DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 26 <-- 26 --> PDF |
može dati novu šumu, niti spriječiti degradaciju. Zar Ugljara pretstavlja šumu zato što je uspjela sjetva žira? Ne samo da taj objek-, danas nema kvalitetnog i kvantitetnog prirasta u onoj mjeri, koja bi opravdala njegovo postojanje, nego će ta Ugljara za kratko vrijeme doživjeti katastrofu koju već danas nije teško predvidjeti. Čišćenje od trnja i spašavanje mladika, kao što je na pr. Orljak, pretstavlja najskuplji i skoro neizvediv posao, a koji ipak ne garantira uspjeh. Šta će biti ako dopustimo stvaranje takovih mladika na većim površinama bosutskog područja? Mislim da takova produkcija ne bi bila u skladu sa našom socijalističkom privredom. Predloženi način melioracije je obiman i skup posao, ali ipak jeftiniji od radova koji će se morati kasnije bezuvjetno poduzeti, ako regeneraciju sastojina odgađamo. S u ;m m a . . MELIORATION OF THE DETERIORATED STANDS IN THE DISTRICT OF THE BOSUT RIVER Slavonian lowland-forests in the district of ´the Bosut river (forest association Querceto-genistetum e´.atae Horv.) are not their optimum any more. By changing some climatic and hydrographic factors as well as by forcing the pure oakstands for a greater lenght of time the pedo´ogistic processes change the former quality of the soil. The impaired balance in the complex of physical, chemical and biological factors of the soil enables the development of physiological deterioration of stands, mani fested in the decreasing of the stocking, increment and quality. Direct re-afforestation by natural or artificial reproduction doesn´t succeed. Therefore it is necessary to carry out the preliminaty regeneration and resto ration of the soil. The author supposes this could be attained by raising the understory in dete riorated stand consisting of the species of moderately tolerant shade, which are- suitable for certain soil- conditions and are also improving the chemical structure: of the soil with its litter. Jedlovski ing. Dušan (Split) PRILOG ISTRAŽIVANJU AREALA BUKVE U DALMACIJI* Na preglednoj karti vegetacijskih područja Jugoslavije Dr. I. Horvata {1) naznačena su na planinama srednje Dalmacije četiri područja bukve (Fagetium): Biokovo, Mosor, Svilaja i Dinara. U tim područjima bukva pridolazi u najvišem pojasu masiva, na Biokovu samo na sjevernog ekspoziciji, dok na Mosoru prema našim opažanjima i opažanjima prof, U. Giromette (z. p. 35) u tom području nije zapažena. Obzirom na činjenicu da se bukove šume poijedimih dijelova Jugoslavije ističu mnogim geografskim osebinama te obzirom na potrebu provođenja istraživanja na cijelom arealu bukovih šuma (1 p. 33), smatramo da će biitii od koiristi ako se opiše nalazište bukve izvan citiranih područja * Rađeno, u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije; znanosti i umjetnosti. Direkcija za krš, Split. 160 |