DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
se podiže i razvija naša industrija, kao osnova socijalističke izgradnje privrede i općeg životnog standarda. Ali, sa razvitkom privrede povećavaju se i potrebe na raznovrsnijim sortimentima, i to ne samo za opću potrošnju nego i za opskrbu pojedinih grana industrije kao i za izvoz. Razvitak industrije doduše omogućuje, da se drvo sve više zamijenjuje drugim proizvodima, ali potrebe i na vrednijem drvetu u industrijaliziranim zemljama također rastu, kako smo to već i ranije izložili (1947). Međutim, šta se zbilo i zbiva u našima šumama? Na znatnoj površini šuma između Save i Drave, t. j. u nizinskim i brdskim šumama izvršena je i nadalje se vrši izmjena na štetu vrednijih vrsta drveća. Ta se pojava razvila doduše nesvjesno. Ali za samu činjenicu to nije važno. Činjenica je, da su dijelovi pojedinih sastojina a i čitave sastojine u naveđanom području izgubile svoje predašnje vrijednosti: u sastojinama bukve-graba razvio se grab, u sastojinama hrasta kitnjaka-graba razvio se grab, u satojinama hrasta lužnjaka-graba razvio se grab. U mnogim sastojinama hrastova stabla su propadala sušenjem, a brijest nestaje, jasen također nije dovoljno imun. Ne tvrdimo, da su navedene vrednije vrste iz dotičnih sastojina istisnute, ali im se omjer smjese odviše umanjuje i već danas te su vrste premalo i pojedinačno primiješane. Nadalje, pojedine sastojine su i inače degradirane nepovoljnim gospodarenjem, pašom i steljarenjem. U području planinskih šuma pojedine su sastojine bez dovoljnog jelovog pomlatka i pojavljuje se tendencija, da se razvije bukov mladi naraštaj. Gotovo u svima šumama ima manjih i većih površina obraslih korovom. Cilj gospodarenja dakle, kao rezultanta utjecaja prirodnih i gospodarskih faktora šumske proizvodnje, ili nije bio postavljen ili nije bio dovoljno uvažavan. Osimi toga odviše se gubi iz vida mogućnost i potreba osnivanja pretkultura i podsadnje. Da li naše šumarstvo smije zatvarati oči pred tim činjenicama? Budući da to ne smije, u prvom redu potrebno bi bilo: * I. Evidentirati sastojine, koje se loše razvijaju, te obračunati razlike u materijalnoj i prihodnoj vrijednosti, da se tako može steći slika o stvarnom stanju takvih sastojina u odnosu na moguće okolnosti za održavanje rentabilnijih sastojina. Zadatak je opsežan, ali može se i pojednostavniti. Dovoljno bi bilo, da se za pojedine smjese u širim razmjerima teoretski utvrde prihodne vrijednosti sastojina i izračunaju empirijski koeficijenti. Pomoću tih koeficijenata navedene stvarne razlike lakše će se moći utvrditi, bar u svrhu orijentacije. A u svrhu bolje izgradnje naših šuma obzirom na proces izmjene omjera vrsta u njima, treba imati u vidu, da se izmjena omjera smjese ne smije prepustiti prirodnim faktorima šumske proizvodnje već -je treba regulirati i prema budućim gospodarskim potrebama, i obratno. Na temelju takve postavke smatramo da bi trebalo učiniti bar ovo: 1. lokalizirati proces pretvorbe mješovitih sastojina u grabove i bukove šume; 2. lokalizirati proces pretvorbe mješovitih bukovih sastojina u grabove šume; , 3. lokalizirati proces invazije bukve u planinske mješovite šume jele i smreke; 98 |