DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 46 <-- 46 --> PDF |
s konstrukcijom! po~Dr. Gigasu i tvornica Wild. Askania snima fotografski! oba kruga, vertikalnu libelu, vrijeme registracije lii signaturu opservatona. Time su otvorene mo gućnosti za niz novih metoda mjerenja. Dr. Gigas u Frankfurtu istražuje i opservaciju pomoću fotoćelije te infracrvenih zrakaj. Do sada su ta ispitivanja dala lijepe rezultate, ali još se ne mogu primijeniti u široj praksi. Čini« se, da će vertikalni krug ui visokoj klasa/ dobiti veće značenje nego do sada. Temeljito se naime revidira pitanje trigoimetričkag mjerenja visina. Netočnost i ne sigurnost od refrakcije prostudirana je i svestrano, obuhvaćena. Razvijene su metode, koje dozvoljavaju kod dugačkih vizura, na ... 14 km, točnost .od ± 7 cm i u slučaju, gdje zraka protezi unutar donjih 10 m iznad more. No u najnovijim mjerenjima uspjelo je postići1 točnost od jedne sekunde na 50 km. A u t lo r e d u k c ti o n i t a h i lm1 e t r i. Najprije .moraju Kiti spomenuti tahi metri s krivuljama za automatsku redukciju. Četiri su danas vrlo poznata instrumenta u toj grupi: Žeiss-Dahlta, Fennel-Fenta, Kern-DKR i Breithaupt-Grama. Druga važna grana, su t. zv. precizni autoredukcioni tahiimetrći. Od prije je tu poznat Bosshardt-Zeissov »Redta«, a sada se pojavio i Wildov RDH. Posljednji pre mijenjuje i t. zv. stinus-klinove za dobivanje visinskih podataka. O sinus-klinovima prvi je u literaturi dao podatke Ing. Z. Tomašegović, Zagreb, tako., da naša stručna javnost smatra, da je Astii stručnjak i pronalazač principa, a konstrukcije sinus-kltnova. O tome je pisano u domaćoj i stranoj štampi. Ni ve liri Gotovo, sve sui tvornice, napredovale i priimajenile durbin s unutra- Snjiim fokusOTanjem. Veći dio uz nivelacioinu libelu ima. sistem prizama (koincidencija slika krajeva mjehura u prizmi). I u ovoji grupi instrumenata su stvoreni! radova, koji zavrijeđuju najveću pažnju. Kod sviju poznatih tvorničkih imena susrećemo u visokoj klasi konstrukciju, koju bit mogli nazvati termosiiaitskom, a koja povoljno, djeluje na trajanje vrhunjenja, kako sam to obrazložio u Geod. Listu br. 4—9, 1950. Prošle .godino pojavio se epohalnij novum, kompenzator za automatsko horizontiranje vizure. Instrument je proizvela tvornica Zeiss Opton u Zap. Njemačko .^ Nedavno su u litedraiturii olbjavljeni prvi rezultati primjene. Ove prikaze prenijeli su i nasšd stručni listovi. Rezultati su zapanjujući. Radni učinak povećan je za cea 40°/o. Nije isključeno, da se dobrom organizacijom rada mogu postići još ii daljnje uštede. Rezultat ovakovog uspjeha je, da. je tvornica pretrpana narudžbama. Jedna država naručila je čak 400 komada ovih instrumenata. Po svoj ....., kani iskopčati! sve : dotadašnje nirvelire, ikoje je imala u svrhu tehnličkog nivelmana. , O p t i k a. Kod geod^ inistrumenata sve se više - upotrebUjava. t. zv. T-optika (antirefleksrii. sloji). Na leće se u vakuumu, nanosiii poseban tanki sloji (0,0001 .mm), koji ima niži koefucient loma od stakla a viai od zrakaj Dakle djeluje kao prijelaz iz zraka u staklo i oibraitno, pa vamredno povećaje kvalitet optike 4 onemogućava štetne reflekse. U slučaju vertikalne letve ide se kod najnovijih instrumenata zatim, da durbin daje uspravne slike. Sigurno će to povoljno djelovati na .smanjenje grubih pogrtšaka. Stativi . Staitivi su također poboljšani. Nije jasno, zašto na ... sve tvornice ne pristupe proizvodnji solucije, koja bi imala, takovu glavu stativa, da se može provoditi dvostepeno ho.rizontir.anje. Takove stative danas imaju tvornice Kern, Rost, Gurley. Za vjerovati je, da će stabilnost biti dovoljna u., slučaju primjene kod poui>gonozije i tehničkog nivelmana, a zla, te jie operacije i, itei kakos važno pitanje, koliki je utrošak vremena, za horizontiranje, jer je tSh hoirizontiranja u jednom danu vrte mnogo. Daljnj a razvoj . Instrumenti pokazuju razna daljnja dotjerivanja, koja su uvijek u skladu s postavljena 4 načela u, uvodu, ili bair sa zahtjevom brzine i udobnosti. Razvoj instrumtnata teče dalje. Možda bi se smjelo reći, da. je i ubrzam. Vrlo ozbiljan stručni problem zai nas je uvozna politrka ovakovih instrumenata. Kod toga je potrebno dobro, poznavanje terenske proizvodnje, teorije instrumenata, stanja instrumentarija! u zemlji te stanja proizvodnje srednje Evrope itd. Principijelno obziirom na zamjenu dotrajalih "Instrumenata mora se postaviti pitanje, što zapravo danas za nas predstavljai najpovoljniju robu za, import. Prigodom Zagrebačkog Velesajma ....> sam prilike opaziti, da ne postoji dovoljan kriterij, a sam Velesajam po onome, što je bilo iteloženo, nije-pružio dovoljan pregled, .... bi bio mjerodavan ... odlukama za kupnju instrumenata^ 180 |