DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 88     <-- 88 -->        PDF

celulozu do proizvodnje novih vrsta papira Sli materija na bazii hartije. 8. Odelenje
za hartiju i hemžsku preradu drveta. Proučava savremenu hcmisku tehnologiju drveta
i njegovih osnovnih materija (Hgniin i druge), te njihovo savremeno iskorišćavanje.


9. Odelenje za patologiju drveta., bavi se proučavanjem svih štetnih organizama,
koji razaraju drvo.
Nekoliko1 najnovijih pronalazaka ove Laboratorije, naročito su privukli pažnju
u šumarskim i tehničkim krugovima sveta. Navešćemo samo nekoliko:


»Sandwich construction« je termin za nove kompleksne ploče. Slepljivanjenu
i nmpiregniranjem hartije stvoren jep roizvod »Papreg«, Ili udobreno drvo putem
impregnacije sa sihte´tskiim smolama pod limenom »Impreg«. Dok »Compreg« predstavlja
udobreno drvo. putem - impregniranje i ugušćivainja (komprimiranja) drvne
mase.


Sjajni uspesi su postignuti na području heimiiske tehnologije. Stvoren je postupak
za liskoirišćavanje drvnih otpadaka na bazi šećera (Madiison wood-suga.r pro*
cess). Pronađen je i ´tako zvani polu-hemiski postupak za preradu drveta lišćatra na
celulozu (Chemigroundwood).


Laboratorija rezultate svojiih istraživanja obelodanjuje u mnogobrojnim svojim
publikacijama. Tehnički i naučni radovi se štampaju u ediciji »Reports of the
Forest Products Laboratory. Pojedine dokumentacije izlaze u »Technical Bulletin«-u.
Razne informacije koje se odnose na drvo: i njihove prorzvode štampaju se u
»Wood Handbook«. Povremeno, Laboratorija izdaje i »Technical Notes«, gde se daju
odgovori na mnoga pitanja bilo upućena na njenu adresu ili su od interesa za šumsku
i< drvnu privredu.


(Obrađeno po članku Stamm J. A.: L´oirganizatiion,, les bu!ts et l´orientation de
la recherche sur le bois au Laboratoire des produits forestiers des Etats-Unis.
Schweiz. Zeitschrift für Foirswesenw No 11/1951).


B. Pejoski
H. J. Loycke: Forst- und Holzgerechte harzung der Kiefer. HamburgJBahrenfeld.
1951. Strana 51.
U ovoj kratkoj knjižici autor, poznati smolarski stručnjak i izvan granica svoje
domovine, iznosi u kratkim potezima osnovne smernice za jedno savremeno smolarenje,
koje ne ide u nikomi slučaju u raskorak sa savremenim principima šumarstva i
proizvodnje kvalitetnog drveta.


Knjižica obuhvata sledeću materiju:


Uvod. Značaj smole kao sirovine za privredu. Potreba povećanja smolarenja u
zemlji. Smolarenje koje vodi računa o potrebama šumarstva.


Uticaj i posledice smoleranja na stalbloi i sastojinu. Fiziološki osnovi smolarenja
kod belog bora. Reagovanje stabla na smolarenje. Rastenje smolarenih borovih stabala.
Urod semena smolarenih borova. Podložnost smolarenih stabala i sastojine na
oboljevanja, Modrenje borovine.


Rasmatranja s obzirom na iskorišćavanje drveta i oštećlivanja drveta. Fizičkomehaničke
promené. Biološke promené. O stečenim iskustvima.


Smernice za jedno pravilno smolarenje sa šumarske i drvno-tehnološke strane.
Revir i smolarenje. Smolarene sastojine. Zaštita pojedinih stabala.


S obzirom da. se kod nas industrisko simo.larenje posljednjih godina razvilo skoro
u svima narodnim republikama, .gornju, knjižicu .možemo preporučiti svima stručnjacima
koji se bave pitanjem smolarenja i interesuje ih savremeno gledanje n a ovu
privrednu delatnost. B. Pejoski


Prof. Dr. Fr. Rosenkrantz; Grundzüge der Phänologie (Osnovi fenologije). Str.


69.
Wien, 1951. (Sa 12 crteža i fenoloiških karataX
Ovo kratko djelo je konciozno napisana monografija o fenologiji uopće, a s naročitim
osvrtom za austrijske prilike. Djelo sadrži 12 poglavlja ili bolje govoTeći
naslova, u kojima je obrađena ekološko-biološka problematika u vezi s fenologijom.
U uvodu (prvo poglavlje) autor iznosi historijat biološko-ekološke (klimatske)
discipline, a kao što neki hoće i nauke, fenologije j njenu definiciju t. j . što posma´tra
i proučava (sezonske pojave u prirodi).


86




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 89     <-- 89 -->        PDF

U drugom poglavlju se diznosi koliko treba, da je površina i kaikav reljef fenološke
stanice i sumarno što se posmatra (sezonski fenomeni iz biljnoga i životinjskog
svijeta i ekološko-klimatski, o kojima ovisi život i razvoj biljaka i životinja), Fenološki
su fenomeni ili faze tj. pupanje, listanje, cvjetanje itd. biljaka, ´te sezonske pojave
nekih ptica (dolazak i odlazak roda kukavica itd.), oidnosnO´ selidbe životinja
uopće, te razne ekološko-klimatske pojave (miraz, grad, slana: itd.). Osim navedenih
pojava fenologija posmatra i proučava na pr. početak žetve pšenice, početak proljetne
obrade zemljišta, kosidbu livada itd, Fenološki fenomeni naročito ovise o reljefu
(nadmorskoj visini, ekspozicije itd.). Na osnovu višegodišnjih posmatranja fenološki
fenomeni se grafički predočuju na geografskim kartama linijama izofanama , koje
povezuju ili predstavljaju mjesta s nastupom prestanka ili tijek nekoga izvjesnog
fenološkog fenomena. Na taj se način može predočiti na pr. početak proljeća (toplih
dana) početak cvatnje neke biljke, trajanje vegetacione periode itd. Fenološki fenomeni
se mogu predočiti, osim na spomenuti kartografski način i dijagramima.


U fenoloigiji posmatranja´ i proučavanja se vrše u predproljeće (Vorfrühling),
početak ili prvo proljeće (Erstfrühling), puno proljeće (Vollfrühling), rano ljeto (Frühsommer),
sredina ljeta (Hochsommer), rana jesen (Frühhesbest), sredinom jeseni
(Vollherbst), početkom zime (Wintereintritt),, posmatra se trajanje vegetacione periode,
početak mraza itd.


Tako na pr. u p r e d p rol je ć e cvate: visibaba, drijemovac jari, šumarica
jetrenka, podbjel, forzicija itd., u prv o proljeć e cvatu: ariš gorski, žutika trpka,
javori, grab bijeli, neke vrbe, višnje, trešnje, šljive itd., ,u pun o proljeć e cvatu
mnogi četinari, hrastovi, divlji kesten, jabuke, kruške itd.; u rano proljeće
cvate na pr. divizma, lozika (Parthenocissus), vrijesak, razno povrće, te naročito1 veliki
broj iglavočika itd. Početa k |zime u fenoloigiji uzima se kada je srednja dnevna
temperatura ispod 0° C. Vegetacione perioda je vrijeme od nastupa predproljeća,
pa dok srednja dnevna temperatura ne padne ispod 5° C.


U šestom poglavlju autor iznosi najvažnije o fenoloigiji voćarstva (kajsije, breskve,
jabuke, kuške i orasi). Ovdje se posmatra uglavnom cvatnja i zrioba plodova.
Sedmo poglavlje se odnosi na fenoilogiju žitarica tj. posmatranje cvatnje i žetve raži,
pšenice, zobi itd.


U devetom poglavlju je obrađena fenologija bukv e tj. početak listanja, promjene
boje u jesen, opadanje lišća i duljinu vegetacione periode.
Anorganski dio fenologije je obrađen ui desetom poglavlju (mraz, nadmorska
visina, toplota itd.).


U zoofenološkom poglavlju govori se o dolasku i odlasku lastavica, odnosno
selidbi ptica uopće kao na pr. pojavi ili /dolasku kukavica, te pojavi štetočinja na pr.
bijelca kupusnog, hrušta i drugih,


U zaglavlju (dvanajsto poglavlje) ukratko se u 18 tačaka navodi koja je praktična
korist od fenoloških posmatranja u šumarstvu i poljoprivredi.
U Austriji je fenologija vezana uz Centralni institut za meteorologiju i geodinamiku
u Beču, a koji je povezan s vrlo velikom mrežom stanica (posmatrači)i


Dr. J, Kovačević


87




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 90     <-- 90 -->        PDF

UPUTA SARADNICIMA


Rukopisi trebaju biti priređeni za štampu, pisani čitljivo pisaćim strojem
s proredom između redaka i to samo na jednoj strani lista. Sa strane
ostaviti prazan prostor 4—5 cm širine.


Crteži trebaju biti jasni i izrađeni tušem na bijelom crtačem papiru.
Slike trebaju biti jasne i ne treba ih lijepiti u tekst, nego ih zasebno
priložiti.


Uz originalne članke treba priložiti kratak sadržaj na našem jeziku
kao i prijevod na jedan strani jezik (engleski, francuski, njemački, talijanski
i si.).*


Rukopisi se štampaju jezikom i pismom kako su napisani, ako autor
drukčije ne odredi. Štampani rukopisi se ne vraćaju.
Separatne otiske treba autor na vrijeme pismeno naručiti i za njih
snosi troškove štampanja.
Saradnja u listu se honorira.


* Autor treba priložiti, i naslov članka preveden na engleski, francuski i njemački
jezik.
ŠUMSKO GOSPODARSTVO »SMURIM-ZAGREB


Proizvodi


BUKOVE I HRASTOVE TRUPCE ZA PILJENJE
— RUDNO DRVO — ŽELJEZNIČKE
PRAGOVE — HRASTOVU CJEPANU DUŽICU
— TANINSKO DRVO KESTENA I
HRASTA — DRVENI UGLJEN I OGRJEVNO
DRVO PO ČVRSTOM I SAMOSTALNOM
PLANU.


Interesenti mogu se obratiti na adresu:
Zagreb, Strosmajerov trg 9, ili telefonom na br. 33-524 1 36-107


88