DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Proizvedene količine hartije bile su nedovoljne za pokriće najminimalnijih
potreba, radi čega je i posle rata nastavljeno sa uvozom (1950
god. 21.000 tona: 27.000 tona u 1938 godini).


Sa uvezenom hartijom kao i hartijom iz domaće proizvodnje potrošnja
po jednom stanovniku ostala je na predratnom nivou i uvek vrlo niska
prema potrošnji hartije u ostalim razvijenim zemljama. Na primjer, od 5
kg hartije na jednog stanovnika u FNRJ otpada 1 kg novinske hartije,
dok je po jednom stanovniku potrošnja novinske hartije u SAD 38 kgf
Engleskog 26 kg, Francuskoj 6 kg, i t A w ´ . Sffi ^M^P


Perspektivna proizvodnja i potrošnja celuloznog drveta i njegovih
proizvoda u FNRJ i pitanje siroyinske baze za ovu prozivodnju


Pre nego što bismo doneli zaključak o perspektivnoj proizvodnji
odnosno potrošnji celuloznog drveta i njegovih proizvoda u FNRJ, potrebno
je uzeti u obzir sledeće najhitnije elemente:


1. Proizvodnja celuloznog drveta. kao i njegovih proizvoda nalazi se,
u glavnom», u rukama pet zemalja, koji koristeći svoj monopolski položaj
diktuju svetskim tržištem. Zemlje sa slabo razvijenom sirovinskom bazom
(naročito Italija, Nemačka i Francuska) traže izlaza u proizvodnji celuloze
iz jednogodišnjih biljaka (slama, kukuruzovina, trska-arundo donax
i t. d,), Usled visokih troškova transporta ove kabaste sirovine, nedovoljno
ispitanog ili čuvanog procesa proizvodnja, kao i angažovanja poljoprivrednog
zemljišta (ukoliko se radi o proizvodnji biljaka na plantažama)
ova vrsta proizvodnje je sada u nepovoljnijem položaju nego proizvodnja
celuloze iz drveta. Ostale zemije .koj^e su u nemogućnosti da na ovaj najčin
rese pitanje celuloze i drvenjače, moraju se povinovati ovako formiranom
tržištu,
2. Razlike u centama sirovine, poluprodukata i gotovih proizvoda, koji
se iz ove sirovine dobijaju, su vrlo velike, Upoređenjem vrednosti pojedinih
(proizvoda, koji sdrveta, to se jasno vidi (u 1000 dinara— novi devizni kurs):
bazuf da svoje drvne sirovine prerade proizvode.


1,000 m3 cam. cei, drv, 8,000 din.
´: i370 t
200 t
drvenjače
nebelj. cei
17.000
19,000

„ j
300 t roto papira 28.000 g
§2^´ 180 t natron vreća 29,000 i
Stoga je i razumljivo nastojanje onih zemalja koje imaju sirovinsku


same u gotove


3, Pored drvne sirovinske baze naša zemlja raspolaže sa svim ostalim
elementima, koji su potrebni za proizvodnju celuloze i drvenjače i to:
ugljenom, električnom energijom, kaolinom piritom pa čak i sirovinskom
bazom za proizvodnju kolofoniuma. Prema tome, ova proizvodnja seni
fabričke opreme, ne bi zavisila od uvoza, odnosno, ova bi zavisnost bila
vrlo mala (neznatne devize za održavanje pogona i dr).


107