DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 33     <-- 33 -->        PDF

na one vrste drveća koje su od interesa, dl ne mogu biti od interesa za šumsku privrednu.
Pri tome je nastojao, da utvrdi gdje i u kakvom stanju se pojedina vrsta nalazi,
kakove su njene sposobnosti obzirom na šumairsku privredu Srbije te da ukaže, koja
probleme treba riješavati u vezi istraživanja fiziologije razvića a koje u vezi šumarsko
istraživačke službe.


Djelo je podijeljen© u dva dijela. Prvi dio obuhvaća 25 vrsta četinjara i drugi
dio 47 vrsta lišćara;. Pri tome je autor uvrstio neke vrste, koje nisu egzote za.
područje Jugoslavije ali su-strane vrste za područje Srbije, kao i one koje-su kod
nas već udomaćene.


Za svaku vrstu je označeno ime u nekoliko jezika te odakle potječe. Gotovo
kod svih vrsta označene su zone i pojasevi njihovog raspoređivanja te ekološki uslovi
u kojima uspijeva u svojoj prvotnoj postojbini. Prikazani su podaci o sjemenu, načinu
sadnje i sjetve, kvalitetu i upotrebi drveta te pokušaji uvođenjta u Evropu,


Detaljno su opisana nalazišta, koja je autor obišao pri prikupljanju materijala,
u« naznaku taksacionih podataika. Za mnoge vrste dani su grafički i tabelarni prikazi


o debljinskom i visinskom prirastu a za neke analize stabala.
U razmatranju i zaključku autor navodi 60 vrsta za koje smatra, da su od
značaja u šumarstvu. Iza toga se osvrće na period u kootn su egzote unašane na
područje Srbije te zaključuje, da se obzirom na starost egzota za mnoge vrste još
ne može dati konačan sud o njihovoj primjeni. Napominje međutim, da naša zemlja
prema svom geografskom položaju i ostaEm osobinama ima široku mogućnost za
naturalizaciju egzota. Posebno se u tom dijelu osvrće na pitanje t. zv. »brzorastućih«
vrsta drveća gdje daje pravilnu ocjenu u pogledu njihove primjene u šumarstvu.


Knjiga je nesumnjivo vrijedan doprinos upoznavanju biloških i ekoloških uslova
pri primjeni pojedinih istraženih vrsta egzota u našim krajevima te će korisno poslužiti
kao podstrek za daljnji rad na tom području.


, A. Horvat


I n g. L. T ra j kov : Pošumljavanje so topoli. Skopje 1950 (na makedonskom
jeziku). Strana 38.
Stručna šumarska literatura na makedonskom jeziku je veoma oskudna. Da bi
se ta praznina u dzvesnoj´ meri dopunila izdata je ova korisna knjižica o topolama.


U prvom delu autor iznosi vrednost i značaj topola kao brzorastućih vrsta u
savremenom šuimairstvu iznoseći šta je u tom smislu već urađeno na području NR
Makedonije poslednjiih godina.


Drugi deo je posvećen tehnici proizvodnje materijala u cilju pošumljavanja
(osnovni principi razmnožavanja topola, priprema reznica) opisujući detaljno sve
što je nužno kako bi se postigli pozitivni rezultati.


Treći deo odnosi se na tehniku pošuiml javan ja sa topolovim reznicama. Na
kraju je dat zaključak i citirana je upotrebljena literatura.
Knjižica je ilustrovana sa 23 crteža što olakšava i dopunjuje sam tekst.


B. Pejoski
I mg. Ilij a Lončar : Njega šuma proredom. U izdanju Instituta za šumarska
istraživanja, Zagreb 1951, str. 64,


Nastojanja šumara, da postignu uzgajanjem šuma što bogatije izvore drvne
mateirije, preziiroai sva biološka načela šume kao zajednice, doživljavala su teške
udarce. Ti su i postigli, da se šumarstvo konačno trglo i postavilo zahtjev, da se uzgajanje
šume ima provoditi u što većem skladu sa prirodnim uislovima. Tako je došlo
do mnogih reforma u uzgoju šuma. Za bukvu i jelu propagira se prebima šuma u
onoj zemlji, gdje je prije 80 godina za sve državne i javnopravne šume tih vrsta bio
dozvoljen samo oblik jednodobne šume. Čiste sastojine prevode se u mješovite.
Umjesto goloisječe uvodi se oplodna. Najveća reforma proizašlai je u izvađanju čišćenja
« prorjeđivanja. Napuštaju se niske i uvode visoke prorede, način sasvim oprečan
ranijem. Dosta su naim štete nanijele niske prorede. Snizivale su nam prirast h kvalitet
tzv, glavnog dijela sastojine, degradirale tla i ugrozile pa i upropastile velike površine
čistih hrastovih šuma u SlavonijJi


119