciranje ekonomskih zadataka u obliku proizvodnje određenih sortimemata i određivanja takvog ekonomskog c´lja pojedinim šumskim rajonima, područjima, sasltlojinama, ili čaik grupama uz takav oblik gospodarenja i takvu visinu ophodnje, koja osigurava ekonomski cilj. Iliz karaktera ovih općih linija lako razabiramo, da se u šumarstvu kapitalističkog zapada nailaze sve više elementi zadovoljenja društvenih potreba u konkretnom obliku, a ne samo u dotadašnjem, apstraktno po 142 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-stavljenom cilju zadovoljenja tih potreba putem financijskog odraza go spodarenja- Ovo je naročito važno za našu zemlju, gdje su uvjeti za takvo ne ometano djelovanje poltpuno postignuti, i gdje se zadovoljenje društvenih potreba stavlja kao centralni ekonomski zahtjev. Polazna točka za razmatranje naše orijentacije se sastoji u ekonom skoj analizi stanja našeg šumarstva. Po podacima iz Informativnog pri ručnika br. 8 iz prošle godine,, pokazuje naše šumarsltvo u najkrupnijim linijama, ovakovo stanje: Površina šuma u FNRJ iznosi 28,6%, t. j. svega l,6°/o više nego pred ratna Njemačka, koja je uvozila drvo. Ako od šumske površine odbijemo šikare i niske šume, koje ne daju industrijsko drvo, to ćemo lako ra zabrati, da smo u nepovoljnijeni položaiju od Njemačke. Osim toga, u našim šumama su četinjari zastupani sa svega 20%, a u Njemačkoj sa 71%. Iz napred spomenutog podatka proizlazi, da četinjari u svjetskoj potoršnji uzimaju učešće sa 80%, a lišćari sa svega 20%. U tom je pogledu Njemačka priličnio uravnotežena, dok kod nas postoji upravo obratna proporcija. Obzirom na to, da se Jugoslavija veoma brzo razvija u indu strijsku zemlju, ova disproporcija će izazvati mnoge teške probleme. Procjenjeni prirasli u našim šumama je veoma nizak. On iznosi po 1 ha svega 1,93 m3. Prirast po stanovniku iznosi godišnje 0,89 m3, a po trošnja 1,14 m3. Njemačka je trošila 1,03 rn3 po stanovniku iako je trošila za oigrijev znatne količine ugljena. Uza sve to, Jugoslavija predstavlja izvoznu zemlju. Svakako se postavlja pitanje, da, li je to točno, i hoće li -još dugo Jugoslavija biti izvozna zemlja. iNa ovo nam može dati odgovor sasvim gruba analiza strukture etata po sortimentima, upoređena sa strukturom potreba po sontiomentima. Podmirujući naime potrebe na ogrjevnom drvetu, nailaze nam trupci za rezanje u tolikim količinama, u kojima iz njih izrezanu gradu ne možemo racionalno koristiti u zemlji, te je izvozimo´. Sječom hrastovine jedva pokrivamo potrebe na taninskom drvetu i furnirskim trupcima, ali nam se pilanski trupci javljaju sa znatnim viškom iznad potreba. Zbo´g toga nas struktura etata bukovine i hrastovine, u količinama s kojima se ove dvije vrste kod nas javljaju, upućuju na izvoz i to ne saimo rezane grade nego i pragova. Izvoz, pak takvih drvnih proizvoda nije nikako toliko ekonomičan, kao što je na pr» izvoz kemijski prerađenih proizvoda, jer se izvozi i odviše malo koncentriranog živog rada. Situacija će u tom pogledu ostati takva možda još dugo vremena. Kod četinara je situacija obrnuta. Ta vrst drveta svojim redovnim prirastom ne će moći pokrivati niti tuzemne potrebe, ako ove promatramo razvojno. U toj smo vrsti drveta izvozna zemlja samo uslijed momentanih privrednih potreba zemlje. Ako promotrimo strukturu etata po sortimientima, nailaze nam slijedeće značajnije grupe: 1. Fuirnirski i šel trupci, te trupci za šibice 2. Pilanski tirapci 3. Željeznički pragovi 4. Rudno drvo 5. ET i TT stupovi 143 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 10 <-- 10 --> PDF |
6. Celulozno drvo 7. Ogrevno drvo Hrastovi furnirski trupci za kartje furnire, su nam na izmaku. Osigurati ih za budućnost možemo jedino tako, da izlučimo koju tisuću jutara površine upravo u tu svrhu, uz odgovarajuću ophodnju. Bukovih trupaca za proizvodnju šperploča imamo iznad kapaciteta tvornica šperploča. Ovu proizodnju moramo razvijati, jer namj je unutrašnja potrošnja i odviše niska, a postoje znatne mogućnosti i za izvoz. Trupaca za šibice mekih lišćara nema dovoljno. Pokušaj nadomještavanja trupcima četinjara može predstavljati samo privremeno riješenje. Lokacija tvornice (Osijek) je ispravna, a pomanjkanje nekih lišćara je takoder jedna od posljedica dosadašnje veoma skromne orijentacije šumarstva za forsiranje tih vrsta. U ovakvoj orijentaciji dobijamo i šire izvore šel trupaca i celuloznog drveta. Pilanski trupci tvrdih lišćaira i željeznički pragovi ne predstavljaju problem. Međutim težak je problem rudno drvo. Rudno drvo treba da ima stanovita svojstva pa da bude dobro rudno drvo. Ovdje su u pitanju ljudski životi i stvar mora biti veoma ozbiljno promoti ema. Za rudno drvo se zahtijeva da bude čvrsto, elastično, trajno i što laganije te da svojim pucketanjem kod opterećenja naviješta, mjesta većeg pritiska. I u praksi, a i po podacima istraživanja, tim, svojstvima najbolje odgovaraju četinjari, iza njih hrast i bagrem, kesten već manije, jer je krhak, a bukovina najmanje. Ona je vrlo kratkotrajna, naročito u uslovima rudnika, t. j . u toplini i vlazi. Ona je osim toga nedovoljno elastična, slomi se bez prethodnog upozorenja i teška je. Ona se može upotrebitli uglavnom samo u prostranim hodnicima, gdje rad traje 4 do 5 mjeseci. Naša skovinska baza upravo u tome soirtimentu trajno oskudijeva. Struktura naših čet. šuma pokazuje premalo upravo ovog tankog sortimenta. Gro naše hrastovine nalazi se u nlizini uz gusta naselja, gdje se sretamo s teškoćama podmirenja ogrevnih potreba putem proreda upravo još iz toga sortimenta. Bukovine, koje imade najviše, može se upotrebiti do 18%. Kako osigurati rudnike kvalitetnim rudmim drvetom? Ako opet pogledamo malo perspektivno, to razabiremo, da se naša zemlja sve više industrijalizira, da se sve više ruje pod zeir^jinom korom, te da će potrebe rudnlika iz godine u godinu rasti. Svaki milion tona ugljena i ostalih ruda traži barem 30.000 m3 više rudnog drveta. Od potreba od 200.000 ms u 1939 god. skaču potrebe na 500.000 m3 u 1951 god. Šumarstvo je ovdje već pred konkretnim zadatkom hitne orjentacije na pronalaženje odgovarajućih bazena za proizvodnju kvalitetnog rudnog, drveta. U ovom zadatku svaki izgubljeni dan predstavlja za cijelu pri* vredu težak gubitak. Uostalom, šumarstvo stalno i ukazuje na potrebu štednje drveta i što veću upotrebu ugljena, a ne brine se za odgovarajuću proizvodnju rudnog drveta. Nasuprot tome, pojedinci često zauzimaju takav stav koji, bi se mogao označiti kao da se i rudnici uglja već imaju smatrati neprijateljem šumarstva. Zaista je ovdje najjednostavnije pronaći privrednopolitičku mjeru koja je u interesu i šumarstva i ostale privrede, ako se 144 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 11 <-- 11 --> PDF |
povede briga, da rudnici budu snabdjeveni punim količinama jeftinog i kvalitetnog rudnoig drveta. Za ovu proizvodnju postoje prirodni uvjeti, a i tereni na izbor. Rastu također naše potrebe na elefktrovodnim stupovima. Naša siro-vinska baza tih sortimenata nema dovoljno. Treba pažljivo odvojiti četinjaste sastojine za ovu proizvodnju, da se ne upropasti struktoxra ostalih naših čet. pribornih šuma. Celulozno dtrvo se u svijetu proizvodi većinom iz četinjara radi odgovarajuće dužine celul. vlakanaca. Osim četinjara dolaze u obzir topole, a za proizvodnju tekstilnih vlakanaca (Zellwolle) i bukva. U proizvodnji papira je FNRJ na jednom od zadnjih mjesta u Evropi. Razvoj indusitrije i izgradnja socijalizma tiraži u prvom redu da se poveća proizvodnja celuloze. Alko želimo da sa 3,5 kg papira dođemo kroz 10 godina barem na nivo od 20 kg po stanovniku (u Engleskoj se troši 37 kg. a u Americi 10 5kg po stanovniku!) moramo povisiti proizvodnju ceiuloznog drveta na oko 1,400.000 m3. Ovu količinu godišnje ne mogu ni izdaleka osigurati naši četinjari. Ovdje uopće ne preostaje ništa drugo, nego da se hitno prede na svim mogućim terenima na uzgoj topola. Uzgof topola u svim oblicima uzgoja, od sastojina, pa pojedinih grupa u sastojanama do drvoreda uz potoke i rubove šuma. Ne moraju to biti svagdje kanadske topole, može to biti i naša domaća crna ´topola, koja treba da popuni sve praznine podizolatskih šumskih terenskih depresija. Ovim putem istodobno rješavamo i pitanje šel trupaca i pitanje (trupaca za šibice. Ostaje još ogrevno drvo. Te potrebe su znatne, ali one imaju donekle perspektivu smanjenja uslijed razvijanja rudarske djelatnosti. Međutim treba imati u vidu, da se u Njemačkoj, koja se dosta služi ugljenom ipak troši po glavi 0,45 m3. Kod nas je sadašnja potrošnja oko 0,73 m3 po glavi. Taj prelaz na ugalj ići će postepeno, uz razvoj cijiele privrede, u gradu brže nego na selu. Svakako se s ovim sorjimentom još dugo mora računati. Čim bude kod nas dovoljno ugljena šumsko-privredna politika morat će djelovati povišenjem cijena ogrevnom drvetu, da se ubrza prelaz na ugalj. Orijentaciju za drvnu industriju, već u okviru rečenog, nije teško odrediti. Ta orijentacija ima kod nas uglavnom tri aspekta. Prvo zadovoljiti unutrašnje potrebe na raznim proizvodima. Ovdje manjie mislim na potrebe koje se podmiruju većinom pilamskotm preradom, kao što su građevinarstvo, možda brodogradnja pa proizvodnja vagona i si., nego više na finalnu proizvodnju, gdje će rasti potrebe na pokućstvu, zatim drvnoj ambalaži radi sve većeg unutrašnjeg, a i vanjskog robnog prometa, a na* ročito na kemijsku preradu za proizvodnfu papira i tekstilija. Drugi je aspekt orijentacije na racionalno korištenje drvnih otpadaka koji kod nas iznose enormne količine. Treći je aspekt razvijati kemijsku proizvodnju za inostrana tržišta, specijalno tekstilnih vlakna (Zellwolle), gdje ćemo lakoćom konkurirati onim zemljama koje su razvile takvu proizvodnju na bazi inostranih, pa i naših sirovina. Ovaj aspekt je vezan uz činjenicu postojanja jake bukove sirovinsice baze. U užem šumarstvu, uz šumsko tlo i prirodne uvjete, pojavljuje se kao osnovni i rukovodilac i proizvađač još šumarski stručnjak u određenim 145 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
dmšttveno-ekonomskim, uslovima. Napred smo razabrala, kako u kapita lističkom sistemu ograničava djelovanje šumara sam društveni sistem proizvodnje. U našoj zemlji su društveno-ekonomski uvjeti za pun razvoj proizvodnih snaga u šumarstvu postignuti. Gotovo 800/o šumske površine nalazi se u društvenom vlasništvu i to u vidu takvih kompleksa koji omo gućavaju pravilno vođenje šumarstva. Osim toga, nediavmoim odlukom Vlade, sve su šume koncentrirane u jednom rukovodstvu. ´Ova posljednja mjera znači pumo oslobođenje šumarstva od svih postranih kočenja, znači koncentriranje snaga u ekonomskom cilju zadovoljenja već tako znatno izdifereciranih potreba, šume su po svojem ekonomskom značaju, osim na Kršu, već sasvim prerasle uske okvire lokalnostii u općedruštveni značaj. K .ovom treba dodati još značaj šume za režim voda, klimu, prinose u poljoprivredi i t. d. Karakteristična crta proizvodnje u šumarstvu, koja proizvodnja mora teći unaprijed za više od jedne generacije, sasvim isključuje nedovoljno promišljene poteze i traži jedinstvo rukovođenja i jedinstvenu terensku organizaciju . A upravo je i ta terenska organizacija nedavno dovršena. Nema više nikakve kočnice, pa da se priđe postavljanju plana u šumarstvu, da se izgrade osnovne Inije perspektivne proizvodnje, da se izgradi cijela arhitektonska proizvodnje u šumarstvu sa osnovnim linijama i zadacima i energično krene postavljenom cilju. Međutim, postoje smetnje u nama samima. Suviše smo kritičari, suviše nepovjerljivi, suviše konzervativni a premalo revolucionarni. A upravo u proizvodnji u šumarstvu, a naročito u našim uslovima i uz postojeće stanje šumarstva potrebni su revolucionarni zahvati. Iz prednje kratke analize raizabiru se teške i osnovne disproporcije između onoga što šumarstvo daje i onoga što ekonomika našeg društva treba. Što je još gore, te disproporcije, ako se ovako nastavi, bivat će sve veće. Sadašnja nepovoljna struktura naših šuma će se još više pogoršati. Privreda će tražiti i rudno drvo i furnire i elektrovodne stupove i celulozu bez obzira, da li je to u uzgojnom smislu korisno ili štetno. Razvoj ekonomike ljudskog društva ima svoje zakone svog vlastitog kretanja. Na nama je, da prelazni period usklađivanja disproporcija, a koji će trajati kroz jednu čitavu generacijw šumara, što elastičnije obavimo s jasnom perspektivom trajanja tih sukoba privrednih potreba i valjano vođenog šumarstva. U općem pregledu šumarstva Jugoslavije, nemamo slobodne ruke za stavljanje ekonomskih zahtjeva na šume Slovenije, koje štite svoje vlastito tlo i poljoprivredu Slovenije. Isto se tako mora oprezno postupati u takvim zahvatima u Gorskom kotaru, da se ne stvori krš, zatim u gornjim dijelovima planinskih masiva Bosne, Crne Gore, Srbije i Makedonije. To su tereni koji imaju gotovo isključivo zaštitni karakter, i na tim terenima treba da šumarstvo bude veoma oprezno rukovođeno, da bude čak konzervativno. Ali zato svi ostali tereni mogu s lakoćom obavljati datu ekonomsku funkciju u manje više slobodnim oblicima gospodarenja. Sliedeća generacia šumara dat će sigurno ocjenu rada sadašnje generacije. Isto je tako sigurno, da ne će biti jedini i glavni kriterij za tu ocjenu količina pošumljene površine. Daleko važniji kriterij će biti kakav je smjer dat šumskoj privredi uopće, a napose, da li je šumarstvo napu 146 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 13 <-- 13 --> PDF |
slilo idejno i praktički svoj izokcionizaim, svoj apstraktni cilj »najveće vrijednosti« liberalističkog kapitalizma; da li se uputilo pravcem socijalističke proširene reprodukcije u šumarstvu, t. ji. da li je uopće postalo socijalističko šumarstvo. Težište toga jest nesumnjivo u proizvodnji materijalnih upotrebnih vrijednosti onakvih kvaliteta i kvalitelta koje će zado>voljavatii društvene potrebe promatrane razvojno. Financijski rezultat nije težište djelovanja šumara. Gn može biti u najboljem slučaju, i to još -za sada, dok postoje robno-novčaini odnosi, samo prateća pojava, ali ni kako ne i cilj djelovanja. LITERATURA: 1. D .. M a r i n o v li ć : Ekonomika šumarstva, sikripta "2. D r. Mariinović: Šum.-pmv. geografija 3. D r. M&rković : Ekon. polit, kapital, zemalja, predavanja 4. D r. Brodbeck: Das holz ijp Europa 5. Grottiani: Holz 6. D .. J. K . s 11 e . : Wilrtschaftslehre des Forstwesens 7. P. C h a n id e : A lai scandaleuse poltique economdque du bois (La Foret Francaise. janvier 1952. No 165) "8. Informativni priručnik br. 8. ´9. Report by H. M. Forestry Coimimissiioners: Post-wair Forest policy (poi jednom prevedenom izvatku). THE ORIENTATION OF FORESTRY IN WORLD AND IN FPR YUGOSLAVIA The author* in this article points out the difficulties, and also the needs of the -orientation, not only of timber industry towards forestry, but still more of forestry towards the common tendency of modern timber industry development. The author deduces the common tendencies frorni the structure of the world timber products consumption! on one side, and from the measures in forestry policy of different countries on the other". From the comparison of the structure of annual yield _ in FPR Yugoslavia with the structure ol timber consumption in such a country which goes to industrialization, the author draws the conclusions of what should be the orientation of forestry iffl FPR Yugoslavia. ..... .. ..... (.......): ...... . ....... ......... ....... PE3EPBATA ..... ......... . ............ ......... .... .. ..... .... .. ..... ... ....... ........ ..... ...... .. ........, .. ...... ......., . ...... foe . .... .... 1...., ........ je .. .. . ..... ........ ....... ...., a ....... . ...... .... ........., ....... .. ....... ..... ............. .. ... ... foe .. .......1. ....... ........, Kioje foe .. ....... ... ....... ...... . ©a .... .. ... .......... .... .. .......... ........... .. ....... ......, .... .. ......... .. ........... .............., ........ ... ........ . ............ ..> ........ ........, ......... .. .... . . . . ip . a . . . ... ..... ...... ......, ........, ........ . ......... ....... ......... .. .. ............ ´...» .... ......... ....... .... ... .... ......! ........, .... ..... ...... ...... . ...1.... ........, ... . <.. ........ .. .. ....... ...... .... ......., ..®...... ......... .. //7 |