DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ne knjige). Nevođenjem ove evidencije znatno se narušava vrijednost: izrađenih taksacionih elaborata, a negdje oni zbog toga izgube gotovo svaku vrijednost. Revizija planova je bez te evidencije mnogo teža i skuplja. ... ´ Pored objektivnih razloga za ovakav postupak (ratne prilikel, postoje i mnogi neopravdani razlozi. U našu struku po mome mišljenju ušlo je u zadnje vrijeme najviše laika. Dobro kaže Ing. M. Dučić u svome članku u Narodnom šumaru broj 1—2/52 — da je prijeka potreba da se naša struka podigne na viši stručni nivo. Bez poboljšanja, toga stanja svi će napori bili uzaludni. Greške, koje se učine u šumi nestručnim i nesavjesnim radom — često su puta teško, skupe ili potpuno nepopravljive. Kada šumu izdubimo ili devastiramo treba čekati čitavo stoljeće pa da je nekako povratimo u barem slično stanje. Dobra taksacija i poštivanje njenih odredaba je najbolja garancija, da će se sa šumom pravilno gospodariti i da će nam ona trajno davati najviše, trajno podmirivati životne potrebe naroda i svega što je živou šumi i oko nje. Mli moramo poduzeti sve moguće mjere, da čim prije podignemo našu taksaciju na visinu dostojnu jednog socijalističkog stručnog staleža. Jačanjem taksacije pojačaćemo znatno ugled i stručni nivo čitave naše struke. Ing. Schmidt Lea (Zagreb) MASOVNA POJAVA STJENICA NA LIPAMA I NJIHOVO SUZBIJANJE Ove zime primijećen je na lipama u Zagrebu i okolici golem broj: sitjenica, koje mjestimično prekrivaju deblo i grane u gustom crnom sloju, a na nekim stablima zadržavaju se u pukotinama kore. Za sunčanih dana postaju živahne te hodaju jedne preko drugih; čim zrak ohilađni, t. j . za sumraka i u rano jutro, one se smire i kao da spavaju, skupe se opet u guste kolonije. Izdaleka vide se mnogobrojna bjelkasta krila na tamnoj kori te se čini kao da su debla i grane pokriveni injem. —´ S druge strane Save letjeli su iznad snijegom pokrivenih polja golemi rojevi tih sitjenica tako da su se tamošnji seljaci uplašili te masovne pojave insekata u zimsko doba, što ije svakako neobična pojava u biologiji insekata. Proučavajući inostranu i domaću stručnu literaturu, koja obrađuje šumske štetnike, nigdje nismo našli opisanu takvu pojavu. Jedino S t i- c h e 1 (lit. 3) navodi u svojim tabelama za determinaciju da te sitjenice napadaju vrste biljaka: Althaea rosea, Corylus ave liana T i 1 i a sp. i da. ta vrsta u Njemačkoj nije poznata. Pregledom velikog broja stjenica, koje smo dobili iz raznih područja Zagreba, ustanovili smo da se radi o isitoij vrsti Oxycarenu s lavatera e Fabr, Od nekoliko ljudi bili smo upitani da li se radi o 170 |