DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U drugom poglavlju se diznosi koliko treba, da je površina i kaikav reljef fenološke stanice i sumarno što se posmatra (sezonski fenomeni iz biljnoga i životinjskog svijeta i ekološko-klimatski, o kojima ovisi život i razvoj biljaka i životinja), Fenološki su fenomeni ili faze tj. pupanje, listanje, cvjetanje itd. biljaka, ´te sezonske pojave nekih ptica (dolazak i odlazak roda kukavica itd.), oidnosnO´ selidbe životinja uopće, te razne ekološko-klimatske pojave (miraz, grad, slana: itd.). Osim navedenih pojava fenologija posmatra i proučava na pr. početak žetve pšenice, početak proljetne obrade zemljišta, kosidbu livada itd, Fenološki fenomeni naročito ovise o reljefu (nadmorskoj visini, ekspozicije itd.). Na osnovu višegodišnjih posmatranja fenološki fenomeni se grafički predočuju na geografskim kartama linijama izofanama , koje povezuju ili predstavljaju mjesta s nastupom prestanka ili tijek nekoga izvjesnog fenološkog fenomena. Na taj se način može predočiti na pr. početak proljeća (toplih dana) početak cvatnje neke biljke, trajanje vegetacione periode itd. Fenološki fenomeni se mogu predočiti, osim na spomenuti kartografski način i dijagramima. U fenoloigiji posmatranja´ i proučavanja se vrše u predproljeće (Vorfrühling), početak ili prvo proljeće (Erstfrühling), puno proljeće (Vollfrühling), rano ljeto (Frühsommer), sredina ljeta (Hochsommer), rana jesen (Frühhesbest), sredinom jeseni (Vollherbst), početkom zime (Wintereintritt),, posmatra se trajanje vegetacione periode, početak mraza itd. Tako na pr. u p r e d p rol je ć e cvate: visibaba, drijemovac jari, šumarica jetrenka, podbjel, forzicija itd., u prv o proljeć e cvatu: ariš gorski, žutika trpka, javori, grab bijeli, neke vrbe, višnje, trešnje, šljive itd., ,u pun o proljeć e cvatu mnogi četinari, hrastovi, divlji kesten, jabuke, kruške itd.; u rano proljeće cvate na pr. divizma, lozika (Parthenocissus), vrijesak, razno povrće, te naročito1 veliki broj iglavočika itd. Početa k |zime u fenoloigiji uzima se kada je srednja dnevna temperatura ispod 0° C. Vegetacione perioda je vrijeme od nastupa predproljeća, pa dok srednja dnevna temperatura ne padne ispod 5° C. U šestom poglavlju autor iznosi najvažnije o fenoloigiji voćarstva (kajsije, breskve, jabuke, kuške i orasi). Ovdje se posmatra uglavnom cvatnja i zrioba plodova. Sedmo poglavlje se odnosi na fenoilogiju žitarica tj. posmatranje cvatnje i žetve raži, pšenice, zobi itd. U devetom poglavlju je obrađena fenologija bukv e tj. početak listanja, promjene boje u jesen, opadanje lišća i duljinu vegetacione periode. Anorganski dio fenologije je obrađen ui desetom poglavlju (mraz, nadmorska visina, toplota itd.). U zoofenološkom poglavlju govori se o dolasku i odlasku lastavica, odnosno selidbi ptica uopće kao na pr. pojavi ili /dolasku kukavica, te pojavi štetočinja na pr. bijelca kupusnog, hrušta i drugih, U zaglavlju (dvanajsto poglavlje) ukratko se u 18 tačaka navodi koja je praktična korist od fenoloških posmatranja u šumarstvu i poljoprivredi. U Austriji je fenologija vezana uz Centralni institut za meteorologiju i geodinamiku u Beču, a koji je povezan s vrlo velikom mrežom stanica (posmatrači)i Dr. J, Kovačević 87 |