DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ste Stoutzne kitjikiPitiHti ER O PETOGODISNJICI »ŠUMARSKOG PRIRUČNIKA« Peta je godina, otkako je izišao i drugi svezak »Šumarskog priručnika«; Iako je proteklo već toliko vremena, izlazak ovog sveska nije zabilježen u »Šumarskom listu«. Kratak prikaz prvog sveska, objavljen je siguamo da će u budućnosti mnogi oaš" stručnjak u »Šumarskom lastu« tražiti prikaz i drugog sveska »Šumarskog priručni.ka«. Zan^mat će se također, kakav je stav današnjica zauzela. Nerazumljivo je, zašto- je naša stručna javnost prećuitno prešla preko toga događaja. Da, li su na takav stav utjecali subjektivni m objektivni razlozi? Da 1 je to zavrjedio »Šumarski priručnik«, kao sinteza nastojanja i\ opsežnog rada ne samo instituta, redaktora, autora f ostalih saradnika nego | službenih faktora t. j . tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i šumarstva N/R Hrvatske, bez čije sagla. snosti Priručnik ne bi mogao izaći? Smatram, da je neregdstriranje izlaska ovog našeg velikog djela stvarno znatan propust i za našu bibliografiju i za kronologiju događaja u šumarskoj struci, I ujprarvoi zato napisao sam ovoih nekoliko- redaka. P Između dva (rata izdavanje šumarskih stručnih djela bilo je oskudno-: na području cijele Jugoslavije niti jedna knjiga prosječno godišnje, uključivši tu i udžben: ke za studente naših šumarskih fakulteta. Pretežni usredotočen u »šumarskom listu«, a zatim i u nekoliko svezaka »Glasnika za šumske pokuse«. Opsegom je »Šumarska list« doduše bio povelik (godišnje 600´—70Ü stranaca većeg formata), ali ipak jedan mjesečnik ne može udovoljiti periodička, ali manje stalna, stručna štampa, kao »Luigarski vjesnik«, »Jugoslavenska šuma« ili »Narodna šuma«, Nada sve se osjećala potreba jednog priru-önika, u kojem bi bilo iiz raznib grana šumarske i drvoinđustrijske djelatnosti sakupljeno ono, .Što je potrebno sumarni praktičaru, odnosno što je> najčešće potrebno. Ta je potreba bila potencirana iza minulog rata, koji je i .mnogim pojedinoima i mnogim ustanovama uništio i ono malo postojeće literature, kako to na uvodnom mjestu konstatira i urednik * Šumarskog priručnika« ing, Josip Šafar: »Većina naših šumarskih stručnjaka teško osjeća pomanjkanje literature. Danas vise negoli ikada prije,,, U toku Narodo- oslobodilačkog Tata velik dio (prije) teško nabavljenih * stručnih knjiga uništen je. Takvo stanje nerijetko uzrokuje, da se šumarski stručnjaci n^ terenu teško snalaze «. Pored toga »današnji razvoji privrede ´međutim zahtijeva brizi prelaz fruapredmjem Šumskom gospodarenju«, a »pristupačna stručna literatura često može pomoći pri Tjesavanju brojniji problema, kojii takvim razvitkom dnevno iskrsavaju«. Da li je priručnk b:o potreban i ´da li je zadovoljio« najnužnije potrebe? O njegovoj potrebi uajbolje govori čnjenica, da je u razmjerno kratko vrijeme razgrabljena cijela naklada; govori činjenica, da se Priručnik nalazio i\ nalazi na radnim stolovima ^raznovrsnih šumarskih i drvnoindustrijskih ustanova. Podacima iz. Priručnika doku mentiraju se razni prijedlozi, oni pomažu kod sastavljanja planova, kod obračunavanja! u drugim poslovima. A zapitajmo mladi stručni kadar, osobito onaj, kojije sticao stručno znanje u prvim godinama iza rata, šta je značio »Šumarski priručnik« u njegovoj izobrazbi)? A isto će tako- $ nastavnici -naših šumarskih škola potvrditi, da je ovaj Priručmik bio velika pomoć u njuhovooi radu na izobrazbi mladih kadrova i ne samo za šumarsku struku, nego i za druge <*rane narodne privrede. Tako na pr\ radnicima u proizvodnji tanina mnogo je koristio onaj dio Priručnika (II, dijela), koji govori o biljnim štavilima. To su činjenice, pozitivne činjenice, a koje pokrivaju ne dostatke ovoga prvog takvog djela na našem jeziku uopće. S pojavom ovog Priručnika, i onakvog, kakav jest, mora biti zadovoljna cjelokupna naša stručna javnost. 115 |