DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Literatura: 1- Ainić M.: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena, Zagreb 1942. l´Picciol i L.: Selvicoltura, Torino 1923. 3. Vajd a ;Z.: Uzgajanje suma — Šumarski priručnik | — Zagreb 1946. A CONTRiBUT/ON TO THE /MPROVEMRNT OF THE SUCCESS OF THE CHESNUTSOWING The author emphasizes that the principal reason for the previous unsuccessful: sowing of the chestnut seed is due to the fact that the seed was at the moment of sowing-tjme already in the state of heating — or it was overdryed. He gives some ´data about- the course of the rapid weight-decreasing of the ehestnutseeds OB. account of water-evaporation usually stored up in our fieldpractiee. He suggests * that under such storage-condition the seeds should be sown within the first week after being collected. Further -he* reports that the Institute of Forest Research in Zagreb is accomplishing at the same time the experiments in order to provide the information what is the extreme liunit of the seed-evaporation, at which sowing of such & dry chestnut seed should be considered as a rational afforestation. &ae@ie#itLa POJAVA BOROVOG CETNJAKA U LICI U jeseni 1951. zapaženi su mnogobrojni zaipretci gusjenica ´borovog četnjaka u 60-godišnjoj -borovoj kulturi Beli Klanac (nadm. vis. 600 m) pokraj Srba u Lici, Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) prešao je liz doline rijeke Zrmanje (nadm. vis. 300 m) gdje vlada submediteranska klima, preko Zruianjskog i Srpskog klanca (nadm, vis. 790 m) u porjecje rijeke Une nadm. vis. 480 mr gdje je klima izrazito kontinentalna. Prevalio je put od cea 20´ km. Na borovoj kuituri u Joševici, koja je od one u Belom Klancu udaljena 10 km niz rijeku Unu, pokazale su se tek četiri zapretka. Što dalje od mora, sve manje je zastupan. Uništavanju gusjenica borovog Ćetnjaka pristupilo´ se je u toku zime određivanjem i spaljivanjem zapredaka. % Borov četnjak prešao je iz svoga prirodnog područja Dalmacije | Primorja « područje sa kontinentalnom klimom, stoga pratimo daljnji njegov razvoj, jer bi nan» mogao na mladim (borovim kulturama u Lioi nanijeti velike štete. Ne bi bilo zgorega, kad bi se za borovoga četnjaka zainteresirao Institut za šumarska istraživanja i Zavod za entomologiju kod Poljoprivredno šumarskog fakulteta ti Zagrebu, » 8 Ing. Kosović J. KOJI ŠTETNICI PRIJETE NAŠIM ŠUMAMA OVE GODINE Stalne i dobra evidencija o šumskim štetnicima, njihovoj pojavi, populaciji zdravstvenom stanju i njihovim parazitima, omogućuje nam da donesemo, jako ne potpuno sigurnu, ipak približno točnu prognozu o- njihovoj pojavi u slijedećoj godini Mi se ne možemo pohvaliti -da imamo dobru evidenciju o pojavi šumskih štetnika, jer dobre evidencije ne može biti ibez dobro organizirane opažaške službe na terenu. Osim toga prognozu je to teže .postaviti, što je duži vremenski period od postavljanja prognoze do pojave štetnika koja ima uslijediti. Ipak makar i površna ^evidencija pojave štetnika u našim šumama, daje nam mogućnost da upozorimo šumare na terenu da ove godine obrate pažnju na neke najvažnije štetnike. Smatramo da je vrijedno spomenuti ne samo one štetnike, koji će ove godine prouzrokovati smanjenje prirasta ili sušenje stabala, već i one čija pojava u ovoj godini može značiti opasnost u slijedećim godinama. 113 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U nizinskim slavonskim šumama treba obratiti ovog proljeća pažnju na pojavu gusjenica dudovc a (Hyphantrk cunea)T čija je pojava prošle godine zabilježena u sjevernim krajevima naše države. Ovaj štetnik je poliiagan, ima 2 generacije, no još uvijek n-e znamo da li on predstavlja za naše šume takovog neprijatelja kao što je gubar. Dosadašnja iskustva kod nas govore da je počinio neznatne štete na rubovima šuma, pa se smatra opasnijim za polj. Ikuiturno bilje. No opreznost nije nikad suvišna! Giibar, možemo kazati, opet prijeti! Dosada se ipak nalazi u ktenci. No dok prošle godine gotovo nije Ä moguće naći gubarevih legla, ove .godine su veoma jaika legla nađena u okolici Vinkovaca-, u ŠaŠinovačkoim Lugu, u fipovljanskim šuimairna. Treba -dakle, u ovoj godini na odlaganje legaAa pripaziti i sva pronađena uništiti I zl a to k raj a možemo mjestimično očekivati s obzirom, na broj zapredaka u kojima je prezimio ove godine. Njemu i kukavičjem suzniku također treba obratiti pažnju. U nizinskim šumama Šumarije-Lipovljani, već se dvije godine masovno pojavljuje jasenov a pip a (Ckmus fraxini). S obzirom na prošlogodišnju pojavu možemo ga očekivati i ove godine, ukoliko mu kukuljice nasu uništene duljim popla/vocm. Ne poznajemo dovoljno njegovu biologiju i uticaj ekoloških faktora (klima) na njegov razvoj i razmnažanje. Kod nas ^o svoj prilici ima 2 generacije. Uzrokuje golobrst na jasenovim staMima, ili ova u proljeće uopće ne prolistaju (knago ždere pupove, ličinka i lišće). Aiko bi se ove godine pojavio u većoj množini treba ,ga suzbijati kemijskim srdestvima već u prvoj generaciji. Na borovima Đurđevačkih pijesaka, ukoliko prošlogodišnje suzbijanje nije bilo potpuno, može doći do ponovne pojave borove pilatke (Điprion pini)v I ovaj štetnik ima 2 generacije. Ukoliko bi se pojavio, mišljenja smo da bi šurmiu trebalo zamagliti pantakanom (najbolje iz aviona). a U Primorju će se borov Četnjak pojaviti i ove .godine. Izgleda nam da je u ´ progradaciji. ^ Na mladim kulturama sigurno ćemo i ove godine primjetiti napadaj borovog savijača (Evetria buoliana). Spominjemo uz-gred da i u Primorju već 2 godine primjećujemo pojavu borove pilatke iako u manjem opsegu. ] U preboTnim šumama Gorskog Kotara i Like treba postavljati lovna stabla nadi ustanovljenja intenziteta pojave jelovog i smrekovog pisara. No. i jelova pipa (Pissođes piaceae) uzrokovala je profŠlilh godina sušenje jelovih stabala u Gorskom Kotaru. U slučaju jače pojave ovih štetnika treba poduzeti potrebne mjere zaštite (lovna stabla, lovni jarci i t. cL). Iako smo nabrojili najvažnije štetnike, nije isiključena pojava i drugih štetnika, koji u prošloj godini nisu počinili znatnije štete, a o čijoj pojavi moramo voditi Taćuna (borovi potkornjaci, hrastov savijač i t. d-). log. Milan Androić tu |