DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
većanje proizvodnje celtiloznog drveta, možemo zaključiti da će dalje iskorišćavanje naših šuma ići u pravcu modernije prerade — hemiske prerade« ? ÜBER DIE PRODUKTION UND DEN VERBRAUCH DES ZELLULOSEHOLZES UND DEREN PRODUKTEN BEI UNS UND IN DER WELT Der Autor gibt die Angaben über die Produktion des Zelluloseholzes, dann über die Produktion der Zellulose, des Holzstoffes und des Papiers bei uns und in der Welt. Am Ende gibt er die Perspektive der Produktion und des Verbrauches des Zclluloseholzes und deren Produkten in FNRJ. Dass man die Frage der Rohstoffbase für diese Produkten lösen könnte, empfiehlt der Autor Verminderung des Holzverbrauches besonders Nadelholzes durch Sparen und Ersatz, mnt anderen Produkteen (Unvwechsel der Nadelholzschnittwerc mit den Nadelholzplatten und des Grubennadelfaol´zes mit dem GrubenLaubholz usw.) dann .mit dem richtigen Dirigieren des Exportes und ´mit dem Forssiren der schnellwaöhsenden Holzarten. Ing, Brixy Stjepan, (Zagreb) PRILOG UNAPREĐENJU USPJEHA SJETVE PIT. KESTENA Opće je poznato da je pitomi kesten vrlo korisna vrsta drveća, ne samo zbog tehničkog drva, ogrjeva i sirovine za štavila, već i zbog ploda, koji je izvrsna ljudska i stočna hrana. Pitomi kesten ima vanredno, gotovo neograničenu ižbojnu snagu panja, Unatoč te odlike može se ustvrditi, da je ta vrsta kod nas prilično zanemarena, naročito obzirom na znatno veće mogućnosti rasprostranjenja na njenim prirodnim staništima. Zbog nagle neracionalne sječe, oštećivanja debla udaranjem kod stresanja ploda, prekomjernog; odnošenja listinca, a naročito zbog krčenja kestenika i pretvaranja u poljoprivredno tlo — mnogi su naši kestenici propali ili se nalaze u stanju degradacije, pa se njihov areal stalno smanjuje (1), Kestenici se xi nas obično obnavljaju vegetativnim´ putem t, j . »sječom na panj«, a novi se podižu sjetvom- Vrlo rijetko nalazimo kestenike nastale prirodnim putem iz sjemena. Stoga i v kestenicima. Naći ćemo ga ipak ćešće u mješovitim sastojinatma m posve prirodnih nazloga. Čim sjeorie kestena padne na zemlju postaje djelomično pCijen divljači, vjeverica i miševa., a većim dijelom ga okolišno pučanstvo sabere za vlastitu potrebu ili za prodaju. Na taj način do proljeća u Čistim kastenicima ne ostaje na tlu odnosno u tlu za nicanje gotovo nijedna sjemenka, U mješovitim sastbjinama, gdje se uz kesten nalazi na-pr. hrast kitnj&k, bukva i grab, tu ćemoT iako rijetko, ipak »mnogo Češće naći prirodni pomladak kestena,. Ovdje životinje i ljudi plod teže pronađu, jer je većinom pokriven tek otpalim ilistom drugih vrsta ili.se ukliještipokrije u raznovrsni pomladak i korov i na taj način ba u Petrovoj Gori i drugdje. Iza oslobođenja naša operativa opravdano lorsira tu vrsttu drveća i sadi godišnje prosječno oko 150-000 kg, što odgovara površini od 3,000 ha. Ako -uzmemo u račun pošumljavanje samo u okviru Petogodišnjeg plana 109 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— nova produkciona površina pit. kestena morala bi biti povećana za 15.000 hektara. Nažalost zbog raznih poteškoća, a najviše zbog nedovoljno opreznog postupka sa sjemenom prije sadnje, ova su pošumljavanja do sada razmjerno slabo uspjela, je se često sadio već upropašten kesten. Kod toga ne računam ätete od ptica, miševa i drugih glodavaca, koje u pojedinim kampanjama nisu uopće dolazile u obzir, a koje se mogu većim dijelom elimitirati dubljom sjetvom. Sjetva je izvršena ili već upaljenim kestenom, naročito ako je na bavljen iz udaljenijih krajeva ili prekasno u jesen presuhim plodovima 1 j , kestenom koji je odviše dugo ležao u suhim prostorijama, Prvospomenutom propustu može se izbjeći na taj način, da se sjeme ne sakuplja po kišovitom vremenu. Ukoliko je već sakupljeno po vlažnom vremenu — treba (ga odmah razgrnuti u ptÜtke -slojeve (najviše 6—8 cm) i od vremena do vremena miješati, da se uopće ni ne počne ugrijavati. Čim se izvana osuši, valja ga odmah sijati, — Naročito je potrebno, da iskusan pratioc prilikom duljeg transporta kesten češće kotrolira i miješa, da se sjeme ne upali. Za dulji transport treba upotrijebiti kamion, a ne željeznicu, jer transport željeznicom uvijek predugo traje. Ako- je sjeme transportirano u vrećama, treba ga, nakon što prispije na odredište, odmah istresti i razgrnuti, da se posuši na način, kako je (to već rečeno. Drugospomenuti propust može se izbjeći sjetvom pod motiku odmah neposredno poslije sabiranja sjemena ili još bolje sjetvom plodova s ježicom u kućice. Iskustvo nas uči da s kestenom bez ježića ne valja čekati dulje vremena osim, ako se preko zime sprema u posebne Alemanove suše (2), Naročito se ne smije pohraniti u presuhim i toplim prostorijama (najibo&je kod 5—8° C), tako da m ne dogodi, da u doba sjetve — kako naš narod veli — »šušti«, — Kesten za sjetvu mora biti uvijek toliko težak, da ne pliva na vodi. Izgleda da su ove poteškoće s kestenom veće nego li s drugim sjemenom zbog njegove porozne ljuske. Ljuska kestena ne štiti dovoljno enđospermu od isparivanja, pa za nekoliko tjedana poslije branja i držanja u presuhim prostorijama sjeme potpuno- gubi klijavost, Prema Piccioli-u (3) kestenovo sjeme kad sazrije ima 57% sadržine vode, koja po sabiranju brzo ishlapljuje što je i uzrok nagloj pojavi plijesni. Plodovi ne pokazuju izvana odmah trag bolesti, no ipak u kratko vrijeme vidjet ćemo, ako ga razrežemo da ga je tt prilično velikom procentu zahvatila bjelkastozelena ili crna plijesan, koja prodire u jezgru i uništava klicu. Plijesan je vjerovatno često uzrokovala slab uspjeh pošumljavanja osim naprijed napomenuta dva glavna uzroka. Neuspjeh najviše je povećala činjenica sito je sjeme predugo čekalo u raznim skladištima ili trapovima — usmjeto da je posijano prije drugih vrsta čije sjeme može s manje opasnosti dulje čekati kao na pr,: žir. Svrha je ovih redaka, da se upozore praktičari na terenu, da se manipulaciji kestena prije sadnje mora posvetiti što veća pažnja i time što više smanji opasnost od upaljivanja ili prevelikog isušivanja ttog sjemena. Pokusima, koji sji vršeni prošle jeseni u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu ustanovljen je tok gubitka, težine kestena, koji je bio pohranjen u suhim prostorijama kod temperature koja se kreftata između 110 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 25 <-- 25 --> PDF |
15 i 18° C uz relativnu zračnu vlagu 55—57%, t. | uz uvjete i način koji najčešće nalazimo u našoj´ praksi. Kesten je bio sabran 22. X. 1951. u Zagrebačkoj Gori na području gradske lugarije Bliznec i 23. X. 1951. prenesen u Zagreb, vagnut i stavljen u zdravu suhu prostoriju u kojoj se nije ložilo. Prva tri tjedna vagano je sjeme svaki dan, a za vrijeme daljnjih pet tjedana svaki treći dan. Dnevni gubitak na težini vidii se iz priložene tabele. Nakon dana Prosječno po 1 kg -kestenaGufcifcaka na težini Dnevni gubitak Tjedni gubitak % od ukupne količine ishlaplji tjedni ?ne količine dnevni 1 0,9300 0,0700 16,02 2 0,8765 0,0535 12,24 3 0,8343 0,0422 9,66 4 0,7986 0,0357 8,17 5 0,7650 0,0336 7,69 6 0,7270 0,0300 6,86 7 0,7070 0,0270 0,2920 6,18 66,82 8 9 0,0870 0,6710 0,0210 0,0160 fm3,66 10 0,đ580 0,0140 3,20 11 0,6455 0,0130 2,97 12 0,6315 0,0125 2,86 13 0,6190 0,0120 2,75 14 0,6100 0,0100 0,0985 2,29 22,54 15 0,6010 0,0085 1,95 i17 18 0,5960 0,5910 0,5.875 0,0050 O;OO50 0,0035 1,14 1,14 0,80 19 0,5840 0,0035 0,80 20 0,5805 0,0035 0,80 21 0,5770 0,0035 0,0325 0,80 7,44 28 0,5700 0,0070 1,60 35 0,5680 0,0020 0,46 42 0,5660 0,0020 0,46 49 56 i 0,5640 0,5630 0,0020 0,0010 0,46 0,22 li k u p n o 0,4370 -.100,00 Već poslije prvog dana pala je prvobitna težina kestena za 7%, drugi dan za 5,3°/o. Taj se je procenat dnevnog opadanja težine postepeno tako smanjivao, da je na koncu prvog tjedna iznosio 2,7%, na koncu drugog tjedna 1%, nakon trećeg tjedna 0,09% dok je na koncu osmog tjedna iznosio samo 0,001%, — Ukupni gubitak od prvobitne težine, koji je nastao isparivanjem vlastite vlage kestena, iznosio je 43,7%, — Ako taj ukupan gubitak na težini u toku osam tjedana praktički uzmemo kao ukupni mogući gubitak vode sa 100, tada iz iste skrižaljke, a još bolje iz nacrtane neznatno izjednačene krivulje gubitka težine razabiremo da je kesten već tokom prvog tjedna izgubio 66,82 itokom drugog tjedna daljnjih 22,54, ili do konca drugog tjedna svega .89,36, a tokom trećeg tjedna daljnjih 7,44 ili svega 96,80% od ukupne ishikpljene količine vlage; Na (posljednjih pet tjedana otpada tek svega 3,2%. 111 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 26 <-- 26 --> PDF |
m I * i *-&e*t f»e ^i»nv*wc* *** at »Qw*^> t*Q+c*u9 6.&nf*4 tZ b***** 6. b+ctm* $3 Iz navedenih podataka vidi se, da već na prvi tjedan otpada dvije trećine, a na prva dva tjedna devet desetina cjelokupnog gubitka vlage. Čini se, da spomenuti podaci upućuju na to, da prigodom pohranjivanja sjemena u suhim prostorijama treba kesten sijati već u prvoj polovini prvog tjedna, a ne tek nakon 8—14 dana, kako se to često u praksi događa, jer je inače uspjeh pošumljavanja slab, makar je sjeme bilo potpuno zdravo i neupaljeno, HwN ^ ll»?Y Da bi Institut dobio točne brojčane podaJtke: kako s gubitkom težine . pada i procent nicanja posijanog sjemena t, j , koliko opada uspjeh pošumljavanja, usporedno s ovim mjerenjima za vrijeme pet tjedana svakih sedam dana u šumskom rasadniku Brešće kod Sesveta vršila se prošle jeseni sadnja tako prosušenog sjemena ti tri razne dubine. Rezultati tih pokusa dat će korisne podatke našoj operativi o tome koliko stepen osušenja kestenovog sjemena djeluje na usjpeh sjetve u raznim dubinama i koja se konačna dozvoljena granica gubitka vlage može tolerirati, a da se pošumljenje s tako osušenim kestenom može smatrati još racionalnim. 112 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Literatura: 1- Ainić M.: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena, Zagreb 1942. l´Picciol i L.: Selvicoltura, Torino 1923. 3. Vajd a ;Z.: Uzgajanje suma — Šumarski priručnik | — Zagreb 1946. A CONTRiBUT/ON TO THE /MPROVEMRNT OF THE SUCCESS OF THE CHESNUTSOWING The author emphasizes that the principal reason for the previous unsuccessful: sowing of the chestnut seed is due to the fact that the seed was at the moment of sowing-tjme already in the state of heating — or it was overdryed. He gives some ´data about- the course of the rapid weight-decreasing of the ehestnutseeds OB. account of water-evaporation usually stored up in our fieldpractiee. He suggests * that under such storage-condition the seeds should be sown within the first week after being collected. Further -he* reports that the Institute of Forest Research in Zagreb is accomplishing at the same time the experiments in order to provide the information what is the extreme liunit of the seed-evaporation, at which sowing of such & dry chestnut seed should be considered as a rational afforestation. &ae@ie#itLa POJAVA BOROVOG CETNJAKA U LICI U jeseni 1951. zapaženi su mnogobrojni zaipretci gusjenica ´borovog četnjaka u 60-godišnjoj -borovoj kulturi Beli Klanac (nadm. vis. 600 m) pokraj Srba u Lici, Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) prešao je liz doline rijeke Zrmanje (nadm. vis. 300 m) gdje vlada submediteranska klima, preko Zruianjskog i Srpskog klanca (nadm, vis. 790 m) u porjecje rijeke Une nadm. vis. 480 mr gdje je klima izrazito kontinentalna. Prevalio je put od cea 20´ km. Na borovoj kuituri u Joševici, koja je od one u Belom Klancu udaljena 10 km niz rijeku Unu, pokazale su se tek četiri zapretka. Što dalje od mora, sve manje je zastupan. Uništavanju gusjenica borovog Ćetnjaka pristupilo´ se je u toku zime određivanjem i spaljivanjem zapredaka. % Borov četnjak prešao je iz svoga prirodnog područja Dalmacije | Primorja « područje sa kontinentalnom klimom, stoga pratimo daljnji njegov razvoj, jer bi nan» mogao na mladim (borovim kulturama u Lioi nanijeti velike štete. Ne bi bilo zgorega, kad bi se za borovoga četnjaka zainteresirao Institut za šumarska istraživanja i Zavod za entomologiju kod Poljoprivredno šumarskog fakulteta ti Zagrebu, » 8 Ing. Kosović J. KOJI ŠTETNICI PRIJETE NAŠIM ŠUMAMA OVE GODINE Stalne i dobra evidencija o šumskim štetnicima, njihovoj pojavi, populaciji zdravstvenom stanju i njihovim parazitima, omogućuje nam da donesemo, jako ne potpuno sigurnu, ipak približno točnu prognozu o- njihovoj pojavi u slijedećoj godini Mi se ne možemo pohvaliti -da imamo dobru evidenciju o pojavi šumskih štetnika, jer dobre evidencije ne može biti ibez dobro organizirane opažaške službe na terenu. Osim toga prognozu je to teže .postaviti, što je duži vremenski period od postavljanja prognoze do pojave štetnika koja ima uslijediti. Ipak makar i površna ^evidencija pojave štetnika u našim šumama, daje nam mogućnost da upozorimo šumare na terenu da ove godine obrate pažnju na neke najvažnije štetnike. Smatramo da je vrijedno spomenuti ne samo one štetnike, koji će ove godine prouzrokovati smanjenje prirasta ili sušenje stabala, već i one čija pojava u ovoj godini može značiti opasnost u slijedećim godinama. 113 |