DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 45     <-- 45 -->        PDF

zauzima pitomi kesten u Slov. Primorju spada u hladniju submediteransku zonu, a
odje´jeno je od kontinentalnog umjereno toplog srednjoevropskog područja rašiirenja
pitomog kestena prirodnim granicama (reljefnim i limatakim), kao što su južni ogranci
Julijskih Alpa, Trnovska visoravan, prostrani! masivi Nanosa, Javornika i Snežnika.


Područje raširenja pitomog kestena u Slov. Primorju, kojt iznosi po prilici 2500
ha površine, je okolina Sežane, humlje Vtlp.aiv.ske doline a djelomično Soške (donji
ti jak Soče). To je istočni dio velikog područja (800.000 ha), koje zauzima pitomi kesten
u Italiji.


Prema podacima, sa kojim raspolažemo, danas je pitomi1 kesten zaražen po reku
kore na 9,07°/o površine (od 2500 ha). Parazit sa nailazi u aktivnom stanju: ove godine
prijavljeno je nekoliko novih primjera zaraze, što razabiramo iz pregleda, koji donosimo
niže:


Iz tog pregleda možemo također ustanoviti, da parazit napada stabla svake starosti.
Kako za sad nema efektnih zaštitnih mjera za borbu protiv ovog parazita, moramo
dosljedno izvoditi karanten&ke proipise, koj.il su na snazi, da bi po mogućnosti


spriječili dalje
proširenje raka kestenove kore u unutrašnjost zemlje.
Mikuletić Vitomir
NOVITETI U PROIZVODNJI GEODETSKIH INSTRUMENATA


U pogledu nabave geodetskih instrumenata još uvijek smo gotovo isključivo
upućeni u inozemstvo. Svjetski poiznaifi centar proizvodnje je srednja Evropa s tvoirnisama:
Zeiss, Wild, Kern, Fennel, Brdi.thaupt, Askania, Miiller, Neuhofer, Ertel i. t. d.
Tri su glavne vrste geod. instrumenata: teodoii´t (univerzalni), autoredukcioini tahimetair
i nivelir, Svrha je ovog članka*, da se osvrne na novdtete, koji su se pojavili
u zadnje vnieme. Od svakog novuma se tiraži, da rili ubrza rad na terenu, ili poveća
točnost, ili, omogući potpuno nove metode, dla poveća udobnost pri radu.


Teodolet . Gotovo sve tvornice su prešle na zatvorenu gradnju t. .^ na princip,
koji je prvi dao poznati genijalni konstruktor Dr. Wild. Krugove iz metala
zamijfniui su stakleni. Griješe oni, koji misle, da su takovi instrumenti preosjetljivi
na mehaničke i termičke utjecaje Kao i svaki laboratorijski uređaj, za mercnje;
zahtijevaju doduše pažnju i naročit postupale, ali! sigurno je, da hi cio> -razvoj, instrumenata
bio pogrešno^ usmjeren, kad novi oblici ij novi principi ne bi u pogledu stabilnosti
pružali bar ono, što su pružale stare konstrukcije. Dokazom su smanjeni
ekscentriciteti limba, vizurne ravnine, smanjena mogućnost po-greške nagiba vodoravne
okretne osovine i povećanje stabilnosti vizurnog pravca.


Oštro se primjećuju dvije grupe ali vrste po točnosti., što se odražava na podatku
za očitavanje krugova. S j-edne srane visoka i srednja klasa s podatkom 1" do 6"
a ,s druge normalna klasa s podatkoml5" (po1 a od 30") do 60". U zadnje vrijeme
pojavljuju se i cpeeijalni »džepni« teodoliti (Wild, Askania).


Prema namijenjenoj točnosti teodolita još uvijek se proizvode i različito veliki
krugovi.


Bitni konstruktivni detalji je uređaj za očitavanje krugova. Kod preciznih jednosefcunnih
teodoiita Hcljuč;vo dolazi dvostrulki optički m´iVro metar koi;i u tsti čas
daje aritmetičku sredinu dijametralnih strana na krugu. Naprotiv kod 6-sekundnog
podatka dominira mikro?,kop s minutnom skalom crtica. Manjkavost kod dosadašnjih
potonjih teodolita bila ie ut ome, što ie zapravo čitana samo jedna strana kruga.
Duhovito je to pitanje riješila tvornica Galileo sa dvostrukom skalom za dijametralna
čitanja i time eliminira!« ekscentričnost alhidaide. Kod instrumenata normalne
točnosti javlja se još uvijek i ...« od metala s noniu<=n;m očitavanjem. Dominira
svakako mikroskop biilo uz noniusi bilo uz koji drugi način.


Može se reći da je tendencija gotovo sviju tvornica, da mikroskop za očitavanje


smjeste uz sam durbin. Ma´.o ikoji konstruikcioni, novum povećaj« radnu sposobnost


kao ovaj.


Durbin na svim modernim instrumentima je s unutarnjim fokusiranjem, što
povoljno deluje na stabilnost vizure. Ali pitanje Reichenbachove konstante nije
time korisno napredovalo.


U klasi teodolita visoke točnosti;, javio se još jedan značajni novum. Crtanja
limba se fotografski (registriraju na film, koji se pod mikroskopom u uredu očitava^
Koincidencija može, ali ne mora uslijediti na terenu. Danas u tome prednjači Askania


179




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 46     <-- 46 -->        PDF

s konstrukcijom! po~Dr. Gigasu i tvornica Wild. Askania snima fotografski! oba kruga,


vertikalnu libelu, vrijeme registracije lii signaturu opservatona. Time su otvorene mo


gućnosti za niz novih metoda mjerenja.


Dr. Gigas u Frankfurtu istražuje i opservaciju pomoću fotoćelije te infracrvenih


zrakaj. Do sada su ta ispitivanja dala lijepe rezultate, ali još se ne mogu primijeniti u


široj praksi.


Čini« se, da će vertikalni krug ui visokoj klasa/ dobiti veće značenje nego do sada.


Temeljito se naime revidira pitanje trigoimetričkag mjerenja visina. Netočnost i ne


sigurnost od refrakcije prostudirana je i svestrano, obuhvaćena. Razvijene su metode,


koje dozvoljavaju kod dugačkih vizura, na ... 14 km, točnost .od ± 7 cm i u slučaju,


gdje zraka protezi unutar donjih 10 m iznad more. No u najnovijim mjerenjima


uspjelo je postići1 točnost od jedne sekunde na 50 km.


A u t lo r e d u k c ti o n i t a h i lm1 e t r i. Najprije .moraju Kiti spomenuti tahi


metri s krivuljama za automatsku redukciju. Četiri su danas vrlo poznata instrumenta


u toj grupi: Žeiss-Dahlta, Fennel-Fenta, Kern-DKR i Breithaupt-Grama.


Druga važna grana, su t. zv. precizni autoredukcioni tahiimetrći. Od prije je tu


poznat Bosshardt-Zeissov »Redta«, a sada se pojavio i Wildov RDH. Posljednji pre


mijenjuje i t. zv. stinus-klinove za dobivanje visinskih podataka. O sinus-klinovima


prvi je u literaturi dao podatke Ing. Z. Tomašegović, Zagreb, tako., da naša stručna


javnost smatra, da je Astii stručnjak i pronalazač principa, a konstrukcije sinus-kltnova.


O tome je pisano u domaćoj i stranoj štampi.


Ni ve liri Gotovo, sve sui tvornice, napredovale i priimajenile durbin s unutra-


Snjiim fokusOTanjem. Veći dio uz nivelacioinu libelu ima. sistem prizama (koincidencija


slika krajeva mjehura u prizmi).


I u ovoji grupi instrumenata su stvoreni! radova, koji zavrijeđuju najveću pažnju.


Kod sviju poznatih tvorničkih imena susrećemo u visokoj klasi konstrukciju, koju bit


mogli nazvati termosiiaitskom, a koja povoljno, djeluje na trajanje vrhunjenja, kako


sam to obrazložio u Geod. Listu br. 4—9, 1950.


Prošle .godino pojavio se epohalnij novum, kompenzator za automatsko horizontiranje
vizure. Instrument je proizvela tvornica Zeiss Opton u Zap. Njemačko .^ Nedavno
su u litedraiturii olbjavljeni prvi rezultati primjene. Ove prikaze prenijeli su i nasšd
stručni listovi. Rezultati su zapanjujući. Radni učinak povećan je za cea 40°/o. Nije
isključeno, da se dobrom organizacijom rada mogu postići još ii daljnje uštede. Rezultat
ovakovog uspjeha je, da. je tvornica pretrpana narudžbama. Jedna država naručila je
čak 400 komada ovih instrumenata. Po svoj ....., kani iskopčati! sve : dotadašnje nirvelire,
ikoje je imala u svrhu tehnličkog nivelmana. ,


O p t i k a. Kod geod^ inistrumenata sve se više - upotrebUjava. t. zv. T-optika
(antirefleksrii. sloji). Na leće se u vakuumu, nanosiii poseban tanki sloji (0,0001 .mm), koji
ima niži koefucient loma od stakla a viai od zrakaj Dakle djeluje kao prijelaz iz zraka
u staklo i oibraitno, pa vamredno povećaje kvalitet optike 4 onemogućava štetne reflekse.


U slučaju vertikalne letve ide se kod najnovijih instrumenata zatim, da durbin
daje uspravne slike. Sigurno će to povoljno djelovati na .smanjenje grubih pogrtšaka.


Stativi . Staitivi su također poboljšani. Nije jasno, zašto na ... sve tvornice
ne pristupe proizvodnji solucije, koja bi imala, takovu glavu stativa, da se može provoditi
dvostepeno ho.rizontir.anje. Takove stative danas imaju tvornice Kern, Rost,
Gurley. Za vjerovati je, da će stabilnost biti dovoljna u., slučaju primjene kod poui>gonozije
i tehničkog nivelmana, a zla, te jie operacije i, itei kakos važno pitanje, koliki
je utrošak vremena, za horizontiranje, jer je tSh hoirizontiranja u jednom danu vrte
mnogo.


Daljnj a razvoj . Instrumenti pokazuju razna daljnja dotjerivanja, koja su
uvijek u skladu s postavljena 4 načela u, uvodu, ili bair sa zahtjevom brzine i udobnosti.


Razvoj instrumtnata teče dalje. Možda bi se smjelo reći, da. je i ubrzam. Vrlo
ozbiljan stručni problem zai nas je uvozna politrka ovakovih instrumenata. Kod toga
je potrebno dobro, poznavanje terenske proizvodnje, teorije instrumenata, stanja instrumentarija!
u zemlji te stanja proizvodnje srednje Evrope itd. Principijelno obziirom
na zamjenu dotrajalih "Instrumenata mora se postaviti pitanje, što zapravo danas za
nas predstavljai najpovoljniju robu za, import. Prigodom Zagrebačkog Velesajma ....>
sam prilike opaziti, da ne postoji dovoljan kriterij, a sam Velesajam po onome, što je
bilo iteloženo, nije-pružio dovoljan pregled, .... bi bio mjerodavan ... odlukama za
kupnju instrumenata^


180