DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dubrenje«). Rjeđe se takav plodored obavlja neposredno u šumama: osni vanjem pretkultura ili podsadnjom u postojećim kulturama i degradiranim šumama te općenito napuštanjem monokultura i, u širem smislu, osni vanjem i održavanjem mješovitih šuma. Izmjena vrsta drveća jedan je od najinteresantnijih fenomena u prašumi i gospodarskoj šumi. Značenje toga procesa u šumarstvu interesantno je ne samo s biološkog gledišta nego još više i vrlo važno s ekonomskog gledišta; utoliko više, što se izmjena vrsta i direktno i indirektno može vršiti i to u cilju povećavanja proizvodnosti šuma. Međutim karakteristično je i usto simptomatično, da se ta pojava i njena primjena prigodom izrade planova o osnivanju, uzgajanju i eksploataciji šuma te osobito prigodom obavljanja gospodarskih mjera u šumama nerijetko ispušta iz vida. Vrlo često uzgajivač nije svijestan, da izvjesnim svojim postupcima u sastojini utječe na djelomičnu il gotovo potpunu izmjenu vrsta drveća, gdjekad upravo protivno postavljenom gospodarskom cilju t. j . na štetu podmlađivanja i razvitka ekonomski vrednijih vrsta. U našoj stručnoj literaturi malo je raspravljano o samoj pojavi izmjene vrsta, ali često je o njoj bila riječ u vezi s pojedinim konkretnim problemima njege i uzgajanja šuma. U našim raspravama sa šumarskim stručnjacima na terenu ponekad se pojavljivalo pitanje prirodne i umjetne izmjene vrsta, pa se u tim diskusijama tražilo objašnjenje o postojećem lošem stanju nekih sastojina i o uzrocima, koji su te sastojine doveli do takvih stanja. Zato smatram da je potrebno tu pojavu i njenu primjenu razmotriti sa šireg gledišta. Prirodna izmjena vrsta Prirodna izmjena vrsta drveća nastaje pod složenim utjecajem raznih ekoloških (fiziografskih i biotskih) faktora, kao što su promjene u tlu, u klimi i sastojinskoj klimi, pod utjecajem konkurencije vrsta u zraku i tlu. Takva izmjena nastaje također i zbog raznih indirektnih utjecaja čovjeka. Najveće prirodne izmjene vrsta razvijale su se u prošlim historijskim razdobljima. Zemlje pod utjecajima promjene geoloških formacija i klime. Hronologija (paleobotahika) pruža nam cio niz primjera o izumrlim rodovima iz doba karbona, perma, mezozoika i tercijera te o pojavi novih. Odatle potječu relikti naše tercijerne flore, kao dokaz da su se na tom područjj zbile geomorfološke i klimatske promjene, koje su uvjetovale smanjenje areala. Ovamo spada na pr. omorika, munjika, molika, orah, divlji i pitomi kesten, koprivić, crni grab i dr.; iz ledenog doba zelena joha i cretna breza; iz tercijera potječu bukva i obični grab, ali te su se vrste nakon glacijalnog perioda ponovno rasprostranile na području Srednje Evrope (H o r v a t 1946), Nas međutim ovdje ne interesira izmjena vrsta drveća nastala pod utjecajem elementarnih promjena Zemlje, već takva izmjena koja se zbiva u okolnostima sadašnje relativno stalne klime, na relativno istoj geološkoj i petrološkoj podlozi. Kao tipične primjere za ilustraciju prirodne izmjene vrsta možemo navesti vegetaciju kamenjara i mokrih zemljišta. Na kamenje i pećine naseljuju se kao pioniri najprije kserofitne biljke; paralelno sa biotizacijom tla i sa stvaranjem povoljnijih ostalih mikroekoloških uvjeta postepeno nailaze vrste, koje imaju veće ekološke zahtjeve te potom na 90 |