DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
2. Primjerna stabla odabiru se na velikim površinama unatoč znatnim fizičkim poteškoćama. Podacil dobiveni na primjernim stablima služe za određivanje etataUobičajena ophodnja u burmanskim šumama takovim e je ako 150 godina, uz ophodnicu od 30 godina. Za sječu zrela stabla imaju u vlažnim šumama prsni promjer iznad 73 cm, a u suhim šumama iznad 62 cm. Doznačena stabla prstenuju se duboko do srži te brzo uginu i izgube znatni dio vlage. Kod toga treba imat« na umu, da je odabiranje i prstenovan je tikovih stabala najodgovorniji posao šumarskog stručnog osoblja. Obzirom na goiema prostranstva šuma j, malobrojno stručno osoblje, šumar dolazi u dsta odjel obično tek nakon 30 godina. Nepažljivo prstenovana stabla ne uginu, već se brzo regeneriraju i nisu sposobna za plavljenje, jer po tonu u vodi. Prirodno pomlađivanje tikovine dalo je do sada najbolje rezultate. Postoji mogućnost umjetnog podizanja tiikovlh šuma na poplavnim krčevinama. Na takovim mjestima uzgaja se nekoliko godina riža, a posljednje godine s rižinim sjemenom posije se i tikovo sjeme, a žetva riže izvrši se oprezno tako, da se mlade tikove biljke ne oštete. Treba napomenuti, da umjetno podignute sastojim« nisu do sada dale kvalitetno eksportno drvo. \ Učesnici na predavanju Ch. VV. Scotta. Budući da su tikova stabla razasuta po golemim područjima unutarnjosti Burme bez cesta i željeznica ,to se trupci iznose do plavnih rijeka isključivo slomovima t bivolilma (»traktom«" tropskih šuma). Oko 88% svih takovih šuma Burme eksploatiralo je 5 starih evropskih poduzeća na bazi dugoročnih ugovora. Oko 3°/o šuma eiksploatiraM su domaći dugoročni zaikupei, Burmanci, Indijanci il Kinezi. Preostalih 9°/o šuma izrađivala je vlada Burme u vlastitoj režiji. Domaći zakupci bili su većinom manje iskusni i slaibije opremljeni kapitalom i stručnjacima od evropskih poduzeća. Državna režija, iako je iskorišćavala samo 9°/o šuma radila je veoma uspješno i rentabilno i djelovala je veoma povoljno na indeks troškova iskorišćavanja i vrijednosti trupaca, koji su se prodavali svaki mjesec na javnim dražbama u Rangoonu. U vremenu od 1920.—1940. prodalo se je u toj luci prosječno oko 3500 tona tikovilne godišnje. Šumska taksa za tikovinu određivala se je u rupi jama po tomi od 50 kubnih stopa t. j. , po Hop pus sistemu za utvrđivanje volumena tikovih trupaca. Po tom sistemu postoje tri razreda: 183 |