DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 47 <-- 47 --> PDF |
U vezi s i´Z&aigflmjetn problema onetrumenmita mora se spomenuti, da, je i istraži vanje irefrakcijie vrlo napredovalo ne samo u teoretskom [pogledu, već da su obliko vane i podesne metode eliminacije. Ističu se radovi, dr. Broksa (Njemačka) i dr. Kukkamekia (Finska). Na kraju mora biti spomenuta specijalna vrsta fizikalno-optičkih odnosno elek tronskih geodetskih instrumenata. Prvo je interferentni komparaitor po prof, Vaisala-i (Finska), koji je najprije služio za direktnu komparaciju linvairmih žica u Iaderinovom baziisnom priboru, a po slije se primjenjiuijie i za mjerenje samih batzfisai Fiinici su| izmjerili na par. bazu Numella dugu 864 m s točnošću od 0,05 mm. U našoj zemlji nemamo takav ikoimiparatox. Radi se upravo na tome, da prof. Vaisala isporuči jedan primjerak. Daljnji instrument, čija proizvodnja se upravo oblikovallai po prvi puta u Šved skoj tvornici Aga je t. zv. Geodiimetar, pronalazak Dr. E. Bergstranda iz Stockholma. U zadnje dvije godine O´ ´tome je dosta i kod nas pisano (Geod. List). Instrument mjeri dužine pomoću brzine svjetlosti, Konačno su specijalna Tadarsko-geoidetska mjerenja i ispitivanja u kojiiimai pred njači Amerika. Ta su istraživanja pod vodstvom C. I. Aslaksoma dalia vrlo lijepih re zultata tako, da su pomoću njih već čak . otkrivene neke pogreške u postojećrtm triiangulacijiama prvoga reda. Posljednja dva spomenuta instrumentarija mogu se dor vesti i u međusobnu vezu, jer se na pr. Aslaiksoni ui svojim istraživanjitmai oslanja na rezultate, koje je Bergstnamid dobio za odrediviamjse brzine svjetlosti putem geodimeitra. Prof. Ing. S. Cimerman ŠUMARSTVO BURME Dne 11. 4. o. g. Charles Wilnter Soott, delegat FAO-a (Food and Agriculture Organisation of United Nations), održao je u prostorijama našeg društva! stručno predavanje pod naslovom »Šumairstvo Burme«. Scott bio je preko 20 godina službenik indijske šumarske službe (India Forestry- Service), te je kao šumar biolog j eksploatator stekao veliko iskustvo u svom pitanjima uzgajanja, liskorišćavamja li trgovine tropskih vrsta drva. Na toj dužnosti zatekao ga je i drugi svjetski rat, a po- povratku u domovinu bio je nastavnik Šumarskog fakulteta u Oxfordu i suradnik velikog instituta za istraživanje drveta u Princess RisboTOugh — Forestry Products Research Laboratory. Po dovršenoj misiji u našoj zemlji Scott se vraća na svoju sadanju dužnost na šumarski fakultet u Aberdeen-u, Škotska. U uvodnom dijelu predavanja predavač se je oisvrnuo na geografske i klimatske prilike u Burmi i Indiji — faktoru, koji u tom dijelu Azije ilma odlučujući utjecaj na irasprostranjenje i tip šuma. Poljoprivreda o šumarstvo ovise u Indiji i Burmi o monsunskim vjetrovima i periodičkim kiišaima, koje su posljedica tih zračnih strujanja. Oborine su raspoređene veoma nepravilno. Maksimum oborina pada u obalnom brežuljkastom pojasu, kao i na južnim obroncima Himalaja. U tim predjelima padaju pretežne količine godišnjih oborina u kišnom periodu t. j . u mjesecima srpnju, kolovozu i rujnu. Tako na pr. izvozna luka Burme Rangoon ima godišnje oko 2500 mim oborina, a od toga otpada na kišni period po 500 mm na svaki od tri´ spomenuta mjeseca. Unutaimjost zemlje ima znatno manje oborina, a distribucija kroz godišnja doba veoma je nestalna, te obilnije oborine mogu izostati i po nekoliko godina. Prema tome (razlikuju se u Burmi tri tipa šuma: obalni pojas zimzelenih šuma, pojas listopadnih šuma tikovine s mnogo bambusa, te unutarnji sušni pojas listopadnih šuma i grmlja. Prirodno raspirostrainjenje šuma ui Indiji ovisi o istilm faktorima kao´ i u Burmi, ali su šume Indije zbog velikih potreba domaćeg stanovništva dobrim dijeiljom sasječene. ^Šumarstvo Burme ima već devedesetgodišnjiu tradiciju. Od godine 1855. gospodari se u tim šumama po principu potrajmosti prilhoda. Prije tog vremena neke šume, povoljno smještene uz tilavne rijeke ili morsku obalu, bile su uništene. Zalaganjem šumara Indijske šumarske službe (I. F. S.), pretežni dio drvne mase iskorilšćava se oprez«) i po principima suvremene šumarske nauke tako, da je šumarstvo Burme u velikom kontrastu sa šumarstvom mnogih drugih zemalja Azije, u kojima je uništavanje šuma poprimilo veoma široke razmjere. . 181 |