DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 10 <-- 10 --> PDF |
6. Celulozno drvo 7. Ogrevno drvo Hrastovi furnirski trupci za kartje furnire, su nam na izmaku. Osigurati ih za budućnost možemo jedino tako, da izlučimo koju tisuću jutara površine upravo u tu svrhu, uz odgovarajuću ophodnju. Bukovih trupaca za proizvodnju šperploča imamo iznad kapaciteta tvornica šperploča. Ovu proizodnju moramo razvijati, jer namj je unutrašnja potrošnja i odviše niska, a postoje znatne mogućnosti i za izvoz. Trupaca za šibice mekih lišćara nema dovoljno. Pokušaj nadomještavanja trupcima četinjara može predstavljati samo privremeno riješenje. Lokacija tvornice (Osijek) je ispravna, a pomanjkanje nekih lišćara je takoder jedna od posljedica dosadašnje veoma skromne orijentacije šumarstva za forsiranje tih vrsta. U ovakvoj orijentaciji dobijamo i šire izvore šel trupaca i celuloznog drveta. Pilanski trupci tvrdih lišćaira i željeznički pragovi ne predstavljaju problem. Međutim težak je problem rudno drvo. Rudno drvo treba da ima stanovita svojstva pa da bude dobro rudno drvo. Ovdje su u pitanju ljudski životi i stvar mora biti veoma ozbiljno promoti ema. Za rudno drvo se zahtijeva da bude čvrsto, elastično, trajno i što laganije te da svojim pucketanjem kod opterećenja naviješta, mjesta većeg pritiska. I u praksi, a i po podacima istraživanja, tim, svojstvima najbolje odgovaraju četinjari, iza njih hrast i bagrem, kesten već manije, jer je krhak, a bukovina najmanje. Ona je vrlo kratkotrajna, naročito u uslovima rudnika, t. j . u toplini i vlazi. Ona je osim toga nedovoljno elastična, slomi se bez prethodnog upozorenja i teška je. Ona se može upotrebitli uglavnom samo u prostranim hodnicima, gdje rad traje 4 do 5 mjeseci. Naša skovinska baza upravo u tome soirtimentu trajno oskudijeva. Struktura naših čet. šuma pokazuje premalo upravo ovog tankog sortimenta. Gro naše hrastovine nalazi se u nlizini uz gusta naselja, gdje se sretamo s teškoćama podmirenja ogrevnih potreba putem proreda upravo još iz toga sortimenta. Bukovine, koje imade najviše, može se upotrebiti do 18%. Kako osigurati rudnike kvalitetnim rudmim drvetom? Ako opet pogledamo malo perspektivno, to razabiremo, da se naša zemlja sve više industrijalizira, da se sve više ruje pod zeir^jinom korom, te da će potrebe rudnlika iz godine u godinu rasti. Svaki milion tona ugljena i ostalih ruda traži barem 30.000 m3 više rudnog drveta. Od potreba od 200.000 ms u 1939 god. skaču potrebe na 500.000 m3 u 1951 god. Šumarstvo je ovdje već pred konkretnim zadatkom hitne orjentacije na pronalaženje odgovarajućih bazena za proizvodnju kvalitetnog rudnog, drveta. U ovom zadatku svaki izgubljeni dan predstavlja za cijelu pri* vredu težak gubitak. Uostalom, šumarstvo stalno i ukazuje na potrebu štednje drveta i što veću upotrebu ugljena, a ne brine se za odgovarajuću proizvodnju rudnog drveta. Nasuprot tome, pojedinci često zauzimaju takav stav koji, bi se mogao označiti kao da se i rudnici uglja već imaju smatrati neprijateljem šumarstva. Zaista je ovdje najjednostavnije pronaći privrednopolitičku mjeru koja je u interesu i šumarstva i ostale privrede, ako se 144 |