DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ne knjige). Nevođenjem ove evidencije znatno se narušava vrijednost:
izrađenih taksacionih elaborata, a negdje oni zbog toga izgube gotovo
svaku vrijednost. Revizija planova je bez te evidencije mnogo teža i skuplja.
... ´


Pored objektivnih razloga za ovakav postupak (ratne prilikel, postoje
i mnogi neopravdani razlozi. U našu struku po mome mišljenju
ušlo je u zadnje vrijeme najviše laika. Dobro kaže Ing. M. Dučić u svome
članku u Narodnom šumaru broj 1—2/52 — da je prijeka potreba da
se naša struka podigne na viši stručni nivo. Bez poboljšanja, toga stanja
svi će napori bili uzaludni.


Greške, koje se učine u šumi nestručnim i nesavjesnim radom —
često su puta teško, skupe ili potpuno nepopravljive. Kada šumu izdubimo
ili devastiramo treba čekati čitavo stoljeće pa da je nekako povratimo
u barem slično stanje.


Dobra taksacija i poštivanje njenih odredaba je najbolja garancija,
da će se sa šumom pravilno gospodariti i da će nam ona trajno davati
najviše, trajno podmirivati životne potrebe naroda i svega što je živou
šumi i oko nje.


Mli moramo poduzeti sve moguće mjere, da čim prije podignemo
našu taksaciju na visinu dostojnu jednog socijalističkog stručnog staleža.
Jačanjem taksacije pojačaćemo znatno ugled i stručni nivo čitave
naše struke.


Ing. Schmidt Lea (Zagreb)


MASOVNA POJAVA STJENICA NA LIPAMA I NJIHOVO
SUZBIJANJE


Ove zime primijećen je na lipama u Zagrebu i okolici golem broj:
sitjenica, koje mjestimično prekrivaju deblo i grane u gustom crnom
sloju, a na nekim stablima zadržavaju se u pukotinama kore. Za sunčanih
dana postaju živahne te hodaju jedne preko drugih; čim zrak ohilađni,
t. j . za sumraka i u rano jutro, one se smire i kao da spavaju, skupe
se opet u guste kolonije. Izdaleka vide se mnogobrojna bjelkasta krila
na tamnoj kori te se čini kao da su debla i grane pokriveni injem. —´
S druge strane Save letjeli su iznad snijegom pokrivenih polja golemi
rojevi tih sitjenica tako da su se tamošnji seljaci uplašili te masovne pojave
insekata u zimsko doba, što ije svakako neobična pojava u biologiji
insekata.


Proučavajući inostranu i domaću stručnu literaturu, koja obrađuje
šumske štetnike, nigdje nismo našli opisanu takvu pojavu. Jedino S t i-
c h e 1 (lit. 3) navodi u svojim tabelama za determinaciju da te sitjenice
napadaju vrste biljaka: Althaea rosea, Corylus ave liana


T i 1 i a sp. i da. ta vrsta u Njemačkoj nije poznata.


Pregledom velikog broja stjenica, koje smo dobili iz raznih područja
Zagreba, ustanovili smo da se radi o isitoij vrsti Oxycarenu s
lavatera e Fabr, Od nekoliko ljudi bili smo upitani da li se radi o


170