DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 39 <-- 39 --> PDF |
iizgojna metoda ne traži samo da bude razumljiva i da se u šumni može zaista ostvariti, već i u nauku unosi nove zadatke i pitanja, iz kojih se riješenja i odgovora očekuju bogate spoznaje i snažni impulsi. Tih je zadataka i pitanja još danas nepregledan broj. Zato ću pokušati tek da osvijetlim početni trag puta budućeg razvitka, kako ga ja naslućujem. Cilj je uzgajanja sastojine u potrajnOm proizvođenju najveće vrijednosti. Prema tome ono si postavlja zadatak planskog utjecaja na pojedinačno stablo i na čitavu sastojinu u težnji neprekidnog umnožavanja njezine vrijednosti, Nekada se ono ograničavalo na prosto izbiranje i na davanje prednosti dobrim fenotipovima; u budućnosti međutim, valja poći putem stvarnog uzgajanja, da bi se razvile one dragocjene sklonosti, koje leže u samoj individualnoj´ naravi pojedinih vrsti drveća. Nepoželjne sklonosti, naprotiv, valja obuzdati. U tom cilju uzgoju su otvorena dva puta: put masovnog i put pojedinačnog uzgajanja. Masovno uzgajanje nastoji da uzgojnim mjerama istovremeno podigne vrijednost cjeline, dok pojedinačno uzgajanje svraća pogieđ na pojedine izabrane egzemplare, što pretpostavlja, da se stvarno mogu zapaziti kako vrijednost, tako i utjecaj mjera koje smo poduzeli u svrhu unapređivanja. Mogućnost uzgajaćke djelatnosti leži u tome, što svaki individuum raspolaže određenim trajnim i nasljednim sklonostima, koje su ipak u svom ispoljavanju uvelike ovisne o prilikama okoline. Budući da pojedine oblike ne određuju samo nasljedne sklonosti, nego i prilike okoline, to za poboljšavanje kvaliteta postoje dvije mogućnosti: uzgajanje sa ciljem popravljanja baštinjenih osebina i uzgoj pomoću podesnih mjera koje preobrazuju okolinu. Uzgojne metode prema tome traže naučne temelje s jedne strane na području nasljednosti, a s druge opet u ispoljavanju utjecaja okoline. Zato je uzgajanje šuma posvetilo glavni interes nauci o nasljeđivanju. Pravovremeno i što sigurnije utvrđivanje nasCćednih oblika koji nisu poželjni, sačinjava nužnu pretpostavku što pravilnijeg odabiranja, osobito´ kod čišćenja kultura, a i kroz čitav dalji tok uzgajanja, osobito´ kod progala kao prve stepenice za prirodno pomlađivanje. Pored toga ne smijevo ipak zaboraviti, da vanjski znakovi ne daju potpunu sigurnost za utvrđivanje nasljednih osebina. Moć opažanja i sposobnost dubokog uživljavanja u suštinu svake jedinke, ne da se ničim zamijeniti, već samo potpomoći. Glavna će značajka uzgajanja ostati veoma oprezno primjenjivanje uzgojnih zahvata, kojima je svrha da sve podrobnijim odabiranjem pronađu ona stabla, koja će moći d ostvare najveću vrijednost i da talkova stabla onda što više unapređuju. Kruta se pravila i principi ne će održati. Istraživanja nauke o nasljeđivanju razjasnit će nam prije svega dokle sižu granice u okviru kojih se može još uzgojno djelovati ukoliko postoji mogućnost da se neželjene forme odbace već kod provođenja čišćenja, a najkasnije prije početka pomlađivanja t. ji. kod progale. Austrijanac Wettstein, Danac S. L a r s e n, a naročito Šveđanin Sylven i L i n d q u i s t, jasno su pokazali put istraživanja nasljeđa u uzgoju i praktično su ga iskušali. Budući razvitak uzgojnih mjera uvelike je ovisan o- daljoj izgradnji te mlade grane uzgajanja. Isto je tako uzgojno-ekološko istraživanje poprimilo novu i veću važnost. Istraživanje utjecaja okoline po svom značaju za ispoljavanje nasljednih sklonosti stvara temelj za uzgojnu djelatnost koja ne počiva samo na »osjećaju«. U odličnoj dizertaciji nadšumara dr. Kurth a o strukturi i kvalitetu bukovih čestira dat je prvi poticaj u planiranom smjeru istraživanja. I na tome se području, otvara uzgajačkom naučnom istraživanju široko i nepregledno polje rada. Mogućnost, da se povoljnim utjecajem na cjelokupne stanišne uslove povisi proizvodnja mase i kvalitet, bila je do sada u uzgoju sastojina veoma malo naglašavana, a još rjeđe praktično iskorištena. Naprotiv, dosadašnje iskustvo uvijek nas je nanovo poučavalo, kako se može prirast smanjivati i naškoditi kvalitetu drveta. Praktična primjena rezultata budućih istraživanja na području šumarske nauke o nasljeđivanju i ekologije na uzgajanje sastojina, pretpostavlja temeljito´ istraživanje šumskih životnih zajednica (šumska biocenologija). Zakoni zajedničkog života šumskog drveća u sastojini, njihove društvene preobrazbe i izlučivanja u ovisnosti o staništu, strukturi i uzgojnim mjerama, malo su ispitani. Pored istraživanja vanjskih upliva na pojedine individue, mora se osvijetliti čitavo društveno uređenje pojedinih stepena u razvitku sastojina, dakle mladika, gustiša, letvenjaka, srednjedobnih i starih 125 |