DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Još bi htjeli na nešto skrenuti pažnju. Poznato je da većina našeg;
šumskog drveća živi u simbiozi sa mikoriznim gljivicama. Prilikom iskapanja
vidjeli smo da i biljčice allepskog bora imaju na bočnim žilicama
bijele prevlake mikorizni h gljivica. Ing. B. Jovković kaže u članku
»Šta se ne srne zaboraviti prilikom izvođenja radova u rasadniku« u
broju 5—6 »Narodnog Šumara« iz 1948, da se zemlja koja ositiane na
korijenju biljaka prilikom iskapanja »jednostavno strese«. Šta se međutim
događa kada se stresa zemlja koja ostane na korijenju nakon iskapanja?
(Ovakovu praksu grubog stresanja zemlje sa žilica nije zaveo
ing. Jovković, nego je ona uobičajena ,a i sami smo hiili svjedoci takovog
rada).


Zajedno sa zemljom otpadaju nam i bočne žilice, na kojima se nalaze
mdkorizine gljivice.


Često smo se u našim stručnim časopisima bavili problemom neuspjeha
radova na pošumljavanju našeg krša. Međuitim smo posve izgubili
iz vida činjenicu, da je pored suše i lošeg kvaliteta radova, i nedo statak
mikoriznih gljivica na korijenju sadnica jedan od:
uzroka da nam biljčice ugibaju, ili ako se i prime, da se prvih godina
slabo razvijaju.


Ne pretendujemo na ifliS da smo izveli egzaktan pokus i svijesini snio
da bi za pravilnu ocjenu razvitka biljaka jesenske sjetve, kao i za mogućnost
upotrebe biljaka jesenske sjefttve za terenske radove bila potrebna
dugogodišnja opažanja, istovremen pokus na nekoliko mjesta:, u
više rasadnika i t. d. Cilj nam je međuiidmi da ovim prikazom podstaknemio,
da se započne sa pokusima jesenske sjetve, jer su prednosti takovog
macina rada jasno- vidljive. Razumljivo da sert.fi pokusi mogu vršiti
u našim mediteranskim i submediteranskim krajevima.


Ing. Nikola Eić (Sarajevo)


PROBLEMI NAŠE TAKSACIJE


2elk> bih ukratko iznijeti kako danas stoji sa našom itaksaciiJQmr
koji su njeni problemi i čim, se ona danas najviše bori.


Ne bismo mogli reći, da se u njoj danas nalaze naši najbolji visokokvalifikovani
stručnjaci. Nebismo mogli reći, ni da je ona danas dovoljno
snabdjevena sa najnužnijim priborom, (prostorijama i dovoljnim
razumijevanjem od strane mjerodavnih. Ona danas preživljava teške
rane koje su u glavnom posljedica prostog rata. Pored foga ima i drugih
objektivnih i subjektivnih razloiga zašto ona danas stoji relativno slabo.


Prije oslobođenja 1945 g. — drvna industrija naše zemlje bila je
gotovo isključivo u rukama privatnika. Orna je praktično apsorbirala
vrlo malo šumarskih stručnjaika. Oni joj nisu bili toliko ni poltrebmi, a
i sami šumari nerado su išli u privatna preduzeća drvne industrije. Možda
je ttlu jedan od glavnih razloga — osjećaj da bi tu morao uporno raditi
na uništavanju svoje šume — i kako narod kaže — morao bi sam sjeći
granu na kojoj sjedi.


167