DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 30 <-- 30 --> PDF |
svi suradnicj ikao i- sam urednik, Zadovoljnii, kao što je zadovoljan i arhitekt s projektiranom zgradoan, iüko takvu istUf pa i za iste svrhe, teško da će još jednom projektiiTatiii, Druiga će biti bolja i.«. Nedostaci Frirućnaika? Manjkavosti? Nerazborito hi bilo reći, da liih nema, Al:, treba postaviti, pitanje o .uzrocima nedostataka i manjkavosti, Do´godiit će se kojiput^ da §e ne će naći traženi podatak iM da se navedeni podatak ne može ´Upatrebiti, jer se ne slaže s iskustvom onoga, koji želi taj podataic imati lili svoj doikumentirati. Nema siumnje, da Priručnik oskudijeva podaoinrha za naše prilike. Dtio o kr^u na pr. ne može zadovoljiti onoga, koji na njemfu radi; podaci su oskudniji nego U za druge krajeve. Da h zato leži krivnja na uredniku, na piiisoiiraa, recenzofiima? Zar istu manjkavost nema i Ka^udersov -udžbenik iiz uzgajanja suma za srednje šumarske škole, koji je izašao 4 godine kasnije i koji je pisan od autora, koju je znatan diiio svog rada proveo na krš´U? Kako za -O´VO, t^ko i za OrStalo krivnja leži na ´Svitma šumarima u prošlosti i sadašnjosti,. Izvršena opažanja, stečen-a iskustva p-ojedinaea. u višegodišnjem radn i u raiznim p.rdlikaa.m ne bilježe, ise. Njime se služe oni sami oili možda^ uži kru´i5 preko usmene izmjene iskus^tava ili kojog slfuibenog spisa. Za širu (stručnu) javnost i mlađe generacije oni ostaju nepoznati te svaki novi i mladi radnik počinje iznova da sakuplja iskustva ili se ko-risti saopćenjima podređenog oisoblja, lugara; Mnogo bi koristilo, kada bi se pojedine stutčnjake obavezalo, da piu kraju svojeg sliužbovanja ili i kasnije izdaju >^memoare« o svojem stručnom radu, o svojiim uspjesima, al:-i o neuspjesiim-a, o svojim xapaianj´ima i zaključcima. Fet godma. minulo je öd izlaska i dru^fog sveska »Šumarskog priručnika«. Pet godina, ali ne oskudnih na stručnoj literaturi, iako ne još potpunoj. Pet godina, kmz koje su vrijeme raddi i naši instituli, te će prema tome biti doimiaćih, za naše´ p SÖ mogu popuniti mnoge praznine iz vremena pi^og izdđmja Priručnika. Sve će to dobro- doć´f pirigodoim krade drugoifS izdanja našega »Šumarakoig priručnika«, a d´fugo´ izdanje mo^ra izaći. Ing. P, OSVRT NA KNJIGU »STROJEVI PILANE« od prof. Ing. R. Fantoni Poslije oslobođenja naša drvna ´mdiustrija raizvijiala se takovim temT^om, da mil darnas i u zabačenima mjestima imamo vrlo miodecrne strojeve. DjeloTnično se išlo i´ suviše dsileko u moderniziaoiji, pa je racionalizacija poslala sinonim mehanizac´je po svakU´ cijerju, a to je došlo do naroćitoig izraza kod motornih lančanih pila, koje s^u čisto adminr´Strati´Vinim putem itnfiltrirane u sječine, često bez nužnog obzira^ prema ostalim komipleksnfiim f^ktori´ma: inteligencija stručnog kadra, teren, vrst sječe, mogU´ćn^ ost remonta, motfućno´St Čuvanja i njege I si. Otuda su mnoge motorne pile skoro iniestale iiz pro´izvodnje; negdje su nestali dijelovi, negdje su zabačene, negdje su pokvarene i ioime slično, Hor-tz-ontalni jaram bio je žrtve mehanizacije pod svaku cijenu, »racionalizacije« i modemLzacije, te su ga mnogi iizibacili, jer on, navodno, ne daje dovoljan učinak. Praksa je ipak pokazala da se ručne pile ne mogu izbacit^i ni onda kad se bude radilo s najmodernijim motOjmira pilama, kao što se ručna blanja neće izibaciii iz upotrebe kad dođu najbrže strojne blanjalice. Da li je jedan stroj dobair ili ne, da li´ je uoipće svako oruđe dobrO´ ili nije, zavisi O´d kompleksnih uslova, koji se ne mogu rješavati ćudima, subjektivnim raspoložen jiima, i slično nego naučno, Horiz-ontalni jarmovi se ponovo uvode, jer oni mojju protezati! svaku i najdeblju kladu, jer zadovoljavaju zahtjevima individuialno´g _rezanja, j^er de ju dobar rez i dobro iskoirišćenje i t. d. Sjekiroim se »pritesujew ;ii svlači upravo najbotlji dio drveta upravO´ tamo gdje horizontalni fiater nije pisutan, a da je ovaj stroj dobar vidimo po tome Što su ga mnogi ponovo ^ktivrali (Kaxlovae ii t, d.). Sve ovo svjedoči da se O´ radnim, strojevima napokon nešto- i naučno kaže i ,to s p-ozvanoig mjesta. Kao izraz te potreibe javlja se knjiiga Strojevi pilane, i to u prava Čas, Ma da se kod nas prikazi vrlo malo javljaju liü se javljaju sa toliko uzajamnog obzira da oni ne pomažu ni čitao-cu ni piscu, ja ću upravo iz obzira iprema pisou i či ^ , , , * [iig. A, Kaudera: Podizanje i njega šuma, Beograd 1950. 116 |