DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Gdjegod su kod nas bile uvedene prorede, svuda su se, naravno, provodile u tada savremenom duhu t. j . niskih proreda, istjecanjem biološki najvažnijeg dijela — donje etaže. Kada se u Slavoniji prije dvadesetak godina počela uvoditi visoka proreda, bilo je često nemoguće starijem iugarskom osoblju, naviklom, na nisku proredu, preći na novi način rada. Strah pred zadiranjem u gornji sklop krošanja bio je nesavladiv. Sedamnaesto-osaimnaestogodišnje seoske mladiće, ne poznavajiuće raniji rad, lakše smo uputili u doznaku visoke prorede nego1 starije lugare, koji su poznavali jedino nisku proredu. Borba za prelaženje od niske na visoku proredu kod terenskog osoblja neobično* je teška. Strah pred debelim, makar kvalitetno´ lošijim stablima, pred otvaranjem gornje etaže, vrlo teško je savladati, makar koliko se nastojalo i tumačilo. Slično je i sa čišćenjem. Kako dokazati grješku čovjeku, koji je dao isjeći sva tanka stabla, tvorce-donje etaže, ili ona, koja bS kao stabla iz sjemena trebalo osloboditi od (izdanaka iz panja i stvoritji od njih gornjiu etažu? On tako radi već 20, 30 godina na zadovoljstvo starijih, a sastojina, očišćena tanjih stabalaca, odmah stvara varav dojam, kao> da se čitava sastoj:na udebljala a kroz nju se na daleko vidi! Teško je čovjeka uvjeriti, da je oprečan rad jedino ispravan. Osjećali stmo veliku potrebu za djelom, koje bi obradilo savremeno čišćenje i proređivanjem od najmlađih do srednjodobnih sastojina. Dužni smo stoga pri~ znanje img. L, Lončaru i Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu za »Njegu šuma proredom«, koja ispumjuje veliku prazninu. U djelu su jasno izložena načela za izvađanje čišćenja i proreda. Prikazan je i raniji, rad sa svim štetnim posljedicama. Vrlo zorno je u 3 crteža prikazano pravovremeno, kasno i zakašnjelo čišćenje mlade sasrojline. U posebnom poglavlju obrađeni su razni tipovi sastojina, kakvih ima u Hrvatskoj od nizina do sredogorja. Obrađene su mlade do srednjodobnih sastojina, podignute prirodnim i vještački mnaoinom, bilo u skladu sa prirodnim zahtjevima ili protivno istima (čisti hrastici). Opisan je rad .u čistim sastojinama lužnjaka, graba, johe, jasena, bagrema, bukve, kitnjaka i kestena. Od velike je vrijednosti, što je autor temeljito obradio čišćenje ne samo- nenjegovaniih sastojina nego i takvih, u kojima je ranije bila već izvršena niska proreda. Poglavlje »Glavni uvjeti za uspješnu provedbu njege sastojina« ukazuje na poteškoće, na koje nailazi uvađanje novog, ispravnog načina njege soma. Ovdje je u pitanju terensko osoblje. Baš u tom pravcu djelo inig. Lončara će bez sumnje u veliko^ pomoći probijati! led, jer je napisano jednostavno, sa mnogo ljubavi i bogatim iskustvom samog autora. Godine 1951 izašlo je u izdanju »LES«-a u Ljubljani slično pionirsko djelo na »lovenačkom jeziku tag. M. Sušteršiča »Nage bukovja in jelovja« (str. 50). Uviđajući važnost pravilne njege šuma Glavna uprava za gozdarstvo LRS odlučila je, da se štampa u /prevodul i odlično djelo tag. I. Lončara »Njega šuma proredom«. VI. Beltram 1 n g. D. Afanasijev : Ekspresne šume. (Metodiku podizanja brzorastućih Sušna), Sarajevo 1952, izdanje »Seljačka knjiga«, 276 str. Sadržaj knjige: Veliki radovi na osnivanju poljozaštitnih šumskih pojiasevai u USA i SSSR potakli su, da se prišlo istraživanju novih, uspješnijih načina rada, primjeni agrotehničkih mjera (obradi zemljišta i đuibrenju) i ukrštavanju (hibridaciji). U tu svrhu osnovani su posebni instituti i stanice na samom terenu. Po primjeru inostranstva, a potaknuta slabim rezultatima pošuiml javan ja osobito run Kršu, osnovana je g. 1S47 na Sedreniku nad Sarajevom šumsko-melioratJvna stanica. Glvni joj je bio zadatak pronaći metode brzog i uspješnog podizanja šumskih nasada za urbanističke j vojničke svrhe, poljozaištitne pruge, bujična područja, zaštitu tla i naselja i t. d. Rad stanice odvijao s na površni od 6 ha na nadmorskoj! vsini 930 m. Stanica je vršila istraživanja sa 87 vrsta šumskog i ukrasnog drveća i grmlja, domaćih i egzota. Sretstva za ubrzanje rasta bili su obrada zemljišta i upotreba stajskog ii vještačkiih gnojiva te mdkroelemenata bora, mangana i dr. Mnoge šumske vrste u toku sve 4 godine rada stanice reagirale su na njegu 3—10-torostrukim prirastom. Istraživane su kombinacije vrsta drveća sa grmljem kao potstrekačiima rasta drveća. Međukultura povrća pokrila je veliki dio troškova, a još više prodaja ukrasnog grmlja i drveća. Ispitana je i ljetna sadnja i obrezivanje bočnih grana. Kao svoji najveći uspjeh stanica bilježi upotrebu miikroelemenata, anorganskih auiksina, koji su pridonijeli da je hrast porastao iz žira za 3 mjeseca 3,30 m visoko^ Velik je uspjeh i u tome, što. su se v 120 |