DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 11 <-- 11 --> PDF |
povede briga, da rudnici budu snabdjeveni punim količinama jeftinog i kvalitetnog rudnoig drveta. Za ovu proizvodnju postoje prirodni uvjeti, a i tereni na izbor. Rastu također naše potrebe na elefktrovodnim stupovima. Naša siro-vinska baza tih sortimenata nema dovoljno. Treba pažljivo odvojiti četinjaste sastojine za ovu proizvodnju, da se ne upropasti struktoxra ostalih naših čet. pribornih šuma. Celulozno dtrvo se u svijetu proizvodi većinom iz četinjara radi odgovarajuće dužine celul. vlakanaca. Osim četinjara dolaze u obzir topole, a za proizvodnju tekstilnih vlakanaca (Zellwolle) i bukva. U proizvodnji papira je FNRJ na jednom od zadnjih mjesta u Evropi. Razvoj indusitrije i izgradnja socijalizma tiraži u prvom redu da se poveća proizvodnja celuloze. Alko želimo da sa 3,5 kg papira dođemo kroz 10 godina barem na nivo od 20 kg po stanovniku (u Engleskoj se troši 37 kg. a u Americi 10 5kg po stanovniku!) moramo povisiti proizvodnju ceiuloznog drveta na oko 1,400.000 m3. Ovu količinu godišnje ne mogu ni izdaleka osigurati naši četinjari. Ovdje uopće ne preostaje ništa drugo, nego da se hitno prede na svim mogućim terenima na uzgoj topola. Uzgof topola u svim oblicima uzgoja, od sastojina, pa pojedinih grupa u sastojanama do drvoreda uz potoke i rubove šuma. Ne moraju to biti svagdje kanadske topole, može to biti i naša domaća crna ´topola, koja treba da popuni sve praznine podizolatskih šumskih terenskih depresija. Ovim putem istodobno rješavamo i pitanje šel trupaca i pitanje (trupaca za šibice. Ostaje još ogrevno drvo. Te potrebe su znatne, ali one imaju donekle perspektivu smanjenja uslijed razvijanja rudarske djelatnosti. Međutim treba imati u vidu, da se u Njemačkoj, koja se dosta služi ugljenom ipak troši po glavi 0,45 m3. Kod nas je sadašnja potrošnja oko 0,73 m3 po glavi. Taj prelaz na ugalj ići će postepeno, uz razvoj cijiele privrede, u gradu brže nego na selu. Svakako se s ovim sorjimentom još dugo mora računati. Čim bude kod nas dovoljno ugljena šumsko-privredna politika morat će djelovati povišenjem cijena ogrevnom drvetu, da se ubrza prelaz na ugalj. Orijentaciju za drvnu industriju, već u okviru rečenog, nije teško odrediti. Ta orijentacija ima kod nas uglavnom tri aspekta. Prvo zadovoljiti unutrašnje potrebe na raznim proizvodima. Ovdje manjie mislim na potrebe koje se podmiruju većinom pilamskotm preradom, kao što su građevinarstvo, možda brodogradnja pa proizvodnja vagona i si., nego više na finalnu proizvodnju, gdje će rasti potrebe na pokućstvu, zatim drvnoj ambalaži radi sve većeg unutrašnjeg, a i vanjskog robnog prometa, a na* ročito na kemijsku preradu za proizvodnfu papira i tekstilija. Drugi je aspekt orijentacije na racionalno korištenje drvnih otpadaka koji kod nas iznose enormne količine. Treći je aspekt razvijati kemijsku proizvodnju za inostrana tržišta, specijalno tekstilnih vlakna (Zellwolle), gdje ćemo lakoćom konkurirati onim zemljama koje su razvile takvu proizvodnju na bazi inostranih, pa i naših sirovina. Ovaj aspekt je vezan uz činjenicu postojanja jake bukove sirovinsice baze. U užem šumarstvu, uz šumsko tlo i prirodne uvjete, pojavljuje se kao osnovni i rukovodilac i proizvađač još šumarski stručnjak u određenim 145 |