DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 10     <-- 10 -->        PDF

6. Celulozno drvo
7. Ogrevno drvo
Hrastovi furnirski trupci za kartje furnire, su nam na izmaku. Osigurati
ih za budućnost možemo jedino tako, da izlučimo koju tisuću jutara
površine upravo u tu svrhu, uz odgovarajuću ophodnju.


Bukovih trupaca za proizvodnju šperploča imamo iznad kapaciteta
tvornica šperploča. Ovu proizodnju moramo razvijati, jer namj je unutrašnja
potrošnja i odviše niska, a postoje znatne mogućnosti i za izvoz.


Trupaca za šibice mekih lišćara nema dovoljno. Pokušaj nadomještavanja
trupcima četinjara može predstavljati samo privremeno riješenje.
Lokacija tvornice (Osijek) je ispravna, a pomanjkanje nekih lišćara je
takoder jedna od posljedica dosadašnje veoma skromne orijentacije šumarstva
za forsiranje tih vrsta. U ovakvoj orijentaciji dobijamo i šire
izvore šel trupaca i celuloznog drveta.


Pilanski trupci tvrdih lišćaira i željeznički pragovi ne predstavljaju
problem.


Međutim težak je problem rudno drvo. Rudno drvo treba da ima
stanovita svojstva pa da bude dobro rudno drvo. Ovdje su u pitanju
ljudski životi i stvar mora biti veoma ozbiljno promoti ema. Za rudno drvo
se zahtijeva da bude čvrsto, elastično, trajno i što laganije te da svojim
pucketanjem kod opterećenja naviješta, mjesta većeg pritiska. I u praksi,
a i po podacima istraživanja, tim, svojstvima najbolje odgovaraju četinjari,
iza njih hrast i bagrem, kesten već manije, jer je krhak, a bukovina najmanje.
Ona je vrlo kratkotrajna, naročito u uslovima rudnika, t. j . u toplini
i vlazi. Ona je osim toga nedovoljno elastična, slomi se bez prethodnog
upozorenja i teška je. Ona se može upotrebitli uglavnom samo u
prostranim hodnicima, gdje rad traje 4 do 5 mjeseci.


Naša skovinska baza upravo u tome soirtimentu trajno oskudijeva.
Struktura naših čet. šuma pokazuje premalo upravo ovog tankog sortimenta.
Gro naše hrastovine nalazi se u nlizini uz gusta naselja, gdje se
sretamo s teškoćama podmirenja ogrevnih potreba putem proreda upravo
još iz toga sortimenta. Bukovine, koje imade najviše, može se upotrebiti
do 18%. Kako osigurati rudnike kvalitetnim rudmim drvetom?


Ako opet pogledamo malo perspektivno, to razabiremo, da se naša
zemlja sve više industrijalizira, da se sve više ruje pod zeir^jinom korom,
te da će potrebe rudnlika iz godine u godinu rasti. Svaki milion tona
ugljena i ostalih ruda traži barem 30.000 m3 više rudnog drveta. Od potreba
od 200.000 ms u 1939 god. skaču potrebe na 500.000 m3 u 1951 god.


Šumarstvo je ovdje već pred konkretnim zadatkom hitne orjentacije
na pronalaženje odgovarajućih bazena za proizvodnju kvalitetnog rudnog,
drveta. U ovom zadatku svaki izgubljeni dan predstavlja za cijelu pri*
vredu težak gubitak.


Uostalom, šumarstvo stalno i ukazuje na potrebu štednje drveta i
što veću upotrebu ugljena, a ne brine se za odgovarajuću proizvodnju
rudnog drveta. Nasuprot tome, pojedinci često zauzimaju takav stav koji,
bi se mogao označiti kao da se i rudnici uglja već imaju smatrati neprijateljem
šumarstva. Zaista je ovdje najjednostavnije pronaći privrednopolitičku
mjeru koja je u interesu i šumarstva i ostale privrede, ako se


144