DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 32     <-- 32 -->        PDF

A kako´ bi cijeli i^^vod ovih foirmada trebao da bude, .neka se otkräje logäsckim
redo-siijedü´m:
Najbolje je poći od


j.^ ^ BudiiOB je 1 ^ — ondü je A-i ^ [ t ^-———
Z ´ /-^
0,8-u-h´6


t
ili asko se vraćamo na obrazae


0 8 11 h ] sta^V´it comö Z 5 na^mjesto 1


S ´ S na-irnjesto Z t


0-8´u-h-Z-Ö 0-8-TJi-h-Ö


pa iimamo f = ~ f ^


Z-t t
koliko sm-o dolbili ti direktniiim piutem,


SLaba strana teihmioke redakci´je jeste površaao´ siajganje formiula, koje to-Inko
zamara i rautii ičdtaooa, da se u ciitafOiou budi otpor i protivni same iknjige.
Na pr, str. 68, 21 red


A2 t = 0 8 xib S t^ = m 0 * 8 -uiih S ´t´-^ =^ m Ö 8 u h 0,12 + —1 M. K F
m \ h


Go^tovo ´SVfi;ki čitaoc reći će dar je


A2 - ni 0 - 8 u h (0 12 i- -I M K F
V 30/


aM ako se udubi -u problem vidjet će da ona. točka ispi^ed t^ ne zaaiči znaik množenja:
uejgo znaik svršefcka rečeniice. Takovih jsluoajeva -iana vise, jer da je usaimljen ne bibio
ni iznesen..


Još nesto´ luöttne gra^mateike, Atorće jezika i pran^ilne terminol^ot^ajte. U praksi
se »tabio (upotrebljava irijeič pil a li pilac . Mnoge Čitaoce -koj jezaOc raj-eč pila c ojpravO´ fiizački´ sfmeta´ ä nije -ra^umJjSvO´ ikako je jezfi!6kai a-ecenzaja
volja saibjektivn´Oig ukjuaa žrtvovala većiiinu ičitalaica pa i -sam književni jezik. Termiin
»podzemlje« namjesto podrum {str. 316) taJkođer nije u skladu s oamn što^ se obiĆno
»hvutai pod »podizemljem« i što´ se trebalo ovdje sjhvatitii,


U potglavlju oiM´ fiaza Uf drvnoj induströijii, ikoja je toliJko´ lutkana u proiirzvodmil proces da je o njoj
ovisna i puoa činjena ikoštaaija .u najvećoj mjera, što< je karakteristično, poznato i najbolje
transportno sredstvo »kornjača« (tarta^mga, Schildkrötenhubwaigen) nije ni
ftpomenfuto. Točno, je da O´vo srodstvo imjno´gi praktičari´ ne /po-znajiu, ailiii tu je dužnost
nauke da ukaiže na ona tehn-iiöko/ sredstva prema kojima je praksa iz neznanja´ pasffivna,


B&z ob:zira na njene, nedostatke knjiga će ^pak dobro posiliužitj pirakt^tčamma.
Alko pajk nedostaci potakruu autora ;i.li dituge (kojiL rade na ovim pitanjiiima na us-avrženja,
onda će a.ipravo nj^iho^vo (Osvjetljavanje bitii korisnol po saim-u stvar. Na taji aaei-tr
pridodat će se brže it iramije ono- što manjika", a i ovaj´ osvrt ilspuaiit će isvO´ju svrhu^


J. S.
Inž, D r. Dragoljiib S. Fetrović: Strane vrste drveća (e^zoti u Srbiji
Djelo je lizaišlo kao posebno^ ii)z.danje, knijiiiga CLXXXII, iSrps-ke ^Akademije naiuka^
Tn-stituta zai fMoIo´gijfu. ra^vića, genetiku ii selekcijtu kao knjiiga I u Beogradu 195l<
u iizdanjiu »Naučne iKnjiiige« liz-davaekog preduzeća N, R. Snbdije.


U ovoimi interesantnom djelu oibrađene sui 72 vrste lišćar^ i četinjana, koje su
unesene na podrtučje N, R, Snhiije. Obrađene siu^ ´kako´ oiutor lu predigovoiru kaže, sa
gledišta žujmarske privrede te aa tog stanovišta tretiraju i proihleme, koji spadaju u
područje feioloigije razvića, genetike i selekcije. Autor je obratilo prvenstveno pažnju


J18