DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Ste Stoutzne kitjikiPitiHti


ER O PETOGODISNJICI »ŠUMARSKOG PRIRUČNIKA«


Peta je godina, otkako je izišao i drugi svezak »Šumarskog priručnika«; Iako je
proteklo već toliko vremena, izlazak ovog sveska nije zabilježen u »Šumarskom
listu«. Kratak prikaz prvog sveska, objavljen je siguamo da će u budućnosti mnogi oaš" stručnjak u »Šumarskom lastu« tražiti prikaz
i drugog sveska »Šumarskog priručni.ka«. Zan^mat će se također, kakav je stav današnjica
zauzela. Nerazumljivo je, zašto- je naša stručna javnost prećuitno prešla preko
toga događaja. Da, li su na takav stav utjecali subjektivni m objektivni razlozi?


Da 1 je to zavrjedio »Šumarski priručnik«, kao sinteza nastojanja i\ opsežnog
rada ne samo instituta, redaktora, autora f ostalih saradnika nego | službenih faktora


t. j . tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i šumarstva N/R Hrvatske, bez čije sagla.
snosti Priručnik ne bi mogao izaći? Smatram, da je neregdstriranje izlaska ovog našeg
velikog djela stvarno znatan propust i za našu bibliografiju i za kronologiju događaja
u šumarskoj struci, I ujprarvoi zato napisao sam ovoih nekoliko- redaka.
P Između dva (rata izdavanje šumarskih stručnih djela bilo je oskudno-: na području
cijele Jugoslavije niti jedna knjiga prosječno godišnje, uključivši tu i udžben:
ke za studente naših šumarskih fakulteta. Pretežni stručne Štampe bio je
usredotočen u »šumarskom listu«, a zatim i u nekoliko svezaka »Glasnika za šumske
pokuse«. Opsegom je »Šumarska list« doduše bio povelik (godišnje 600´—70Ü stranaca
većeg formata), ali ipak jedan mjesečnik ne može udovoljiti ;šiuma{r>ske nauke, studija i prakse. To »Šumarski list« nije mogao izvršiti a niti ostala
periodička, ali manje stalna, stručna štampa, kao »Luigarski vjesnik«, »Jugoslavenska
šuma« ili »Narodna šuma«, Nada sve se osjećala potreba jednog priru-önika, u kojem
bi bilo iiz raznib grana šumarske i drvoinđustrijske djelatnosti sakupljeno ono, .Što
je potrebno sumarni praktičaru, odnosno što je> najčešće potrebno. Ta je potreba bila
potencirana iza minulog rata, koji je i .mnogim pojedinoima i mnogim ustanovama
uništio i ono malo postojeće literature, kako to na uvodnom mjestu konstatira i urednik
* Šumarskog priručnika« ing, Josip Šafar: »Većina naših šumarskih stručnjaka
teško osjeća pomanjkanje literature. Danas vise negoli ikada prije,,, U toku Narodo-
oslobodilačkog Tata velik dio (prije) teško nabavljenih * stručnih knjiga uništen
je. Takvo stanje nerijetko uzrokuje, da se šumarski stručnjaci n^ terenu teško snalaze
«. Pored toga »današnji razvoji privrede ´međutim zahtijeva brizi prelaz fruapredmjem
Šumskom gospodarenju«, a »pristupačna stručna literatura često može pomoći
pri Tjesavanju brojniji problema, kojii takvim razvitkom dnevno iskrsavaju«.


Da li je priručnk b:o potreban i ´da li je zadovoljio« najnužnije potrebe? O njegovoj
potrebi uajbolje govori čnjenica, da je u razmjerno kratko vrijeme razgrabljena
cijela naklada; govori činjenica, da se Priručnik nalazio i\ nalazi na radnim stolovima
^raznovrsnih šumarskih i drvnoindustrijskih ustanova. Podacima iz. Priručnika doku


mentiraju se razni prijedlozi, oni pomažu kod sastavljanja planova, kod obračunavanja!
u drugim poslovima. A zapitajmo mladi stručni kadar, osobito onaj, kojije
sticao stručno znanje u prvim godinama iza rata, šta je značio »Šumarski priručnik«
u njegovoj izobrazbi)? A isto će tako- $ nastavnici -naših šumarskih škola potvrditi, da
je ovaj Priručmik bio velika pomoć u njuhovooi radu na izobrazbi mladih kadrova
i ne samo za šumarsku struku, nego i za druge <*rane narodne privrede. Tako na pr\
radnicima u proizvodnji tanina mnogo je koristio onaj dio Priručnika (II, dijela), koji
govori o biljnim štavilima. To su činjenice, pozitivne činjenice, a koje pokrivaju ne


dostatke ovoga prvog takvog djela na našem jeziku uopće. S pojavom ovog Priručnika,
i onakvog, kakav jest, mora biti zadovoljna cjelokupna naša stručna javnost.


115