DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
većim i manjim površinama u području naših šuma; (pri tome ne iznosimo mnoge kombinacije, koje postoje i nastaju u omjeru smjese u gornjemdonjem sloju sastojine): planinsko područje; jcla-bukva bukva-(jcla) jela-smreka-ibukva smreka jela smreka bukva-(jela) jcla-bukva jela^buikva-(smreka) jela smreka bukva bor breza-jasaka-iva joha jela-bukva c. grab-c. jasen jela-smreka jela-smreka smreka-jelf c. grab-c. jasen jela-bukva područje brdskih šuma: bukva-graib hrast-grab hrast-buikva buikva-(jela) grab-(.bukva) grab-(hrast) bukva-(hrast) jela jela-(bukva) jeb hrast-buikva-kesten bukva breza kesten-hrast-bukva područje nizinskih šuma: hrast-grab hrast-jasen-(brijest) hrast-jasen hrast joha grab-(´hrast) jasen-hrast jasen topole-vrfoe jasen-hrast područje mediteranskih šuma: hrast bor grab-jasen listače Svakako ta izmjena na većim površinama nije uvijek i svagdje potpuna nego se većinom smjesa samo znatnije izmijeni. Ali trajniji utjecaji istih faktora, bilo ekoloških bilo biotskih i napose utjecaji gospodarenja dovode u tom procesu i do gotovo potpune izmjene, kao na pr. pretvorba pojedinih mješovitih sastojina jele-bukve i njihovih dijelova u pretežno čiste sastojine bukve, ili pretvorba pojedinih mješovitih sastojina hrasta kitnjaka ili lužnjaka i graba u pretežno čiste .sastojine graba. — Proces izmjene vrsta na manjim površinama u mnogo opaženih slučajeva je potpun, kako se razabire i iz gornjeg prikaza, a razvija se i naplodnjom sa strane. Da se razvio proces izmjene vrsta, može se utvrditi također i topo nomistički . Mnogim predjelima narod je dao nazive prema vrstama drveća, koje je tamo zatekao. Danas međutim pojedini takvi predjeli nemaju šume predašnjeg sastava, ili su dotične vrste gotovo posve istisnute, ili šuma uopće u tim predjelima nema, jer su iskrčene za poljoprivredne kulture. Nabrojit ćemo nazive samo nekih predjela na području Visokog Krša, u kojima danas nema vrsta ili ih ima znatno manje, a po kojima su ti predjeli vjerovatno dobili svoje ime: za četinjače; općenito su najčešći nazivi Crni Vrh i Crna Kosa, zatim Crna Draga, Crni Laži, Crna Gora, Crni Dol, Crna Greda, Crna Glava; napose za jelu Jelovi Vrh, Jelarić, Jelova Gora, Jelvina; više naziva ima za smreku, jer je ima manje pa se između ostalih vrsta te po svojoj kvaliteti više isticala^: Smrekovac, Smrječje, Smrečnica, Smrčev Brijeg, Smrekova Draga, Smrčevi Dolci; za tisu često Tisovac, manje Ti sova Glavica, Tiisov Vrh; za bor Borovac; 94 |