DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 9 <-- 9 --> PDF |
za listače: općenito Bijela Kosa, Bijeli Vrh, Bijeli Doil; zasebno za pojedine vrste najviše se ističu nazivi za rjeđe listače, tako za" javor Javorje, Javornik, Javorn´. ca, Javorov Vrh, Javor, Javorak, Javorišče, Javorovo Bilo, Javordna Duliba; za jasen Jasenačka Kosa, Jasenak, Jasenovica, Jasenova Kosa, Jasenovača, Jasenovac, Jasenovačko Brdo; za lipu Lipovača, Lipovnik, Lipnik, Podlipnik, Lipač, Lipovska Kosa, Lipovac, Lipljansko Rebro, Lipovo Polje, Liplje, Lipov Vrh, Lipni Vrh, Lipoščak, Lipovo; za brijest Brestik, Brest, Brestica, Brestova Draga; za bukvu Bukovac, Zaibukovac, Bukov Dol, Bukov Vrh, Bukovnik, Bukvar, Bukovlje, Bukova Buljina; za hrast: Rastovac, Žirnik, Zirovac, Žirište, Žirovnjak; za grab: Grabova strana, Grabovo Rame; za brezu: Breza, Breze, Brezica, Brezov Dol, Brezovac, Brezno, Brezovo> Polje. Na temelju ovih podataka mogli bi se izvesti i drugi, vrlo interesantni i značajni zaključci. Ali takve leonkluzije nisu predmet ovoga našeg rada te zato prelazimo na izlaganja o pojavama izmjene vrsta, koje je čovjek uglavnom svjesno obavljao. Umjetna izmjena vrsta Umjetna izmjena vrsta nastaje pod direktnim utjecajem čovjeka. U devetnaestom stoljeću naše ere, kad je razvitak industrije i rudarstva dobio snažan zamah, nastojalo se i radikalnim obratima ne samo podčiniti prirodu nego joj i nametnuti isključivo svoje, eikanomske zakone — često bez obzira na prirodne zakone, koji vladaju u procesima razvitka i održavanja šume. Cilj gospodarenja obzirom na vrstu drveća i njene sortimente imao je dakle u vidu uglavnom samo ekonomske potrebe a ne i prirodne foktore šumske proizvodnje, kako smo već i ranije (1950) pokazali. Rezultat takvih nazora bio je: osnivanje jednolikih monokultura smreke i bora umjetnim pošumljavanjem na ogromnim površinama čak i na staništima drugih vrsta drveća, osnivanje i održavanje stranih vrsta drveća napose onih brzog rasta. Takvi postupci uzrokovali su u većini slučajeva postepenu degeneraciju tla. Posljedica takvih opetovanih postupaka bila je uzrokom degradacije sastojina (slaba vitalnost te neotpornost, zatim zaraze i sušenje stabala), koje su opet zbog lošeg sastava utjecale na daljnju degradaciju pedogeneltskih procesa, prirast bio je sve manji — krug se sve više zatvarao, sužavao i opće posljedice takvih destruktivnih procesa nužno su djelovale, da se u stručnim šumarskim krugovima pojavila reakcija pod lošom parolom: »natrag prirodi«, »imitirati prirodu« i konačno dovela do propagandnih akcija za stvaranje stabilnijih mješovitih šuma nejedniolike a i preborne strukture, sasitavljenih uglavnom od domaćih vrsta drveća. Taj pokret ipak ne može zaustaviti težnlje, da se u kraćem vremenu proizvodi veći prirast, pa se na staništima prijašnjih autohtonih vrsta drveća uzgajaju i alohtone vrste ali uz primjesu domaćih (pomoćnih i pridruženih) ili u grupama. Tako se i nadalje vrši umjetna izmjena vrsta. Na proces izmjene vrsta drveća utjecala je i prekomjerna paša te sakupljanje listinca i preveliki broj divljači, kao i tvornički plinovi. Ti faktori su ili umanjivali proizvodnu snagu tla ili uništavali pomladak ili su fiziološki oslabljivali razvitak pojedinih vrsta, pa su tako više ili manje učestvovali u procesu izmjene bar omjera smijese. Važnu ulogu u tom procesu izmjene vrsta imaju i drugi utjecaji čovjeka, kao što je krčenje šuma za poljoprivredne kulture i napuštanje 95 |