DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sa pTobjemom borbe među vrstama) za naše krajeve imamo posve jasne podatke u radovima Šu´leka (1866) i Wessely-a (1876;). Pred četvrt stoljeća u stručnoj šumarskoj štampi Senf t (1876) je pisao: možda će se mnogima činiti nevjerovatno ih´ čak i smiješno, ako se govori o borbi trava protiv šumskog drveća, patuljka protiv diva, u kojoj gdjekad trava pobijeđuje, ako to čovjek ne spriječi. O borbi između vrsta u šumarstvu mnogo se raspravljalo, napose u vezi s1 pojavom prirodnog čišćenja u mlađim mješovitim sastojinama i u vezi s borbom protiv korova. Taj oblik borbe mnogo je izučavao i pregledno objavio i Mor o zo v (1930); kasnije taj su problem razvijali mnogo drugi ruski istraživači, napose Jabloko v (1948) i nadasve Lisenk o (1948. 1949) pogotovo u vezi pitanja: o postojanju međusobne borbe i pomoći između vrsta i o nepostojanju, borbe i pomoći između individua iste vrste. Nas ovdje interesira samo izmjena vrsta, kao rezultat borbe između vrsta. Borba između vrsta mora se uvijek razmatrati na bazi njihovih ekoloških zahtjeva, jer oni mnogo uvjetuju, da li će neka vrsta posve ili u većem omjeru osvojiti izvjesno stanište i zatim da li joj u smjesi vrsta ekološki faktori pogoduju da se više ili manje rasprostrani na području konkurentne vrste. Na borbu i izmjenu vrsta posredno i neposredno utječu također i drugi biotski faktori te gospodarenje. Razmotrit ćemo dakle pojavu prirodne izmjene vrsta na nekoliko primjera, ne ulazeći dublje (zbog prernalog prostora) ni u etiologiju ni u uzroke procesa. Općenito je poznato, da napuštena poljoprivredna zemljišta, sječine i pojedine paljevine vrlo često najprije osvajaju one vrst drveća, koje imaju lagano sjeme te koje lakše podnose ekstreme u temperaturi napose mraz i zahtijevaju mnogo svjetla. Te vrste (na pr. breza, jasika i iva) postepeno potiskuju prisutnu prizemnu vegetaciju. Kasnije, pogotovo kad počnu zatvarati sklop, stvaraju sve bolje ekološke okolnosti: povoljniju mikroklimu te prorašćivanjem (dreniranjem) tla i listincem bolje tlo. U takvu se okolinu potom naseljuju osjetljivije vrste, koje mogu podnositi zasjenu pionirskih vrsta. I tako se pod sklopom heliofilnih vrsta razvi;a vegetacija skiofilnijih vrsta, koje počinju potiskivati svojeg domaćina i konačno osvoje čitavo stanište.^ Ako se sklop takve sastojine odviše otvori, mjestimično naselit će se opet vrste, koje mogu podnositi takve okolnosti, ali krajnji rezultat je taj, da ponovno prevladaju skiofilnije vrste. — Na toj pojavi osniva se metoda pošumljavanja posredstvom pretkultura. Prema uzoru te pojave vrši se također melioracija degradiranih sastojina posredstvom podsadnje. Pojedini gospodarski postupci u šumama, pod izvjesnim okolnostima mogu uzrokovati, da se jedna vrsta naglije i više proširi na štetu resprostranjenja druge, kao što se na pr, pod odviše otvorenim sklopom na štetu rasprostranjenja jele obilno pojavila bukva u pojedinim sastojinama prebornih šuma jele-bukve na sjeverozapadnom području Hrvatske i u susjednoj Sloveniji. Naprotiv u bukovim šumama, koje se također nalaze na staništu zajednice Fagetum silvaticae croaticum abietetosum Horv, (i prema tome razvile su se iz mješovitu? šuma jele-bukve), jela prodire pod bukvu. Pod utjecajem antropogenih faktora potisnute su i druge vrjednije vrste drveća. Tako su istraživanja Grebenščikova i Černjavs k o g (1950) pokazala, da je smreka uzmakla na mnogima planinskim područjima Srbije i Makedonije i izmijenjena bukvom. 92 |