DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 30 <-- 30 --> PDF |
svi suradnicj ikao i- sam urednik, Zadovoljnii, kao što je zadovoljan i arhitekt s projektiranom zgradoan, iüko takvu istUf pa i za iste svrhe, teško da će još jednom projektiiTatiii, Druiga će biti bolja i.«. Nedostaci Frirućnaika? Manjkavosti? Nerazborito hi bilo reći, da liih nema, Al:, treba postaviti, pitanje o .uzrocima nedostataka i manjkavosti, Do´godiit će se kojiput^ da §e ne će naći traženi podatak iM da se navedeni podatak ne može ´Upatrebiti, jer se ne slaže s iskustvom onoga, koji želi taj podataic imati lili svoj doikumentirati. Nema siumnje, da Priručnik oskudijeva podaoinrha za naše prilike. Dtio o kr^u na pr. ne može zadovoljiti onoga, koji na njemfu radi; podaci su oskudniji nego U za druge krajeve. Da h zato leži krivnja na uredniku, na piiisoiiraa, recenzofiima? Zar istu manjkavost nema i Ka^udersov -udžbenik iiz uzgajanja suma za srednje šumarske škole, koji je izašao 4 godine kasnije i koji je pisan od autora, koju je znatan diiio svog rada proveo na krš´U? Kako za -O´VO, t^ko i za OrStalo krivnja leži na ´Svitma šumarima u prošlosti i sadašnjosti,. Izvršena opažanja, stečen-a iskustva p-ojedinaea. u višegodišnjem radn i u raiznim p.rdlikaa.m ne bilježe, ise. Njime se služe oni sami oili možda^ uži kru´i5 preko usmene izmjene iskus^tava ili kojog slfuibenog spisa. Za širu (stručnu) javnost i mlađe generacije oni ostaju nepoznati te svaki novi i mladi radnik počinje iznova da sakuplja iskustva ili se ko-risti saopćenjima podređenog oisoblja, lugara; Mnogo bi koristilo, kada bi se pojedine stutčnjake obavezalo, da piu kraju svojeg sliužbovanja ili i kasnije izdaju >^memoare« o svojem stručnom radu, o svojiim uspjesima, al:-i o neuspjesiim-a, o svojim xapaianj´ima i zaključcima. Fet godma. minulo je öd izlaska i dru^fog sveska »Šumarskog priručnika«. Pet godina, ali ne oskudnih na stručnoj literaturi, iako ne još potpunoj. Pet godina, kmz koje su vrijeme raddi i naši instituli, te će prema tome biti doimiaćih, za naše´ p SÖ mogu popuniti mnoge praznine iz vremena pi^og izdđmja Priručnika. Sve će to dobro- doć´f pirigodoim krade drugoifS izdanja našega »Šumarakoig priručnika«, a d´fugo´ izdanje mo^ra izaći. Ing. P, OSVRT NA KNJIGU »STROJEVI PILANE« od prof. Ing. R. Fantoni Poslije oslobođenja naša drvna ´mdiustrija raizvijiala se takovim temT^om, da mil darnas i u zabačenima mjestima imamo vrlo miodecrne strojeve. DjeloTnično se išlo i´ suviše dsileko u moderniziaoiji, pa je racionalizacija poslala sinonim mehanizac´je po svakU´ cijerju, a to je došlo do naroćitoig izraza kod motornih lančanih pila, koje s^u čisto adminr´Strati´Vinim putem itnfiltrirane u sječine, često bez nužnog obzira^ prema ostalim komipleksnfiim f^ktori´ma: inteligencija stručnog kadra, teren, vrst sječe, mogU´ćn^ ost remonta, motfućno´St Čuvanja i njege I si. Otuda su mnoge motorne pile skoro iniestale iiz pro´izvodnje; negdje su nestali dijelovi, negdje su zabačene, negdje su pokvarene i ioime slično, Hor-tz-ontalni jaram bio je žrtve mehanizacije pod svaku cijenu, »racionalizacije« i modemLzacije, te su ga mnogi iizibacili, jer on, navodno, ne daje dovoljan učinak. Praksa je ipak pokazala da se ručne pile ne mogu izbacit^i ni onda kad se bude radilo s najmodernijim motOjmira pilama, kao što se ručna blanja neće izibaciii iz upotrebe kad dođu najbrže strojne blanjalice. Da li je jedan stroj dobair ili ne, da li´ je uoipće svako oruđe dobrO´ ili nije, zavisi O´d kompleksnih uslova, koji se ne mogu rješavati ćudima, subjektivnim raspoložen jiima, i slično nego naučno, Horiz-ontalni jarmovi se ponovo uvode, jer oni mojju protezati! svaku i najdeblju kladu, jer zadovoljavaju zahtjevima individuialno´g _rezanja, j^er de ju dobar rez i dobro iskoirišćenje i t. d. Sjekiroim se »pritesujew ;ii svlači upravo najbotlji dio drveta upravO´ tamo gdje horizontalni fiater nije pisutan, a da je ovaj stroj dobar vidimo po tome Što su ga mnogi ponovo ^ktivrali (Kaxlovae ii t, d.). Sve ovo svjedoči da se O´ radnim, strojevima napokon nešto- i naučno kaže i ,to s p-ozvanoig mjesta. Kao izraz te potreibe javlja se knjiiga Strojevi pilane, i to u prava Čas, Ma da se kod nas prikazi vrlo malo javljaju liü se javljaju sa toliko uzajamnog obzira da oni ne pomažu ni čitao-cu ni piscu, ja ću upravo iz obzira iprema pisou i či ^ , , , * [iig. A, Kaudera: Podizanje i njega šuma, Beograd 1950. 116 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
taocu reći .sty-arn-u ono .što smatram da bi i drui^ mogli z-aipa/iiti. Htio bih iznijeti samo prve utiske .i:z dodiira s knjigom, a poslije bih dao i iscrpniju anđUAU o knjizi. Operatnvci su knj´gu doćckali s žeđu prosto zato što im je bilo sve do sada uskraćeno da na niiAcm je/iku otkriju koj´u dobru knjigiu iz ove oblasti, Praktič^m iz jvilanarstva naći će u knji.yi korisnih stvani ii dobrih okosnica sa deskriptivnim obrazloženjima, lali će utvrditi da ima i.sto tolikio pitanja na koje mu ova knjiga ne će dati odgovoT, j Djelo M a na^iv ».StTojevtil piilane«, ali je od pilanarstva razrađ*en ´UigJavn.om vertikalni jaram, što je donekle fi piirodno jer z^namo da se ovaj stroj utstoKio do simbolizacije čitavog pojma drvne indoiistrije. Naročito dotbro i ascnpno obrađeno je poglavlje o z:a)konäma igiilbamja jairma, ^ što je glavno, materijal je Oirijjinatei ili je urprod´ukcija nekih ranijiiih čkmaka pisca, objavljenih u Šojimarskom Listu. Jedan važan korak učinjen je već time što je pisac na originalan na>čki uišao u teoriju piljenja, I time duo početni ikajpital za ispitivanje ove dosta neistražene oblasti. Gateriski indikator nije toliko spotminjan koliko´ bi rebalo s obzirom na njegov značaj u drvnoj indfustriji, koji Je do sada bio od praktičara potcijenj-en, Tui bi se trebalo nastaviti već zbog boljei^ iskori´šćenja stapaja i zbog piravÜnöig dsbora puta za «uisklađc^je ikapaciteta i kvaliteta piljenja. Knjiga je sabrala uiglavno-mj AWF materijal, zatim.´ isk´ustva nekih proizvodiača j autora kao Dominiikujsa, Kirchnera, Bi´ente i diruigih. AWF listići´ pOiznai su kao dobii i praktični i pisac je dobro za^pazioi da se ovo može s uisjehoim i kroz knjigu podgpijati. Mnoge crtane slike su dobre, narroičit^o one oraigijnaln:e, ali je dobar dio slika S´uvise n^jalo imstruktivan. Neke ´slike uzete sfu ili iz starijih prospekata ili liiz sta^rih ^sLiika i djclujiu više muzejsk´´ nego tehnički, prlimjerice: «tr, 150, 154, 155 ijt.d. Hodizontalna tračna pila ne str. 154 ima točkove isa žbicama, kao naši današnji batcikli, a tO´ se odavno´ u praksi Be vidi. Knjiga je piriotkana otrig^´naindim zaipažanjEima a*B i /irazinäm manjle vrijednim desifcrtpcijaima enciklopedijskog značaja. Upotreba tračne pile i horuzontalnoj^ jarma dosta je siubjektivna i ne bi se mogla održati !U kritici ipa´akse. Pr;ii toj oipOiredbi suviše so ističu pireimućstva tračne pile, a svjesno ´ili nesvjesno zancmaruju dobre strane hoiriizonitalnog jarma: jednosta pil^i daleko jaiča. Ma da se unaslovu najavljfuje upoznavanje s pilanskim strojevima, piisac je dao i više od toga i upoznao nais bareni enciklopedijski s strojevima u tvofm ci furpio-a i špeij)loča, NO´. knjiga je zahvatila susioTiixe, ali o parenjai nam baš ništa ne kaže, ^Čalk ni ono što su druge manje značajne knjige tekle. Otudat nije čudo Što- praktičaTi upravo kod parenja toliko ispoljavajiu svoje imdiviidiiabie i zanatske sisteme da se to be:5usLovno štetno osvećuje na kvaliteti proparene bukove grade. Ako se ´Uiporedi s mekim oi zadnje vriiijeme objavljenim manje vrijednim knji< jama, ova knjiga ima dosta vrlina. No upravo iz obziira prema njenoj n-amčnoj svrsi za tu mjeru kritika bi tTcbailia biti oštrija. Pisac upotrebljavai računske formule na pravom mjestu i lu pravo vi-iijeme, ali inmi je tehnička redakcija vrlo malo pomogla da te foxmiule budu razjaišnjenje tekstu- Tehničika redakcija do´ZvoLila je da su simboli vrlo nespretno infiltrirani u tekst i više iza^^ivaju sumnju nego ra^golićuj:u naučmu istiiiieui Suviše su. upleteni u tekst i često traže veliiku koncentraciju kod čitaoca, štoće se poslije ´na prlimjemi ^ädjeti. Tako nai pr, na´ str. 66 stoji Aa = tif-t je. .. Ovaji zadnji´ t ´utkan je tako između, formule i teksta, da je on optički više vezani na prethodmju formulu nego na mjesto subjektu ´U novoj rečenici. Nil str. 67 im-aimO´ s 0 , 8 u h 1 Z -— f t -^ 0 , 8 u h 1 f t, S a ovo treba da glasi O.Suhl 0 . 8 u h I t O.Suhl it Z S S }17 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A kako´ bi cijeli i^^vod ovih foirmada trebao da bude, .neka se otkräje logäsckim redo-siijedü´m: Najbolje je poći od j.^ ^ BudiiOB je 1 ^ — ondü je A-i ^ [ t ^-——— Z ´ /-^ 0,8-u-h´6 t ili asko se vraćamo na obrazae 0 8 11 h ] sta^V´it comö Z 5 na^mjesto 1 S ´ S na-irnjesto Z t 0-8´u-h-Z-Ö 0-8-TJi-h-Ö pa iimamo f = ~ f ^ Z-t t koliko sm-o dolbili ti direktniiim piutem, SLaba strana teihmioke redakci´je jeste površaao´ siajganje formiula, koje to-Inko zamara i rautii ičdtaooa, da se u ciitafOiou budi otpor i protivni same iknjige. Na pr, str. 68, 21 red A2 t = 0 8 xib S t^ = m 0 * 8 -uiih S ´t´-^ =^ m Ö 8 u h 0,12 + —1 M. K F m \ h Go^tovo ´SVfi;ki čitaoc reći će dar je A2 - ni 0 - 8 u h (0 12 i- -I M K F V 30/ aM ako se udubi -u problem vidjet će da ona. točka ispi^ed t^ ne zaaiči znaik množenja: uejgo znaik svršefcka rečeniice. Takovih jsluoajeva -iana vise, jer da je usaimljen ne bibio ni iznesen.. Još nesto´ luöttne gra^mateike, Atorće jezika i pran^ilne terminol^ot^ajte. U praksi se »tabio (upotrebljava irijeič pil a li pilac . Mnoge Čitaoce -koj volja saibjektivn´Oig ukjuaa žrtvovala većiiinu ičitalaica pa i -sam književni jezik. Termiin »podzemlje« namjesto podrum {str. 316) taJkođer nije u skladu s oamn što^ se obiĆno »hvutai pod »podizemljem« i što´ se trebalo ovdje sjhvatitii, U potglavlju ovisna i puoa činjena ikoštaaija .u najvećoj mjera, što< je karakteristično, poznato i najbolje transportno sredstvo »kornjača« (tarta^mga, Schildkrötenhubwaigen) nije ni ftpomenfuto. Točno, je da O´vo srodstvo imjno´gi praktičari´ ne /po-znajiu, ailiii tu je dužnost nauke da ukaiže na ona tehn-iiöko/ sredstva prema kojima je praksa iz neznanja´ pasffivna, B&z ob:zira na njene, nedostatke knjiga će ^pak dobro posiliužitj pirakt^tčamma. Alko pajk nedostaci potakruu autora ;i.li dituge (kojiL rade na ovim pitanjiiima na us-avrženja, onda će a.ipravo nj^iho^vo (Osvjetljavanje bitii korisnol po saim-u stvar. Na taji aaei-tr pridodat će se brže it iramije ono- što manjika", a i ovaj´ osvrt ilspuaiit će isvO´ju svrhu^ J. S. Inž, D r. Dragoljiib S. Fetrović: Strane vrste drveća (e^zoti u Srbiji Djelo je lizaišlo kao posebno^ ii)z.danje, knijiiiga CLXXXII, iSrps-ke ^Akademije naiuka^ Tn-stituta zai fMoIo´gijfu. ra^vića, genetiku ii selekcijtu kao knjiiga I u Beogradu 195l< u iizdanjiu »Naučne iKnjiiige« liz-davaekog preduzeća N, R. Snbdije. U ovoimi interesantnom djelu oibrađene sui 72 vrste lišćar^ i četinjana, koje su unesene na podrtučje N, R, Snhiije. Obrađene siu^ ´kako´ oiutor lu predigovoiru kaže, sa gledišta žujmarske privrede te aa tog stanovišta tretiraju i proihleme, koji spadaju u područje feioloigije razvića, genetike i selekcije. Autor je obratilo prvenstveno pažnju J18 |