DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 47     <-- 47 -->        PDF

U vezi s i´Z&aigflmjetn problema onetrumenmita mora se spomenuti, da, je i istraži


vanje irefrakcijie vrlo napredovalo ne samo u teoretskom [pogledu, već da su obliko


vane i podesne metode eliminacije. Ističu se radovi, dr. Broksa (Njemačka) i dr.


Kukkamekia (Finska).


Na kraju mora biti spomenuta specijalna vrsta fizikalno-optičkih odnosno elek


tronskih geodetskih instrumenata.


Prvo je interferentni komparaitor po prof, Vaisala-i (Finska), koji je najprije


služio za direktnu komparaciju linvairmih žica u Iaderinovom baziisnom priboru, a po


slije se primjenjiuijie i za mjerenje samih batzfisai Fiinici su| izmjerili na par. bazu Numella


dugu 864 m s točnošću od 0,05 mm. U našoj zemlji nemamo takav ikoimiparatox. Radi


se upravo na tome, da prof. Vaisala isporuči jedan primjerak.


Daljnji instrument, čija proizvodnja se upravo oblikovallai po prvi puta u Šved


skoj tvornici Aga je t. zv. Geodiimetar, pronalazak Dr. E. Bergstranda iz Stockholma.


U zadnje dvije godine O´ ´tome je dosta i kod nas pisano (Geod. List). Instrument mjeri


dužine pomoću brzine svjetlosti,


Konačno su specijalna Tadarsko-geoidetska mjerenja i ispitivanja u kojiiimai pred


njači Amerika. Ta su istraživanja pod vodstvom C. I. Aslaksoma dalia vrlo lijepih re


zultata tako, da su pomoću njih već čak . otkrivene neke pogreške u postojećrtm


triiangulacijiama prvoga reda. Posljednja dva spomenuta
instrumentarija mogu se dor


vesti i u međusobnu vezu, jer se na pr. Aslaiksoni ui svojim istraživanjitmai oslanja na


rezultate, koje
je Bergstnamid dobio za odrediviamjse brzine svjetlosti putem geodimeitra.
Prof. Ing. S. Cimerman
ŠUMARSTVO BURME


Dne 11. 4. o. g. Charles Wilnter Soott, delegat FAO-a
(Food and Agriculture


Organisation of United Nations), održao je u prostorijama našeg društva! stručno


predavanje pod naslovom »Šumairstvo Burme«.


Scott bio je preko 20 godina službenik indijske šumarske službe (India Forestry-
Service), te je kao šumar biolog j eksploatator stekao veliko iskustvo u svom pitanjima
uzgajanja, liskorišćavamja li trgovine tropskih vrsta drva. Na toj dužnosti
zatekao ga je i drugi svjetski rat, a po- povratku u domovinu bio je nastavnik Šumarskog
fakulteta u Oxfordu i suradnik velikog instituta za istraživanje drveta u Princess
RisboTOugh — Forestry Products Research Laboratory. Po dovršenoj misiji u našoj
zemlji Scott se vraća na svoju sadanju dužnost na šumarski fakultet u Aberdeen-u,
Škotska.


U uvodnom dijelu predavanja predavač se je oisvrnuo na geografske i klimatske
prilike u Burmi i Indiji — faktoru, koji u tom dijelu Azije ilma odlučujući utjecaj
na irasprostranjenje i tip šuma. Poljoprivreda o šumarstvo ovise u Indiji i Burmi o
monsunskim vjetrovima i periodičkim kiišaima, koje su posljedica tih zračnih strujanja.
Oborine su raspoređene veoma nepravilno. Maksimum oborina pada u obalnom brežuljkastom
pojasu, kao i na južnim obroncima Himalaja. U tim predjelima padaju
pretežne količine godišnjih oborina u kišnom periodu t. j . u mjesecima srpnju, kolovozu
i rujnu. Tako na pr. izvozna luka Burme Rangoon ima godišnje oko 2500 mim
oborina, a od toga otpada na kišni period po 500 mm na svaki od tri´ spomenuta
mjeseca. Unutaimjost zemlje ima znatno manje oborina, a distribucija kroz godišnja
doba veoma je nestalna, te obilnije oborine mogu izostati i po nekoliko godina.


Prema tome (razlikuju se u Burmi tri tipa šuma: obalni pojas zimzelenih šuma,
pojas listopadnih šuma tikovine s mnogo bambusa, te unutarnji sušni pojas listopadnih
šuma i grmlja. Prirodno raspirostrainjenje šuma ui Indiji ovisi o istilm faktorima
kao´ i u Burmi, ali su šume Indije zbog velikih potreba domaćeg stanovništva dobrim
dijeiljom sasječene.


^Šumarstvo Burme ima već devedesetgodišnjiu tradiciju. Od godine 1855. gospodari
se u tim šumama po principu potrajmosti prilhoda. Prije tog vremena neke šume,
povoljno smještene uz tilavne rijeke ili morsku obalu, bile su uništene. Zalaganjem
šumara Indijske šumarske službe (I. F. S.), pretežni dio drvne mase iskorilšćava se
oprez«) i po principima suvremene šumarske nauke tako, da je šumarstvo Burme u
velikom kontrastu sa šumarstvom mnogih drugih zemalja Azije, u kojima je uništavanje
šuma poprimilo veoma široke razmjere. .
181




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Burma ima samo kojih 16 miliaria stanovnika, te svoje drvo izvozi u susjedne
azijske zemlje, napose u Indiju, a i na evropsko tržište. Indija je, s 400 miiliona stanovnika
i golemom oskudicom na drvu, glavni konzument burmanskog drva.


Šumarskom ekonomikom Burme dominira tikovina (»indijski hrast«) Tectona
grandis L., Verbenapeae Tikovina je tropsko drvo izvanredne prirodne trajnosti i
relativno malene težine. One ima i izuzetno mali koefioijenat bubrenja i utezanja, a
nakon sušenja veoma je stabilna. Iz trah razloga tikovina se upotrebljava za vrata i
prozore, za palube i brodsku opremu, zc sudove i cijevi, željezničke vagone i t. d.
Ona je zapravo od prirode impregnirano drvo s boljim svojstvima od svake evropske
vrste drva.


Većima trajnih tropskih vrsta drva tone u vodi i nakon sušenja, a mekane i
lagane vrste slabe su biološke trajnosti te brzo propadaju od mikroorganizama i ..-


Ch. XV. Scott za vrijeme predavanja u šum. Društvu.


haničkog oštećenja na dugom transportu iz unutarnjosti Burme. Prosušena tikovina
odlično se plavari te se može iznositi i s područja u kojima se obilnije oborine ponavljaju
svake četvrte pa i više godina. U listopadnim šumama Burme tikovina
participira na sveukupnoj drvnoj masi saimo s kojih 10—15 procenata, ali u sveukupnom
prihodu od šuma ona participira s kojih 80 procenata.


/ U uređivanju šuma Burme bili su prihvaćeni i razrađeni ovi principi:


"""»sj. Sve tikove -šume u Burmi vlasništvo su države. Odabiranje i doznaku stabala
za sjeću vrše samo šumarski stručnjaci u državnoj službi. Obaranje j izvlačenje
doznačenih stabala prepušteno je zakupcima i ugovaračima


182




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 49     <-- 49 -->        PDF

2. Primjerna stabla odabiru se na velikim površinama unatoč znatnim fizičkim
poteškoćama. Podacil dobiveni na primjernim stablima služe za određivanje etataUobičajena
ophodnja u burmanskim šumama takovim e je ako 150 godina, uz
ophodnicu od 30 godina. Za sječu zrela stabla imaju u vlažnim šumama prsni promjer
iznad 73 cm, a u suhim šumama iznad 62 cm. Doznačena stabla prstenuju se duboko
do srži te brzo uginu i izgube znatni dio vlage. Kod toga treba imat« na umu, da je
odabiranje i prstenovan je tikovih stabala najodgovorniji posao šumarskog stručnog
osoblja. Obzirom na goiema prostranstva šuma j, malobrojno stručno osoblje, šumar
dolazi u dsta odjel obično tek nakon 30 godina. Nepažljivo prstenovana stabla ne
uginu, već se brzo regeneriraju i nisu sposobna za plavljenje, jer po tonu u vodi.


Prirodno pomlađivanje tikovine dalo je do sada najbolje rezultate. Postoji
mogućnost umjetnog podizanja tiikovlh šuma na poplavnim krčevinama. Na takovim
mjestima uzgaja se nekoliko godina riža, a posljednje godine s rižinim sjemenom
posije se i tikovo sjeme, a žetva riže izvrši se oprezno tako, da se mlade tikove
biljke ne oštete. Treba napomenuti, da umjetno podignute sastojim« nisu do sada dale
kvalitetno eksportno drvo. \


Učesnici na predavanju Ch. VV. Scotta.


Budući da su tikova stabla razasuta po golemim područjima unutarnjosti Burme
bez cesta i željeznica ,to se trupci iznose do plavnih rijeka isključivo slomovima t
bivolilma (»traktom«" tropskih šuma).


Oko 88% svih takovih šuma Burme eksploatiralo je 5 starih evropskih poduzeća
na bazi dugoročnih ugovora. Oko 3°/o šuma eiksploatiraM su domaći dugoročni zaikupei,
Burmanci, Indijanci il Kinezi. Preostalih 9°/o šuma izrađivala je vlada Burme u vlastitoj
režiji. Domaći zakupci bili su većinom manje iskusni i slaibije opremljeni kapitalom
i stručnjacima od evropskih poduzeća. Državna režija, iako je iskorišćavala
samo 9°/o šuma radila je veoma uspješno i rentabilno i djelovala je veoma povoljno
na indeks troškova iskorišćavanja i vrijednosti trupaca, koji su se prodavali svaki
mjesec na javnim dražbama u Rangoonu. U vremenu od 1920.—1940. prodalo se je
u toj luci prosječno oko 3500 tona tikovilne godišnje.


Šumska taksa za tikovinu određivala se je u rupi jama po tomi od 50 kubnih
stopa t. j. , po Hop pus sistemu za utvrđivanje volumena tikovih trupaca. Po tom
sistemu postoje tri razreda:


183