DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Rabarbara se može održati i preko 10 godina ako je dobro obrađivana. Međutim radi boljeg proizvoda obnavlja se poslije 5—6 godina pilodored i eventualno mijenja položaj. Korijenje (podancd) se sabire U septembru, očisti od zemlje, reže na komade od 8—10 cm j. suši kod tempenature od cea 30 stepeni u sušio nicairna. Oimjer između svježe i suhe droge kreće se oko 25%. Sabrati se može po hektaru 300—400 q svježi podanaka odnosno 75—80 q suhe droge. Uzgajanje rabarbara pruža seljacima udaljenih brdskih krajeva primjerenu zaradu. R (Dt^ttlf&ette oifesti GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE 24. veljače 1952. god. održana je u prostorijama Šumarskog doma godišnja skupština Šumarskog društva NR Hrvatske. Otvarajući skupštinu predsjednik društva ing. Radošević pozdravio je prisutne uzvanike: direktora Glavne uprave za šumarstvo ing. Branka Matica, dakana Poljoprivredno šumarskog fakulteta dr. Milana Anića, te predstavnike sarajevskog Poljopiivređno-šumrskog fakulteta dr. Pavla Fukaraka. Poslije otvorenja stigli su na skupštinu drug Slav.ko iKomar, predsjednik Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo i drug Junica Draušnik direktor generalne direkcije drvne industije. Pored velikog broja članstva skupštini su prisustvovali i predstavnici studenata šumarskog fakulteta. Skupština je odala počast umrlim članovima: ing. Milanu Ma´inovtaui, ing. Oskaru Agiću, ing. Milairuu Šolaji, tag. Smiiljki Sokol i MAp Marušilću. Predsjednik je istakao da je ova skupština u stvarj, 106. godišnjica osnivanja Šumarskog društva. Nakon što je predložio dnevni red, izabrano je radno predsjod ništvo u koje su ušli: ling. Cvitovac Vjiekosiav, Saviić Duiro, direktor šumskog gospodarstva Bjelovar, Ajdukovtić Dušan dir. Šum. gosp. Gospić, tag. Ferić Antunl direktor DIP-a SI. Brod i ing. Raidosavljević Predrag, (upravitelj šumarije Lekenik. U tajničkom izvještaju tajnik ing. Antoljak iznio je neke činjenice iz historije društva, koje je osnovano još 1846. god. kao ogranak Gosp. društva, a zatim se osvrnuo na najvažnije događaje, koji su se zibili u struci od vremena kada je poček djelovati novo iizabrana uprva društva. U travnju 1951. god. dokinuto je Ministarstvo šumarstva i Ministarstvo drvne industrije, a poslovi tili resora prešli su ne Savjet za poljoprivredu i šumarstvo1, odnosno na Glavnu upravu za šumarstvo i Glavnu direkciju drvne (industrije. U srpnju iste godine donio je Privredni savjet NR Hrvatske rješenje po kome se sve šume i sva šumska zemljišta na području NR Hrvatske objedinjuju bez obzira na značaj i vlasništvo i u načelu stavljaju pod jedinstvenu upravu. Provedbe ovoga rješenja povjerena je Glavnoj upravi za šumarstvo. U studenom 1951. god. dokinuta je šumska milicija, koja je bila fonmiraina 1948. god. Izvršene su znatne izmjene općeg i republičkog zakona o šumama; donesen je 10 godišnji plan njege šuma u našoj Republici na temelju obavljene inventarizacije šuma; donesen je Piravirniik o strjmulac´ijairna kod konstignacije i eksploatacije šuma. Na temelju novog društvenog plana šumska gospodarstva su poput DIP-ova prešla na autoftaanisiiriainje. Pred kratko vrijeme osnovan je kod Glavne direkcije drvne industrije Tehnički savjet koga sačinjavaju kao i kod Stručnog savjeta za šumarstvo, .priznati stručnjaci nauke i prakse. Početkom studenog prošle godine našu republiku posjetili su dva ´istaknuta stručnjaka OUN-a: Le Loup, direktor Odjela za šumarstvo pri FAO-u i Cameron, šef tehničke pomoći, pri OUNiii Upravi odbor, od kada je izabran, doživio je manje izmjene. Umjesto premještenog Rudolfa Habečiča kooptiran je za prvog ipodpredsjedniika ing. Adolf šerbetić, a. na mjesto ing. Josipa Šafara, koji se je pod konac 1951. zahvallio na dužnosti, kooptiran je za urednika šumarskog lista ing. Juraj Krpan. Od važnijih t«9p;>eha 129 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 44 <-- 44 --> PDF |
šumarskog društva spominje se osnivanje šumarskih klubova u Osijeku, Đurđevcu. Gospiću, N". Gradiški, Novoseku, Ogulinu, Rijeci, Vinkovciima i Splitsiu Osigurano je izlaženje svečanog broja Šuimairskog lista prilikom njegove 75 godišnjice. Za šumsko pomoćno osoblje štampaju se »Šumarske novine«. Društvo je izdalo tablice za kiuibic.i´ianje trupaca i »križaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinama (ing. M. Fftschera). Takoan godine Uprava je organizirala 10 predavanja i stručnih kino-predstava. Društvo- je sarađLvafo s fafcultetoim po pitanju revizije nastavnih planova i dalo sugestij « kakav moira biti. lik šumarskog stručnjaka, Diuštvo j također u tijesnoj vezi sa Društvom inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije NR Slovenije, sa šumarskim klubovima na terenu kaoi i sa studentskom omladinom šumarskog fakulteta. Broj članova društva iznaša 462., no skorašnjim stupanjem lugairskog i mani pulantekog osoblja taj će se broj povećati na preko 2000. Pored svega toga rad Društva nije biio onakav kakav bi trebao biti. Kao glavni nedostatak spominje se slaba povezanost sa stručnim resorima, zbog čega nije bilo raradnje ,u pogledu pretresanja stručne problematike. Iz (izvještaja blagajnika ing. Andrije Kcpr.ića vidjelo se da su prihodi u 1951. god. podbacili za 3,103.046 Din ili 67,3°/o od predviđenih, a sveukupni izdaci podbacili su za 3,071.884 Din, lili za 65,5°/o. Ovome je traizlog nefelaženje predviđenih publikacija, prelaz na novi privredni sistem, povišenje cijena materijalu i uslugama, te teškoće okto izdataka za Šum. list. Stanje blagajne pokazuje saldo od 400.333 Din. Znatnu pomoć Šum. lista dobilo društvo od šum. gospodarstva, DIP-ova i nekiih kot. šum. poduzeća. Ta pomoć iznašala j!e u 1951. god. 286.000 Din., što je donekle omogućilo redovno izlaženje Šumarskog lista, Mnogi pretplatnici ne udovoljavaju svojim obavezama pa so tako svota dulgov^amja popela na 101.942 Din. Troškovi i izdavanja Šum. lie-ta iznose 711.494 Din. Ako se odbije ubrana pretplata sa dugovanjima iz prošlih godina 277.792´., pokazuje se pasiva od 433.702 Din. Urednik Šumarskog lista img. šafar prikazao je rad redakcije šumarskog lista- Osnovni zadatak lista trebao je biti objavljivanje aktuelnih rasprava i članaka, saopćavanje nov´.ih iskustava i tekovina nauke kod nas i u inostranstvu. No list nije bio uvijek na liniji navedenih smjernica upravo zato što stručnjaci praktičari nisu dovoljno surađivali. Ali i stručnjaci sa naučnih ustanova nisu se dovoljno uživili u osnovu problematike operative j] nisu ovu obrađivali u svojini radovima. Drvno industrijski stručnjaci naročito su malo surađivali u Šum. listu. Od stručnjaka najviše su sarađivali oni iz Hrvatske, zatim Srbije, Bosne i Hercegovine, te Makedonije i Crne Gore, l prošloj godini izašlo je 12 brojeva Šum, lista na 426 stranaca sa tiražom od 1800 primjeraka po svakom broju. U svrhu unapređenja lista trebalo bi nastojati: 1. povećati broj saradnika ´iz operative, naročito- u .rubrici »Iz prakse za praksu«, (.Saopćenja), 2. proširiti saradnju na području ekonomike, drvne industrije i pošuml javan ja, i 3. list više približiti stvarnim potrebama, operative. — Poslije izvještaja fin. kontrole koju je podnio ing. Smilaj prešlo se na diskusiju. Diskusija koja se poslije toga razvila bila je veoma plodna i konstruktivna. Mnogi članovi društva iz Glavne uprave za šumarstvo, sa terena i sa fakulteta sudjelovali su u diskusiji. Oni su iznijeli svoje misli o svim aktuelnim problemima šumarstva, o njegovoj arganizaoionoj formi, o uiozii šumarstva u društvenom planu o odgoju visokokvalificiranog šumarskog kadra o nastavi il nastavnom osoblju fakulteta. .S obzirom na važnost tretirane problematike vrijedno je spomenuti diskusiju ing. Novakovića. U diskusiji ing. Novaiković je iznio problematiku današnje organizacije šumarstva. On je iznio sve nedostatke prijašnje organizacije kada su šume bile podjeljene prema vrsti vlasništva na republičke, lokalne i privatne. Postojao je velik nerazmjer između površina i drvne zalihe po pojedinim vrstama vlasništva. Gospodarenje u šumama lokalnog karaktera nije bilo na visini, a stručno osoblje, ni po polirAckoimi ni po stručnom sastavu nije bilo garant za vođenje pravilne šumarske politike. Siječe u ovilm šumama vršene su često bez osiguranja pomlađivanja i bez obzira na proizvodnu snagu tla. Obnovi šuma nije se pridavala pažnja. Izvršenje plana nije bilo zagarantirano;. Svi ti momenti bili su ozbiljan razlog da se provede unifikacija; šuma t, j . da se sve šume dadu pod stručnu upravu šumarija kojima je AOR šumsko gospodarstvo illi u krajnjoj liniji Glavna uprava za šumarstvo. Novom organizacijom ostvarene su na području Zagrebačkog gospodarstva tri tipa šumarija: 1. ekonomski jake, koje imaju zrele drvne mase u tolikoj količini, da po podmirenju svojih potreba imaju mogućnosti ´izvoza, 130 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 45 <-- 45 --> PDF |
2. šumarije, koje uglavnom podmiruju svoje potrebe i 3. pasivne šumarije, koje nemaju nil približno dovoljno mase za podmirenje svojih potreba. Ovaiko´vom se podjelom osigurava pravilno financiranje osnovnih organizacionih jediirfea, jer šumsko gospodarstvo kao nosioc financiranja šumarija može izvršiti pravilnu raspodjelu kredita i iz prihoda aktivnih šumarija namirivati pasivne brzim i kratkim postupkom. Takva politika financiranja postoji kod Glavne uprave za šumarstva, koja na taj način izravnava pasivu i aktivu pojedinih šumskih gospodarstava. Unifikacija šumarstva sa stručnog gledišta je poželjna i nužna, jer je time omogućeno održati šume na šumskom tlu i za zajednicu proizvesti što više dobara. Na čelu šumarije moraju postojati takvi stručni rukovodioci, koji će biti dorasli stručno, politički i ekonomski zadacima koje će trebati izvršiti. Osamostaljenje šumarija bit će moguće siaimo onda kad upravitelji šumarija shvate da je nužna i potrebna najuža »aradnjia sa područnim narodnim vlastima i političkim organima. Ta saradnja mora biti kod opskrbe kućanstva ogrjevom, pošuimljivanja, izgradnje komunikacija, eksplo atacije kao i kod svih ostalih gospodarskih mjera koje zadi.ru u opće narodne .interese. Novom organizacijom omogućeno je: 1. najbolja pravilna raspodjela ogrjeva i građe između suifiiicitairnih i deficitarnih područja, 2. finansiranje šumarija na brz i pravilan način, 3. gradnja komunikacija s obzirom na cjelovitost šumskih kompleksa; usmjeravanje gospodarenja bez obzira na granice šumarija i kotara* 4. osiguranje najpravilnijeg uređivanja šuma, eksploatacije i raspodjele produkata, 5. osiguranje maksimalnih prihoda i svađamje proizvodnih troškova ma m-nimum. Osiguranje maksimalne akumulacije, 6. osiguranje po trajnosti prihoda i očuvanje proizvodne snage šumskog zemljišta. Ovakvu organizaciju odobrili su i ostali članovi PrimjećenO´ je (ing, Dragišić), da će makar i u daljnjoj budućnosti morati doći do izvjesne preorijentacije u tom pogledu, ali prije je potrebno da se osposobi, kadar, koji će u šumarijama biti u stanju potpuno preuzeti proces proizvodnje. Na njih će se moći prenjeti velik dio zadataka, a neće biti potrebna tolika kontrola i instruktaža. Šumarsko društvo nije dosada posvetilo pitanju organizacija dovoljno pažnje, a upravo ono ujedinjuje u sebi sve one koji uzgajaju šumu, isfcorišćuju ii prerađuju drvo, pa prema tome ima najviše prava i mogućnosti da to pitanje prouči da donese najkompetentnije zaključke. U diskusiji o fakultetu (Žunko, Lovitić) dotaknuto* je pitanje kvaliteta svršenih studenata. Mladi šumarski inženjeri, koji napuštaju fakultet ne zadovoljavaju potpuno u praksi. Smatra se da je još za vrijeme studija potrebno studente uvađati u što svestranijc praktične radove. Razlog slabog kvaliteta svršenih studenata treba tražiti pored ostalog i u samoj nastavi na fakultetu. Nastavnici, koji dolaze na fakultet moraju imati višegodišnju praksu i ne smiju se mi svojoj´ naučno straživalačkoj problematicji udaljavati; od problematike prakse, Sairadnja između fakulteta i prakse mora biti tješnja, a na fakultetskim šumskim gospodarstvima mora se voditi gospodarenja .po1- istim principima kao i ostalim šum. gospodarstvima, u protivnom studenti u teoriji uče drugo nego što poslije život od njih traži. Pitanje nastavnog plana i programa je važno pitanje, koje do sada nije potpuno riješeno´. Istina, šumarski fakultet i profesorsko vijeće pokrenulo je pitanje nastavnog plana i ovaj je bio dostavljen Društvu. Na zajedničkoj konferenciji pokazala se razlika u shvaćanju u nekim principijelnim pitanjima. Plan je sporazumno izrađen, ali se po njemu studij može završiti za 4 i pol odnosno za pet godina, pa on ne predstavlja zadovoljavajuće rješenje. Kod izrade programa trebaju sarađivati stručnjaci iz prakse sa fakultetom putem Društva. Društvo bi također trebalo voditi računa o upisu studenata, o prijamnim ispitima i t. d. Praksu naročito´ interesira studentska praksa. Osim prakse, koja se vrši za vrijeme studija u fakultetskim šumama potrebno bi bilo da svršeni studenti provedu bar dvije godine na uzornim šumarijama, koje će kreirati Glavna uprava za šumarstvo. Nakon tako provedene prakse mladi stručnjaci predstavljali´ bi kadar sposoban za izvršavanje svih stručnih zadataka. Dekan fakulteta prof. Anić izrazio je dobru volju fakulteta da po svim ovim pitanjima sarađuje sa praksom, iznijevši također teškoće koje fakultet ima u svom 131 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 46 <-- 46 --> PDF |
radu. On j-e iznio imišljenje, da se nastava stalno poboljšava, naročito od vremena kada je fakultet dobio svoje šume. U daljnjoj diskusiji: obuhvaćeno je pitanje stimulacije za što kvalitetniji rad, zatim pitanje rada eksperimentalnih stanica i instituta, radničkih savjeta u šumarstvUr polifićko ideološki rad šumarskog kadra, povezanost šumarstva sa Narodnim Frontom i Tnasovnim organizacijama, propagande šumarstva, pitanje asistenata i docenata i dr\ Kako vidimo, razmotreno je niz veoma važnih problema, koje radi ograničenog prostora nije moguće ovdje opširnije raspraviti. Glavni direktor Glavne uprave za šumarstvo ing. Matić istakao je u svojoj diskusiji da siu šume i šumarstvo izvor ogromnog narodnog bogatstva. To je privredna grana za koju je tako živo zainteresiran cijeli naš narod, a mi tim narodnim bogatstvom stručno upravljamo´. Između ostaloga naglasio je da je opravo Šumarsko društvo onaj´ forum koji ima ovlaštenje da diskutira o osnovnoj stručnoj i privrednoj liniji u šumarstvu i ono je najmjerodavnije da donese sugestije za riješavanje tih pitanja. No naša društvena organizacija je propustila da raspravlja o nekim fundamentalnim pitanjima u šumarstvu kao što je na pr. organizacija. U ´daljnjem izlaganju on je iiznio mišljenje kakovu ulogu treba da ima Društvo u odnosu prema Glavnoj upravi za šumarstvo odnosno Glavnoj direkciji drvne industrije. Istaka© je također put kojim Društvo treba da pode u brizi za ljude. Na koncu on je rekao: — »U današnjoj društvenoj stvarnosti mi moramo naći sebe, moramo naći mjesto koje nam pripada u našem društvenom i političkom životu. Kad to uspijemo mi ćemo omogućit; napredak: ii pravilan razvitak šumarstva. Nakon toga poslani su slijedeći pozdravni brzojavi: PREDSJEDNIKU VLADE FNRJ MARŠALU TITU BEOGRAD Pozdravljajući Vas jednodušno, druže Maršale, sa 73. godišnje skupštine članstva Šumarskog društva NR Hrvatske, obavještavamo Vas da smo na skupštini riješili, da rad našeg društva u dubuće usmjerimo tako, da naš kadar bude spo soban i uvijek pripravan da od sebe dade sve, kako bi šumarstvo i drvna industrija ostvarili d,odijeljeni im udio u zajedničkom naporu naših naroda u izgradnji soci jalističke domovine i istodobnom jačanju obrambene moći naše zemlje. Šumarsko društvo NR Hrvatske CENTRALNOM KOMITETU KPH i Dr. VLADIMIRU BAKARIČU ZAGREB Sa 73. godišnje skupštine Šumarskog društva NR Hrvatske na kojoj su ucrtane nove smjernice rada, po kojima će se glavna snaga društva usmjeriti u izgradnjisocijalizma na polju šumarstva i drvne industrije, primite druže predsjedničejednodušne pozdrave cjelokupnog članstva. Šumarsko društvo NR Hrvatske Na koncu je skupština ovlastila upravni odbor da ´izradi prijedlog novih društvenih pravila. Zatim je izabran novi Odbor u koji su ušli: ing. Šurić Stjepan, predsjednik, ing. Ivo Horvat podpredsjednik I., ing. Nikola Goger, podpredsjedniik II., ing. Ante Lovrić, tajnik I., ing. Vlado Supek tajnik: II., ing. Ivo Dekančić, blagajnik, ing. Milan Androić, urednik Šumi. lista, ing. Cvitovac Vjekoslav urednik Šumarskih novina, ing. Josip Petenel ekonom, ing. Đuro Knežević knjižničar, ing. Zvonko Potočić predsjednik radnih odbora, ing. Josip Šafar, ing. Petar Dragišić, ing. Mladen Novaković, ing. Ivan Smilaj, i ing. Josip Radošević odbornici. Zamjenici odbornika: ing. Predrag Dobrosavljević, ing. Mate Butković, ing. Stjepan Brixi, ing. Franjo Štajduihar i ´ing. Đuro Zmijanac. Nadzorni odbor: ing. Petar Ostojić, ing. Žarko Hajdin, ing. Mustafa Kapić. Sud časti: ing, Mihajlo Mujdrica, ing. Zvonimir Pere i ing. Dušan Đukić. U odboru se nalazi 17 članova iz šumarstva, 6 iz drvne industrije i 4 sa fakulteta. 132 |