DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— nova produkciona površina pit. kestena morala bi biti povećana za 15.000 hektara. Nažalost zbog raznih poteškoća, a najviše zbog nedovoljno opreznog postupka sa sjemenom prije sadnje, ova su pošumljavanja do sada razmjerno slabo uspjela, je se često sadio već upropašten kesten. Kod toga ne računam ätete od ptica, miševa i drugih glodavaca, koje u pojedinim kampanjama nisu uopće dolazile u obzir, a koje se mogu većim dijelom elimitirati dubljom sjetvom. Sjetva je izvršena ili već upaljenim kestenom, naročito ako je na bavljen iz udaljenijih krajeva ili prekasno u jesen presuhim plodovima 1 j , kestenom koji je odviše dugo ležao u suhim prostorijama, Prvospomenutom propustu može se izbjeći na taj način, da se sjeme ne sakuplja po kišovitom vremenu. Ukoliko je već sakupljeno po vlažnom vremenu — treba (ga odmah razgrnuti u ptÜtke -slojeve (najviše 6—8 cm) i od vremena do vremena miješati, da se uopće ni ne počne ugrijavati. Čim se izvana osuši, valja ga odmah sijati, — Naročito je potrebno, da iskusan pratioc prilikom duljeg transporta kesten češće kotrolira i miješa, da se sjeme ne upali. Za dulji transport treba upotrijebiti kamion, a ne željeznicu, jer transport željeznicom uvijek predugo traje. Ako- je sjeme transportirano u vrećama, treba ga, nakon što prispije na odredište, odmah istresti i razgrnuti, da se posuši na način, kako je (to već rečeno. Drugospomenuti propust može se izbjeći sjetvom pod motiku odmah neposredno poslije sabiranja sjemena ili još bolje sjetvom plodova s ježicom u kućice. Iskustvo nas uči da s kestenom bez ježića ne valja čekati dulje vremena osim, ako se preko zime sprema u posebne Alemanove suše (2), Naročito se ne smije pohraniti u presuhim i toplim prostorijama (najibo&je kod 5—8° C), tako da m ne dogodi, da u doba sjetve — kako naš narod veli — »šušti«, — Kesten za sjetvu mora biti uvijek toliko težak, da ne pliva na vodi. Izgleda da su ove poteškoće s kestenom veće nego li s drugim sjemenom zbog njegove porozne ljuske. Ljuska kestena ne štiti dovoljno enđospermu od isparivanja, pa za nekoliko tjedana poslije branja i držanja u presuhim prostorijama sjeme potpuno- gubi klijavost, Prema Piccioli-u (3) kestenovo sjeme kad sazrije ima 57% sadržine vode, koja po sabiranju brzo ishlapljuje što je i uzrok nagloj pojavi plijesni. Plodovi ne pokazuju izvana odmah trag bolesti, no ipak u kratko vrijeme vidjet ćemo, ako ga razrežemo da ga je tt prilično velikom procentu zahvatila bjelkastozelena ili crna plijesan, koja prodire u jezgru i uništava klicu. Plijesan je vjerovatno često uzrokovala slab uspjeh pošumljavanja osim naprijed napomenuta dva glavna uzroka. Neuspjeh najviše je povećala činjenica sito je sjeme predugo čekalo u raznim skladištima ili trapovima — usmjeto da je posijano prije drugih vrsta čije sjeme može s manje opasnosti dulje čekati kao na pr,: žir. Svrha je ovih redaka, da se upozore praktičari na terenu, da se manipulaciji kestena prije sadnje mora posvetiti što veća pažnja i time što više smanji opasnost od upaljivanja ili prevelikog isušivanja ttog sjemena. Pokusima, koji sji vršeni prošle jeseni u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu ustanovljen je tok gubitka, težine kestena, koji je bio pohranjen u suhim prostorijama kod temperature koja se kreftata između 110 |