DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 23     <-- 23 -->        PDF

sklopom ovakvih sastojina. Hrastov pomladak redovno propada već u
prvoj godini; a i onaj, koji se duže održi, ne može izbiti iz trnja. U degradiranim
sastojinama navedenog drugog tipa, u kojima nema trnja, jasenov
pomladak mjestimično nadvisi korov, ali kasnije opet ´propada, tako da
se neprestano smjenjuje i uvijek je na istoj visini. Bez intervencije ni od
toga pomlatka ne možemo očekivati šumu. Spomenuli smo, da se drugi
tip degradiranih šuma redovno nalazi u nizama, dakle na mjestima gdje bi
očekivali vlažnije tlo zbog relativno višeg podzemnog vodostaja. Međutim
uslijed malog obrasta suhi vjetrovi isušuju površinski sloj tla toliko, da
se tokom ljeta u njemu pojavljuju široke pukotine, slične onima na
poljskim putevima i stazama. Prema tome nije teško objasniti nemogućnost
održanja i propadanje pomlatka.


U sastojinama, gdje obrast još nije pao ispod 0,5, stanje je nešto povoljnije
i pomladak je bolji, ali ipak ne može da razvije podstojni sloj, jer
je sastavljen od heliofilniih vrsta, tako da destruktivni proces napreduje
bez zapreke, pogoršavajući stanišne prilike u smjeru gotovo potpunog
uništenja sastojine.


Lokaliziranje i konačno suzbijanje ovog zla ne bi se smjelo odgađati.
Prije svega zato, što degradirane sastojine sačinjavaju žarišta raznih
štetnika i epicentar širenja degradacije, a zatim što su to danas neproduktivne
površine usred bogatih tala Slavonije! Površina od 3.500 ha za
melioraciju neminovno će se proširiti za kratko vrijeme na dvostruku, ako
ne budemo brzo radili. Svaka naša mlada branjevina, podignuta na ovakvom
staništu, bez prethodne melioracije bit će već u 20-oj godini objekt
još skuplje i teže melioracije. Ako i dalje budemo likvidirali ovakove
načete sastojine bez prethodnog osiguranja povoljnih uslova za novu
šumu, ne ćemo uspjeti lokalizirati navedeni prirodni proces. Isto tako bez
njege naših zasad zdravih šuma ne ćemo moći izbjeći iznenađenju, koje
će doći u obliku fiziološke degradacije još širih razmjera. Šume bosutskog
područja nisu više u svom optimumu i njihov razvitak treba hitno i sistematski
skretati iz faze regresije u fazu progresije.


Tehnika melioracije


Likvidiranje sastojina obrasta 0,5—0,3 ni u kojem slučaju ne bi se
smjelo dopustiti, dok nisu potpuno osigurani uslovi za opstanak i razvoj
mladika (izuzev ako taj obrast nije posljedica degradacije). Ako je tlo
pod njima zatrnjeno ili zakorovljeno, onda bismo likvidacijom takvih
sastojina stvorili šikaru, koja se jeftinim metodama nikad u budućnosti ne
će pretvoriti u gospodarsku šumu. Naše branjevine u Orljaku, Boljkovu,
Kusarama, Kragujni i drugdje to potvrđuju. Ako navedene površine nisu
još zatrnjene, one će to poslije sječe preostale sastojine postati, jer unatoč
našem umjetnom pošumljavanju na njima rastu samo korov i trnje (primjer
Dubovica). I dobro pošumljene čiste branjevine hrasta na takvim tlima ne
obećavaju normalan razvitak šume nego degradiranu formu kržljavog
rasta i kratkog vijeka (Kusara odjel 7, Ugljara svi odjeli, Muško Ostrvo,
Imovinska Kragujna i druge).


157