DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
sklopom ovakvih sastojina. Hrastov pomladak redovno propada već u prvoj godini; a i onaj, koji se duže održi, ne može izbiti iz trnja. U degradiranim sastojinama navedenog drugog tipa, u kojima nema trnja, jasenov pomladak mjestimično nadvisi korov, ali kasnije opet ´propada, tako da se neprestano smjenjuje i uvijek je na istoj visini. Bez intervencije ni od toga pomlatka ne možemo očekivati šumu. Spomenuli smo, da se drugi tip degradiranih šuma redovno nalazi u nizama, dakle na mjestima gdje bi očekivali vlažnije tlo zbog relativno višeg podzemnog vodostaja. Međutim uslijed malog obrasta suhi vjetrovi isušuju površinski sloj tla toliko, da se tokom ljeta u njemu pojavljuju široke pukotine, slične onima na poljskim putevima i stazama. Prema tome nije teško objasniti nemogućnost održanja i propadanje pomlatka. U sastojinama, gdje obrast još nije pao ispod 0,5, stanje je nešto povoljnije i pomladak je bolji, ali ipak ne može da razvije podstojni sloj, jer je sastavljen od heliofilniih vrsta, tako da destruktivni proces napreduje bez zapreke, pogoršavajući stanišne prilike u smjeru gotovo potpunog uništenja sastojine. Lokaliziranje i konačno suzbijanje ovog zla ne bi se smjelo odgađati. Prije svega zato, što degradirane sastojine sačinjavaju žarišta raznih štetnika i epicentar širenja degradacije, a zatim što su to danas neproduktivne površine usred bogatih tala Slavonije! Površina od 3.500 ha za melioraciju neminovno će se proširiti za kratko vrijeme na dvostruku, ako ne budemo brzo radili. Svaka naša mlada branjevina, podignuta na ovakvom staništu, bez prethodne melioracije bit će već u 20-oj godini objekt još skuplje i teže melioracije. Ako i dalje budemo likvidirali ovakove načete sastojine bez prethodnog osiguranja povoljnih uslova za novu šumu, ne ćemo uspjeti lokalizirati navedeni prirodni proces. Isto tako bez njege naših zasad zdravih šuma ne ćemo moći izbjeći iznenađenju, koje će doći u obliku fiziološke degradacije još širih razmjera. Šume bosutskog područja nisu više u svom optimumu i njihov razvitak treba hitno i sistematski skretati iz faze regresije u fazu progresije. Tehnika melioracije Likvidiranje sastojina obrasta 0,5—0,3 ni u kojem slučaju ne bi se smjelo dopustiti, dok nisu potpuno osigurani uslovi za opstanak i razvoj mladika (izuzev ako taj obrast nije posljedica degradacije). Ako je tlo pod njima zatrnjeno ili zakorovljeno, onda bismo likvidacijom takvih sastojina stvorili šikaru, koja se jeftinim metodama nikad u budućnosti ne će pretvoriti u gospodarsku šumu. Naše branjevine u Orljaku, Boljkovu, Kusarama, Kragujni i drugdje to potvrđuju. Ako navedene površine nisu još zatrnjene, one će to poslije sječe preostale sastojine postati, jer unatoč našem umjetnom pošumljavanju na njima rastu samo korov i trnje (primjer Dubovica). I dobro pošumljene čiste branjevine hrasta na takvim tlima ne obećavaju normalan razvitak šume nego degradiranu formu kržljavog rasta i kratkog vijeka (Kusara odjel 7, Ugljara svi odjeli, Muško Ostrvo, Imovinska Kragujna i druge). 157 |