DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 45 <-- 45 --> PDF |
2. šumarije, koje uglavnom podmiruju svoje potrebe i 3. pasivne šumarije, koje nemaju nil približno dovoljno mase za podmirenje svojih potreba. Ovaiko´vom se podjelom osigurava pravilno financiranje osnovnih organizacionih jediirfea, jer šumsko gospodarstvo kao nosioc financiranja šumarija može izvršiti pravilnu raspodjelu kredita i iz prihoda aktivnih šumarija namirivati pasivne brzim i kratkim postupkom. Takva politika financiranja postoji kod Glavne uprave za šumarstva, koja na taj način izravnava pasivu i aktivu pojedinih šumskih gospodarstava. Unifikacija šumarstva sa stručnog gledišta je poželjna i nužna, jer je time omogućeno održati šume na šumskom tlu i za zajednicu proizvesti što više dobara. Na čelu šumarije moraju postojati takvi stručni rukovodioci, koji će biti dorasli stručno, politički i ekonomski zadacima koje će trebati izvršiti. Osamostaljenje šumarija bit će moguće siaimo onda kad upravitelji šumarija shvate da je nužna i potrebna najuža »aradnjia sa područnim narodnim vlastima i političkim organima. Ta saradnja mora biti kod opskrbe kućanstva ogrjevom, pošuimljivanja, izgradnje komunikacija, eksplo atacije kao i kod svih ostalih gospodarskih mjera koje zadi.ru u opće narodne .interese. Novom organizacijom omogućeno je: 1. najbolja pravilna raspodjela ogrjeva i građe između suifiiicitairnih i deficitarnih područja, 2. finansiranje šumarija na brz i pravilan način, 3. gradnja komunikacija s obzirom na cjelovitost šumskih kompleksa; usmjeravanje gospodarenja bez obzira na granice šumarija i kotara* 4. osiguranje najpravilnijeg uređivanja šuma, eksploatacije i raspodjele produkata, 5. osiguranje maksimalnih prihoda i svađamje proizvodnih troškova ma m-nimum. Osiguranje maksimalne akumulacije, 6. osiguranje po trajnosti prihoda i očuvanje proizvodne snage šumskog zemljišta. Ovakvu organizaciju odobrili su i ostali članovi PrimjećenO´ je (ing, Dragišić), da će makar i u daljnjoj budućnosti morati doći do izvjesne preorijentacije u tom pogledu, ali prije je potrebno da se osposobi, kadar, koji će u šumarijama biti u stanju potpuno preuzeti proces proizvodnje. Na njih će se moći prenjeti velik dio zadataka, a neće biti potrebna tolika kontrola i instruktaža. Šumarsko društvo nije dosada posvetilo pitanju organizacija dovoljno pažnje, a upravo ono ujedinjuje u sebi sve one koji uzgajaju šumu, isfcorišćuju ii prerađuju drvo, pa prema tome ima najviše prava i mogućnosti da to pitanje prouči da donese najkompetentnije zaključke. U diskusiji o fakultetu (Žunko, Lovitić) dotaknuto* je pitanje kvaliteta svršenih studenata. Mladi šumarski inženjeri, koji napuštaju fakultet ne zadovoljavaju potpuno u praksi. Smatra se da je još za vrijeme studija potrebno studente uvađati u što svestranijc praktične radove. Razlog slabog kvaliteta svršenih studenata treba tražiti pored ostalog i u samoj nastavi na fakultetu. Nastavnici, koji dolaze na fakultet moraju imati višegodišnju praksu i ne smiju se mi svojoj´ naučno straživalačkoj problematicji udaljavati; od problematike prakse, Sairadnja između fakulteta i prakse mora biti tješnja, a na fakultetskim šumskim gospodarstvima mora se voditi gospodarenja .po1- istim principima kao i ostalim šum. gospodarstvima, u protivnom studenti u teoriji uče drugo nego što poslije život od njih traži. Pitanje nastavnog plana i programa je važno pitanje, koje do sada nije potpuno riješeno´. Istina, šumarski fakultet i profesorsko vijeće pokrenulo je pitanje nastavnog plana i ovaj je bio dostavljen Društvu. Na zajedničkoj konferenciji pokazala se razlika u shvaćanju u nekim principijelnim pitanjima. Plan je sporazumno izrađen, ali se po njemu studij može završiti za 4 i pol odnosno za pet godina, pa on ne predstavlja zadovoljavajuće rješenje. Kod izrade programa trebaju sarađivati stručnjaci iz prakse sa fakultetom putem Društva. Društvo bi također trebalo voditi računa o upisu studenata, o prijamnim ispitima i t. d. Praksu naročito´ interesira studentska praksa. Osim prakse, koja se vrši za vrijeme studija u fakultetskim šumama potrebno bi bilo da svršeni studenti provedu bar dvije godine na uzornim šumarijama, koje će kreirati Glavna uprava za šumarstvo. Nakon tako provedene prakse mladi stručnjaci predstavljali´ bi kadar sposoban za izvršavanje svih stručnih zadataka. Dekan fakulteta prof. Anić izrazio je dobru volju fakulteta da po svim ovim pitanjima sarađuje sa praksom, iznijevši također teškoće koje fakultet ima u svom 131 |