DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 23     <-- 23 -->        PDF

većanje proizvodnje celtiloznog drveta, možemo zaključiti da će dalje
iskorišćavanje naših šuma ići u pravcu modernije prerade — hemiske
prerade«


?


ÜBER DIE PRODUKTION UND DEN VERBRAUCH DES ZELLULOSEHOLZES
UND DEREN PRODUKTEN BEI UNS UND IN DER WELT


Der Autor gibt die Angaben über die Produktion des Zelluloseholzes, dann


über die Produktion der Zellulose, des Holzstoffes und des Papiers bei uns
und in der Welt. Am Ende gibt er die Perspektive der Produktion und des Verbrauches
des Zclluloseholzes und deren Produkten in FNRJ.


Dass man die Frage der Rohstoffbase für diese Produkten lösen könnte, empfiehlt
der Autor Verminderung des Holzverbrauches besonders Nadelholzes durch
Sparen und Ersatz, mnt anderen Produkteen (Unvwechsel der Nadelholzschnittwerc mit
den Nadelholzplatten und des Grubennadelfaol´zes mit dem GrubenLaubholz usw.)
dann .mit dem richtigen Dirigieren des Exportes und ´mit dem Forssiren der schnellwaöhsenden
Holzarten.


Ing, Brixy Stjepan, (Zagreb)


PRILOG UNAPREĐENJU USPJEHA SJETVE PIT. KESTENA


Opće je poznato da je pitomi kesten vrlo korisna vrsta drveća, ne
samo zbog tehničkog drva, ogrjeva i sirovine za štavila, već i zbog ploda,
koji je izvrsna ljudska i stočna hrana. Pitomi kesten ima vanredno, gotovo
neograničenu ižbojnu snagu panja, Unatoč te odlike može se ustvrditi, da
je ta vrsta kod nas prilično zanemarena, naročito obzirom na znatno veće
mogućnosti rasprostranjenja na njenim prirodnim staništima.


Zbog nagle neracionalne sječe, oštećivanja debla udaranjem kod
stresanja ploda, prekomjernog; odnošenja listinca, a naročito zbog krčenja
kestenika i pretvaranja u poljoprivredno tlo — mnogi su naši kestenici
propali ili se nalaze u stanju degradacije, pa se njihov areal stalno smanjuje
(1),


Kestenici se xi nas obično obnavljaju vegetativnim´ putem t, j . »sječom na panj«,
a novi se podižu sjetvom- Vrlo rijetko nalazimo kestenike nastale prirodnim putem
iz sjemena. Stoga i v rijetko nalazimo prirodni pomladak (samonik) u čistim
kestenicima. Naći ćemo ga ipak ćešće u mješovitim sastojinatma m posve prirodnih
nazloga. Čim sjeorie kestena padne na zemlju postaje djelomično pCijen divljači,
vjeverica i miševa., a većim dijelom ga okolišno pučanstvo sabere za vlastitu potrebu
ili za prodaju. Na taj način do proljeća u Čistim kastenicima ne ostaje na tlu
odnosno u tlu za nicanje gotovo nijedna sjemenka, U mješovitim sastbjinama, gdje
se uz kesten nalazi na-pr. hrast kitnj&k, bukva i grab, tu ćemoT iako rijetko, ipak
»mnogo Češće naći prirodni pomladak kestena,. Ovdje životinje i ljudi plod teže
pronađu, jer je većinom pokriven tek otpalim ilistom drugih vrsta ili.se ukliještipokrije u raznovrsni pomladak i korov i na taj način baje"´ slučajeva u Koljači kod Karlovca, B Kremensfcoj Glavici kod Slunja, a mjestimično
u Petrovoj Gori i drugdje.


Iza oslobođenja naša operativa opravdano lorsira tu vrsttu drveća i
sadi godišnje prosječno oko 150-000 kg, što odgovara površini od 3,000 ha.
Ako -uzmemo u račun pošumljavanje samo u okviru Petogodišnjeg plana


109