DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Francuski se utjecaj očitovao najprije u zapadnoj Švicarskoj1. Pierr e de Coul´o « prvi se založio 1895. god. za francusku proredu, a za njim su se poveli uskoro i drugi praktičari da posluže novoj nauci. I zaito je Engle r mogao da 1905. god. kaže: »O tome, da kod racionalnog prorjeđivanja treba pogodovati najljepšim stablima, mišljenja se ne razilaze«. On je prvi jesno ukazao na razliku između visoke i niske prorede, a istovremeno utvrdi« i cilj visoke prorede. Time j on privremeno, ali dosljdno dokončao dug razvoj u historiji nazora o proredama. Ali tek Schadelin u zahvaljujemo na načelno novom misaonom dobru u nauci o proredama. 2. OD PROREDE DO UZGOJNIH MJERA NAJVEĆE VRIJEDNOSTI Cilj je visok i dalek; put počiva danas i ovdje. Ovim jednostavnim riječima nagovještava S c h a d c.l i n pred uvodom svoje* knjige »Die A us 1 es c d ur c h f o r s t un g als E r z i ec hun|g sb e t r i e b hochstcr W e r 11 e i s t un g« svaikako i to, da nam ne pruža obiman priručnik, nego naprotiv, da nam tek otvara- nov i širok put. On prvi upravlja pogled na cjelinu i na ono što je od bitne važnosti. Cil j je postavljen nepokolebljivo i nesumnjivo jasno: po t ra j n o proizvo đenje najveće vrijednosti. Isto je talko oštro- zarezan i ravan put: dosljedno unapređivanje nosioca vrijednosti. Ovim se postupkom po prvi puta polazi od zakonitosti prirodnog toka u životu sastojine i od principa nauke o nasljeđivanju. Odvojene d ´.nepovezane mjere dosadašnjeg uzgajanja sastojina — čišćenje kultura, čišćenje od potištenih stabala, predrasta, progale i konačno prorede — sve je to napušteno i namjesto toga uvode se takove mjere, koje su u uzročnoj vezi s određenim zadacima, koji odgovaraju stepenu razvitka u životu sastojine, briga o njezi mladika, o čišćenju gustiša, o proredi letvenjaka i zrelih stabala. Pojedine mjere uzgajanja sabrane su u jedinstvenu djelatnost, koja dobiva centralno značenje. Čišćenje kultura pojavljuje se kao- načelno nova mjera i po prvi puta poduzimaju se dosljedni koraci da bi se ispravile baštinjene sklonosti naših sastojina. Tako isto dobiva proređivanje novu misaonu podlogu: Schadelinova metoda ne pozna više uobičajenih stcpena u jačini prorjeđivanja, već jedino traži postizavanje najveće vrijednosti pojedinih individua shodnim oblikovanjem uslova okoline. Iz toga slijedi i prijelaz od prostog izbiranja i pogodovanja dobrim fenotipovima k njihovom istinskom uzgajanju. \ Schade´lin je došao do- svoje uzgojne metode počevši pralktičnim radom i opse žnim studijem, da mu pritom nije bilo stalo da »prikaže ono što je danas vjerojatno moguće, nego ono, što drži pravilnim«. Da bi se ta metoda fi eksperimentalno potvrdila treba prepustiti budućnosti; .ali´ u dosljednom iskorištavanju općih zakona života i u jasnoj spoznaji općih međusobnih veza leži dovoljna dokazna snaga, da se nikako ne može računati na Izmjenu označenog puta. Kako god se u buduće izgrađivao put koji nam je pokazao Schadelin, njegov će cilj i tok ostati neizmijenjen. Duga povijest proreda kao pojedinačne mjere i jedino izbiranja dobrih stabalnih oblika, završila je svoj razvoj na misaonom polju već prije nekoliko decenija. Tek Schaedelihovim uzgajanjem sastojina dobila je nove impulse. »Uzgojne mjere za postizavanje najveće vrijednosti« stožer su u budućem razvoju uzgajanja šuma.. 3. O BUDUĆIM ZADACIMA ISTRAŽIVAČKOG I PRAKTIČNOG RADA U UZGAJANJU Nikad nije bio ideal stvarnost. Uvijek je to djelatnost. Nauka je dio života i ukoliko je sposobna za život, pokazuje to potrebom za daljim rastenjem. Koliko jedna nauka stoji na višem stepenu, utoliko ona više zahtijeva i traži nove temelje i dosljedno povezane nadopune. Schadelinov a 124 |