DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 47 <-- 47 --> PDF |
U vezi s i´Z&aigflmjetn problema onetrumenmita mora se spomenuti, da, je i istraži vanje irefrakcijie vrlo napredovalo ne samo u teoretskom [pogledu, već da su obliko vane i podesne metode eliminacije. Ističu se radovi, dr. Broksa (Njemačka) i dr. Kukkamekia (Finska). Na kraju mora biti spomenuta specijalna vrsta fizikalno-optičkih odnosno elek tronskih geodetskih instrumenata. Prvo je interferentni komparaitor po prof, Vaisala-i (Finska), koji je najprije služio za direktnu komparaciju linvairmih žica u Iaderinovom baziisnom priboru, a po slije se primjenjiuijie i za mjerenje samih batzfisai Fiinici su| izmjerili na par. bazu Numella dugu 864 m s točnošću od 0,05 mm. U našoj zemlji nemamo takav ikoimiparatox. Radi se upravo na tome, da prof. Vaisala isporuči jedan primjerak. Daljnji instrument, čija proizvodnja se upravo oblikovallai po prvi puta u Šved skoj tvornici Aga je t. zv. Geodiimetar, pronalazak Dr. E. Bergstranda iz Stockholma. U zadnje dvije godine O´ ´tome je dosta i kod nas pisano (Geod. List). Instrument mjeri dužine pomoću brzine svjetlosti, Konačno su specijalna Tadarsko-geoidetska mjerenja i ispitivanja u kojiiimai pred njači Amerika. Ta su istraživanja pod vodstvom C. I. Aslaksoma dalia vrlo lijepih re zultata tako, da su pomoću njih već čak . otkrivene neke pogreške u postojećrtm triiangulacijiama prvoga reda. Posljednja dva spomenuta instrumentarija mogu se dor vesti i u međusobnu vezu, jer se na pr. Aslaiksoni ui svojim istraživanjitmai oslanja na rezultate, koje je Bergstnamid dobio za odrediviamjse brzine svjetlosti putem geodimeitra. Prof. Ing. S. Cimerman ŠUMARSTVO BURME Dne 11. 4. o. g. Charles Wilnter Soott, delegat FAO-a (Food and Agriculture Organisation of United Nations), održao je u prostorijama našeg društva! stručno predavanje pod naslovom »Šumairstvo Burme«. Scott bio je preko 20 godina službenik indijske šumarske službe (India Forestry- Service), te je kao šumar biolog j eksploatator stekao veliko iskustvo u svom pitanjima uzgajanja, liskorišćavamja li trgovine tropskih vrsta drva. Na toj dužnosti zatekao ga je i drugi svjetski rat, a po- povratku u domovinu bio je nastavnik Šumarskog fakulteta u Oxfordu i suradnik velikog instituta za istraživanje drveta u Princess RisboTOugh — Forestry Products Research Laboratory. Po dovršenoj misiji u našoj zemlji Scott se vraća na svoju sadanju dužnost na šumarski fakultet u Aberdeen-u, Škotska. U uvodnom dijelu predavanja predavač se je oisvrnuo na geografske i klimatske prilike u Burmi i Indiji — faktoru, koji u tom dijelu Azije ilma odlučujući utjecaj na irasprostranjenje i tip šuma. Poljoprivreda o šumarstvo ovise u Indiji i Burmi o monsunskim vjetrovima i periodičkim kiišaima, koje su posljedica tih zračnih strujanja. Oborine su raspoređene veoma nepravilno. Maksimum oborina pada u obalnom brežuljkastom pojasu, kao i na južnim obroncima Himalaja. U tim predjelima padaju pretežne količine godišnjih oborina u kišnom periodu t. j . u mjesecima srpnju, kolovozu i rujnu. Tako na pr. izvozna luka Burme Rangoon ima godišnje oko 2500 mim oborina, a od toga otpada na kišni period po 500 mm na svaki od tri´ spomenuta mjeseca. Unutaimjost zemlje ima znatno manje oborina, a distribucija kroz godišnja doba veoma je nestalna, te obilnije oborine mogu izostati i po nekoliko godina. Prema tome (razlikuju se u Burmi tri tipa šuma: obalni pojas zimzelenih šuma, pojas listopadnih šuma tikovine s mnogo bambusa, te unutarnji sušni pojas listopadnih šuma i grmlja. Prirodno raspirostrainjenje šuma ui Indiji ovisi o istilm faktorima kao´ i u Burmi, ali su šume Indije zbog velikih potreba domaćeg stanovništva dobrim dijeiljom sasječene. ^Šumarstvo Burme ima već devedesetgodišnjiu tradiciju. Od godine 1855. gospodari se u tim šumama po principu potrajmosti prilhoda. Prije tog vremena neke šume, povoljno smještene uz tilavne rijeke ili morsku obalu, bile su uništene. Zalaganjem šumara Indijske šumarske službe (I. F. S.), pretežni dio drvne mase iskorilšćava se oprez«) i po principima suvremene šumarske nauke tako, da je šumarstvo Burme u velikom kontrastu sa šumarstvom mnogih drugih zemalja Azije, u kojima je uništavanje šuma poprimilo veoma široke razmjere. . 181 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Burma ima samo kojih 16 miliaria stanovnika, te svoje drvo izvozi u susjedne azijske zemlje, napose u Indiju, a i na evropsko tržište. Indija je, s 400 miiliona stanovnika i golemom oskudicom na drvu, glavni konzument burmanskog drva. Šumarskom ekonomikom Burme dominira tikovina (»indijski hrast«) Tectona grandis L., Verbenapeae Tikovina je tropsko drvo izvanredne prirodne trajnosti i relativno malene težine. One ima i izuzetno mali koefioijenat bubrenja i utezanja, a nakon sušenja veoma je stabilna. Iz trah razloga tikovina se upotrebljava za vrata i prozore, za palube i brodsku opremu, zc sudove i cijevi, željezničke vagone i t. d. Ona je zapravo od prirode impregnirano drvo s boljim svojstvima od svake evropske vrste drva. Većima trajnih tropskih vrsta drva tone u vodi i nakon sušenja, a mekane i lagane vrste slabe su biološke trajnosti te brzo propadaju od mikroorganizama i ..- Ch. XV. Scott za vrijeme predavanja u šum. Društvu. haničkog oštećenja na dugom transportu iz unutarnjosti Burme. Prosušena tikovina odlično se plavari te se može iznositi i s područja u kojima se obilnije oborine ponavljaju svake četvrte pa i više godina. U listopadnim šumama Burme tikovina participira na sveukupnoj drvnoj masi saimo s kojih 10—15 procenata, ali u sveukupnom prihodu od šuma ona participira s kojih 80 procenata. / U uređivanju šuma Burme bili su prihvaćeni i razrađeni ovi principi: """»sj. Sve tikove -šume u Burmi vlasništvo su države. Odabiranje i doznaku stabala za sjeću vrše samo šumarski stručnjaci u državnoj službi. Obaranje j izvlačenje doznačenih stabala prepušteno je zakupcima i ugovaračima 182 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
2. Primjerna stabla odabiru se na velikim površinama unatoč znatnim fizičkim poteškoćama. Podacil dobiveni na primjernim stablima služe za određivanje etataUobičajena ophodnja u burmanskim šumama takovim e je ako 150 godina, uz ophodnicu od 30 godina. Za sječu zrela stabla imaju u vlažnim šumama prsni promjer iznad 73 cm, a u suhim šumama iznad 62 cm. Doznačena stabla prstenuju se duboko do srži te brzo uginu i izgube znatni dio vlage. Kod toga treba imat« na umu, da je odabiranje i prstenovan je tikovih stabala najodgovorniji posao šumarskog stručnog osoblja. Obzirom na goiema prostranstva šuma j, malobrojno stručno osoblje, šumar dolazi u dsta odjel obično tek nakon 30 godina. Nepažljivo prstenovana stabla ne uginu, već se brzo regeneriraju i nisu sposobna za plavljenje, jer po tonu u vodi. Prirodno pomlađivanje tikovine dalo je do sada najbolje rezultate. Postoji mogućnost umjetnog podizanja tiikovlh šuma na poplavnim krčevinama. Na takovim mjestima uzgaja se nekoliko godina riža, a posljednje godine s rižinim sjemenom posije se i tikovo sjeme, a žetva riže izvrši se oprezno tako, da se mlade tikove biljke ne oštete. Treba napomenuti, da umjetno podignute sastojim« nisu do sada dale kvalitetno eksportno drvo. \ Učesnici na predavanju Ch. VV. Scotta. Budući da su tikova stabla razasuta po golemim područjima unutarnjosti Burme bez cesta i željeznica ,to se trupci iznose do plavnih rijeka isključivo slomovima t bivolilma (»traktom«" tropskih šuma). Oko 88% svih takovih šuma Burme eksploatiralo je 5 starih evropskih poduzeća na bazi dugoročnih ugovora. Oko 3°/o šuma eiksploatiraM su domaći dugoročni zaikupei, Burmanci, Indijanci il Kinezi. Preostalih 9°/o šuma izrađivala je vlada Burme u vlastitoj režiji. Domaći zakupci bili su većinom manje iskusni i slaibije opremljeni kapitalom i stručnjacima od evropskih poduzeća. Državna režija, iako je iskorišćavala samo 9°/o šuma radila je veoma uspješno i rentabilno i djelovala je veoma povoljno na indeks troškova iskorišćavanja i vrijednosti trupaca, koji su se prodavali svaki mjesec na javnim dražbama u Rangoonu. U vremenu od 1920.—1940. prodalo se je u toj luci prosječno oko 3500 tona tikovilne godišnje. Šumska taksa za tikovinu određivala se je u rupi jama po tomi od 50 kubnih stopa t. j. , po Hop pus sistemu za utvrđivanje volumena tikovih trupaca. Po tom sistemu postoje tri razreda: 183 |