DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
U 1894. revidirana gospodarska osnova Brodske imovne općine propisala je za njene 200—300 godišnje hrastike fin&noijalno gospodarenje sa sikraćenim uporabnim dobom. Rezultat tog propisa je etatni vakuum, kojii je poi toj osnovi imao nastupit«. 1933, kao i stvaranje nepotrošive glavnice, koja je za vrijeme tog vakuuma imala podmirivati veći dio potreba imovne općine. U pogledu raspolaganja sa torn glavnicom provodile se dvije politike. Do pred prvi svjetski rat vodla se uglavnom politika, stvaranja nepotrošive novčane glavnice, koja je u tom ratu skoro sva propala (rata.: zajmovi). Poslije toga rata zavela se politika kupovanja novih šumskih posjeda. U tom pitanju. Agić je još pred prvi svjetski rat bio vrlo aktivan. On je barj za stvaranje nepotrošive novčane glavnice i za njeno racionalno iskoirićavanje. Samu misao kupovanja novih šumskih posjeda smatrao je dobrom, ali je smatrao, da se time ne će prebroditi vrijeme etatnoig vatouiuma, jer su se kupovale same imlade šume. Sa prihodima iz tih šuma ne će se pokrivati ili će se jedva pokriti troškovi njihove uprave i javnih daća, pa za potrebe vakuuma n© će ništa ostati. Radi ovakovoig svo^j stava Agić je imao dosta neprilika, ali ga to nije pokolebalo1. Kada se je između dva. svjetska rata u našoj stručnoj javnosti povela diskusija o autonomiji ili podržavljenju imovnih općima, Agić, iako već u mirovini, aktivan je i dalje, te stoji za Brodsku imovnu općinu na stanovištu autonomije. Ali, obzirom n» njeno ekonomsko stanje, i za nju traži: 1. reviziju segregacije iz 1871. g. u njenu korist obzirom na šume, koje su bile izlučene zai Krajišku investicionu zakladu, 2. sniženje poreza i ostalih javnih daća, kao i neke druge olakšice. O tim temama Agić je pisao i u Šumarskom listu. Na glavnoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva, održanoj 1900. u Vinkovcima, Agić j kaoi mladi šumar održao referat: »Svrha gospodarenja u šumama Brodske imovne općine osobitim obzirom na podmirenje pravoužitnika na ogrjevu«. Referat je tiskan iste godine u Šumarskom listu. U istom listu tiskan je 1926. članak: Autonomija ali podržavljenje imovnih općina, a 1937. članak: Stanje Brodske imovne općine, koji članak, kao pohislijep, nije mogao sam pisati, već ga je diktirao. Drugo područje Agićeve djelatnosti bio je odgoj lugarskog osoblja. On je dobro opazio, što u gospodarenju sa šumama znači dobro spremno terenskoi pomoćno osoblje Neumorno je cijeloga života prenosio svoje veliko stručno znanje na to osoblje. Naročitu pak djelatnost u tom pogledu razvio je kao direktor Lugarske škole u Vinkovcima. On je tu školu skoro iz ništa postavio na čvrste temelje. Kako je škola bila bez udžbenika, Agić je sam napisao veći dio tih udžbenika, pa je u 1925. izdooi: BiEnstvo za šumarsko pomoćno osoblje, Priručna knjižica o uzgoju šuma, Udžbenik o porab«. šuma, Kratak pregled uređenja šuma, Pravoužitničko pravo krajišnika. Divin primjer marljivosti, ustrajnosti, žilavosti i energije. Agić je bio vrlo skroman i čedan čovjek, Pod stare dane imao je vrlo težak život. 12 godćna ležao je u krevetu uzet, a 10 godine bio je potpuno slijep. I kao takav podučavao je lugare i intenzivno, pomoću« žene i djece, pratio pisanje o struci. Kada ste ga u toj bolesti posjetili, razgovarao je samo o struci i njenim problemima, Živo je gestikulirao svojom jednom zdravom rukom, zafcoravio na svoje teško stanje i bio sav preporođen. Šumarski klub u Vinkovcima odao je ikod pokopa dužnu počast ovom našem šumarskom veteraniu. Sa pokojnikoim se u ime šumarske struke oprostio predsjednik kluba ing. M. Strincka. Ing. Oskara Agića zadržat će Hrvatsko šumarsko društvu u trajnoj uspomeni Ing, I. Smilaj 135 |