DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Kad vrste imaju veće razlike u biološkim svojstvima, reguliranje njihova omjera smjese u sastojini je lakše (jer se dobro podnose), ali ne uvijek. Na pr, na području naših šuma između Save i Drave ima danas razmjerno mnogo čistih i pretežno čistih sastojina graba, koje su nastale naplodnjom iz mješovitih šuma bukve i graba te hrasta i graba. Primaran uzrok tim pojavama prvenstveno su gospodarski faktori šumske proizvodnje. Pod djelovanjem antropogenih faktora u razvitku šume nastaje gdjekad takva nova konstelacija ekoloških faktora i takav preobražaj, da čak i strana vrsta započne potiskivati domaće vrste. Jedan vrlo interesantan primjer za naše krajeve jest invazija bagrema u šume Prekomurja, kako je to nedavno objavio Wrabe r (1951). Bagrem, koji je u Evropu unesen pred tri stoljeća, neobično ekspanzivno osvaja degradirana tla biološki oslabljenih šuma tako, da je ta pojava postala jedan od najkrupnijih problema u šumarstvu Prekomurja; ta vrsta poput korova prodire u raznovrsne šume i na vrlo različita staništa te se ni drastičnim postupcima ne može istisnuti. Vrlo je česta pojava, da se pod kulture nedomaćih vrsta drveća nasele autohtone vrste. U našim krajevima karateristični su takvi primjeri na području sjevernog dijela Mediterana; pod kulture bora prodiru domaće vrste drveća: crni grab, crni jasen, maklen, hrast medunac, rašeljka i dr. U južnijim zonama pod krošnje bora prirodno se pomlađuju i zimzelene i listopadne listače. Pod borovac, duglaziju i druge strane vrste također prodiru domaće vrste drveća. Nisko rašće i grmlje, kad se sklopi, često uzrokuje, da se izvrši izmjena vrsta na štetu rasprostranjenja i razvitka šumskog drveća. Ne ćemo navoditi mnogobrojne male plješine i veće sječine, koje je zbog nepravilne oplodne i preborne sječe osvojio korov te sklopom svojih nadzemnih i podzemnih organa onemogućuje normalan tok obnove sastojina. Takvih se površina nalazi u svakoj šumariji i njihov zbroj sačinjava posve sigurno ogromnu brojku. Mnoge od njih osvojit će razmjerno brzo šuma sama, no mnoge će se morati uz vrlo teške financijske žrtve umjetno pošumiti. Teži slučaj sačinjavaju čitavi kompleksi zakorovljenih površina. — Tako Petrači ć (1938) u jednom svojem prethodnom izvještaju navodi, da se Amorpha fruticosa L. (uzgajana isprva zbog vezivanja nasipa uz želj. pruge u nizinskom području Hrvatske), proširila poplavama u nizinskt šume Posavine u posljednjim decenijima toliko, da postoji bojazan da će ta (inače vrlo dobra industrijska) biljka učiniti znatne štete pri podmlađivanju hrastovih šuma. — Prema opažanjima Babogredc a (1952) na bosutskom području u mnogima nizinskim hrastovim šumama vodilo se loše gospodarenje, a osim toga te su šume kasnije degradirane i sušenjem stabala i pašom; pojedine sastojine tih šuma danas su obrasle glogom i trnom u gustim grupama i čitavim slojevima.te se tu razvio proces degradacije staništa i proces fiziološke degradacije sastojina tako, da je u pitanju ne samo daljnje održavanje tih sastojina nego i njihova obnova. Da ne navodimo druge primjere o prirodnoj izmjeni vrsta, nabrojit ćemo samo shematski procese izmjene nekih vrsta drveća, utvrđene na 93 |