DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 76. APRI L GODINA 1952 U šumama često se jedna vrsta drveća naseljuje pod drugu. Ta pojava zbiva se uglavnom mjestimično, rjeđe na većim površinama. Ona nastaje redovno pod utjecajem prirodnih faktora. Ali i gospodarski faktori šumske proizvodnje vrlo mnogo utječu, posredno i neposredno, da se ta pojava više ili manje razvije. Gospodarenjem taj se proces vrlo često i ubrzava i rasprostranjuje, i to gdjekada svjesno a gdjekada također i nesvjesno, ponekad i na štetu prihodne vrijednosti sastojina, Pojavu invazije jedne vrste drveća pod drugu ili na područje druge nazivamo izmjenom vrsta drveća. orema tome, d/i li su na taj proces utjecali pretežno prirodni faktori ili isključivo gospodarski, ta pojava dobiva naziv prirodna ili umjetna izmjena vrsta drveća. Neki tu prirodnu pojavu nazivaju alterniranjem; no taj izraz nije posve adekvantan stvarnom zbivanju, jer aflterniranja vrsta t. j . ritmičkog izmijenjivanja u šumi nema. U našim šumarskim krugovima na terenu neki tu pojavu označuju izmjenom generacija; taj naziv posve je kriv, jer pojam generacija može se odnositi samo na istu vrstu a ne na više vrsta. Od izmjene vrsta u razmjerno stabilnoj šumsko´ b´ocenozi treba razlikovati izmjenu vrsta nastalu bržim unapređivanjem ili radikalnim razaranjem šumske biocenoze t. j . kad se šuma pretvara u niži ili viši oblik ili kad se šuma isikrči u svrhu stvaranja livada, (pašnjaka i dr.. Nas ovdje prvenstveno interesira izmjena vrsta u više ili manje stabilnoj šumskoj biocenozi, kao i umjetna izmjena vrsta drveća. Pojava prirodne izmjene vrsta većinom je u nas poznata, ali joj se često ne pridaje dovoljno ekonomsko značenje, pa se stoga u šumskom gospodarenju premalo uvažava, U naprednom šumskom i poljoprivrednom gospodarstvu ona se redovno i primijenjuje sa ciljem, da se poveća prihod, odnosno da se spriječe neke negat´vne posljedice, napose u pedodimamskim (»malaksalost ili uniornosit tla«) i uopće u cenotskim procesima a prema tome i u količini i kakvoći proizvoda. Primjenjuje se na pr. kao plodored " u rasadnicima te u vrtljarskim, voćarskim i ratarskim kulturama, zatim stavljanjem pojedinih poljoprivrednih površina pod ugar (»da se zemlja odmori«, kako govori naš narod), ili pod lepirnjače (»zeleno.ili zelemšno 89 |