DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ORIJENTACIJA ŠUMSKE PRIVREDE U SVIJETU I KOD NAS´ Veoma velika različitost u stanju šumarstva pojedinih zemalja svijeta jest posljedica ekonomsko-historijskih uslova njihova razvitka. Negdje je čovjek isjekao šume radi dobivanja potrebne građe ili ogrijeva, negdje ih je iskrčio radi dobivanja oraničkih površina, negdje ih je pretvarao u pašnjake. Pojava krša jest također posljedica uništavanja šuma u uslovima specifične klime i vapnenog tla. Čovjek, upravljan privrednom stihijom, često je na velikim površinama uništavao supstrat na kojem je trebao živjeti. Prije 200 godina je kritičnu situaciju u opskrbi drvetom spasio kameni ugalj, željezo i beton. Iza toga i željeznički saobraćaj uklanja takvu krizu na mnogim lokalitetima i omogućava znatno širu bazu iskorišćivanja šuma. Ipak još postoje veoma znatne površine t. zv. nepristupačnih šuma nesamo u tropskom i arktičkom, nego i u umjerenom pojasu. Takve šume postoje ne samo u privredno zaostalim (Albanija i t. d.), nego i u privredno veoma razvitim zemljama (Amerika). Zanimljivo je, da su gotovo sve zemlje, koje su se privredno jače razvile, istodobno veoma smanjile šumske površine, a i drvne zalihe na preostalim površinama. Današnja Francuska ima svega 20% šuma koje je imala stara Galija. Engleska je spala na svega 5,5% šumske površine, Nizozemska 7,8%, Dnska 8,1%. Međutim, koristeći napredak nauke i tehnike, na šumarstvu kao sirovMiskoj bazi su se razvile posebne privredne grane, mehanička i kemijska prerada drveta. Ove se privredne grane nisu razvile samo u onim zemljama, gdje je postojala znatna širo vinska baza (Švedska, Finska, Kanada), nego čak i u onim zemljama, gdje te baze takoreći i nema (Engleska, Holandija, Danska, dok su se u nekim zemljama razvile i znatno iznad kapaciteta te baze (Amerika, Francuska, Njemačka i Norveška). Po količini potrošnje drveta osobito je značajna kemijska prerada drveta u celulozu. Sa 34 mil. m3 celuloznog drveta, koliko se preradilo 1913 g. poskočila je potrošnja danas na oko 130 miliona m3, te na 5 mil. ms celuloznog drveta za izradu tekstilija. U pristupačnim šumama gotovo su nestale prvoltne šume sa sltablima jakih dimenzija. Nove šume iskorišćuju se u sve kraćoj ophodnji. Opada pilanska proizvodnja, a raste kemijska. U tom je pogledu slična situacija u Finskoj, Švedskoj pa i Njemačkoj. U Finskoj je na pr. do 1913. g. samo 18% etata bilo prerađeno u papirnatoj industriji, dok je u 1934. g. tb učešće iznosi već 43°/o. Pa i kod nas u dobrom dijelu Slovenije srednji ttrupac pada ispod 30 cm promjera. 1 Predavanje, održano u. Šumarskom društvu NR Hrvatske, iznijeto je ovdje u sažetom ob´iku. Pod šumskom privredom se ovdje smatra ne samo šumarstvo u užem smisilu, nego i drvna industrija, ´kako mehanička tako i kemijska. Kompleks ovih privrednih grana je u tolikoj međusobnoj organskoj vezi, s tolikim međusobnim snamitm utjecajem, da se ne mogu povući opće postavke, a da se taj´ kompleks ne promatra u cjelini. 139 |