DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Još bi htjeli na nešto skrenuti pažnju. Poznato je da većina našeg; šumskog drveća živi u simbiozi sa mikoriznim gljivicama. Prilikom iskapanja vidjeli smo da i biljčice allepskog bora imaju na bočnim žilicama bijele prevlake mikorizni h gljivica. Ing. B. Jovković kaže u članku »Šta se ne srne zaboraviti prilikom izvođenja radova u rasadniku« u broju 5—6 »Narodnog Šumara« iz 1948, da se zemlja koja ositiane na korijenju biljaka prilikom iskapanja »jednostavno strese«. Šta se međutim događa kada se stresa zemlja koja ostane na korijenju nakon iskapanja? (Ovakovu praksu grubog stresanja zemlje sa žilica nije zaveo ing. Jovković, nego je ona uobičajena ,a i sami smo hiili svjedoci takovog rada). Zajedno sa zemljom otpadaju nam i bočne žilice, na kojima se nalaze mdkorizine gljivice. Često smo se u našim stručnim časopisima bavili problemom neuspjeha radova na pošumljavanju našeg krša. Međuitim smo posve izgubili iz vida činjenicu, da je pored suše i lošeg kvaliteta radova, i nedo statak mikoriznih gljivica na korijenju sadnica jedan od: uzroka da nam biljčice ugibaju, ili ako se i prime, da se prvih godina slabo razvijaju. Ne pretendujemo na ifliS da smo izveli egzaktan pokus i svijesini snio da bi za pravilnu ocjenu razvitka biljaka jesenske sjetve, kao i za mogućnost upotrebe biljaka jesenske sjefttve za terenske radove bila potrebna dugogodišnja opažanja, istovremen pokus na nekoliko mjesta:, u više rasadnika i t. d. Cilj nam je međuiidmi da ovim prikazom podstaknemio, da se započne sa pokusima jesenske sjetve, jer su prednosti takovog macina rada jasno- vidljive. Razumljivo da sert.fi pokusi mogu vršiti u našim mediteranskim i submediteranskim krajevima. Ing. Nikola Eić (Sarajevo) PROBLEMI NAŠE TAKSACIJE 2elk> bih ukratko iznijeti kako danas stoji sa našom itaksaciiJQmr koji su njeni problemi i čim, se ona danas najviše bori. Ne bismo mogli reći, da se u njoj danas nalaze naši najbolji visokokvalifikovani stručnjaci. Nebismo mogli reći, ni da je ona danas dovoljno snabdjevena sa najnužnijim priborom, (prostorijama i dovoljnim razumijevanjem od strane mjerodavnih. Ona danas preživljava teške rane koje su u glavnom posljedica prostog rata. Pored foga ima i drugih objektivnih i subjektivnih razloiga zašto ona danas stoji relativno slabo. Prije oslobođenja 1945 g. — drvna industrija naše zemlje bila je gotovo isključivo u rukama privatnika. Orna je praktično apsorbirala vrlo malo šumarskih stručnjaika. Oni joj nisu bili toliko ni poltrebmi, a i sami šumari nerado su išli u privatna preduzeća drvne industrije. Možda je ttlu jedan od glavnih razloga — osjećaj da bi tu morao uporno raditi na uništavanju svoje šume — i kako narod kaže — morao bi sam sjeći granu na kojoj sjedi. 167 |