DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 88 <-- 88 --> PDF |
celulozu do proizvodnje novih vrsta papira Sli materija na bazii hartije. 8. Odelenje za hartiju i hemžsku preradu drveta. Proučava savremenu hcmisku tehnologiju drveta i njegovih osnovnih materija (Hgniin i druge), te njihovo savremeno iskorišćavanje. 9. Odelenje za patologiju drveta., bavi se proučavanjem svih štetnih organizama, koji razaraju drvo. Nekoliko1 najnovijih pronalazaka ove Laboratorije, naročito su privukli pažnju u šumarskim i tehničkim krugovima sveta. Navešćemo samo nekoliko: »Sandwich construction« je termin za nove kompleksne ploče. Slepljivanjenu i nmpiregniranjem hartije stvoren jep roizvod »Papreg«, Ili udobreno drvo putem impregnacije sa sihte´tskiim smolama pod limenom »Impreg«. Dok »Compreg« predstavlja udobreno drvo. putem - impregniranje i ugušćivainja (komprimiranja) drvne mase. Sjajni uspesi su postignuti na području heimiiske tehnologije. Stvoren je postupak za liskoirišćavanje drvnih otpadaka na bazi šećera (Madiison wood-suga.r pro* cess). Pronađen je i ´tako zvani polu-hemiski postupak za preradu drveta lišćatra na celulozu (Chemigroundwood). Laboratorija rezultate svojiih istraživanja obelodanjuje u mnogobrojnim svojim publikacijama. Tehnički i naučni radovi se štampaju u ediciji »Reports of the Forest Products Laboratory. Pojedine dokumentacije izlaze u »Technical Bulletin«-u. Razne informacije koje se odnose na drvo: i njihove prorzvode štampaju se u »Wood Handbook«. Povremeno, Laboratorija izdaje i »Technical Notes«, gde se daju odgovori na mnoga pitanja bilo upućena na njenu adresu ili su od interesa za šumsku i< drvnu privredu. (Obrađeno po članku Stamm J. A.: L´oirganizatiion,, les bu!ts et l´orientation de la recherche sur le bois au Laboratoire des produits forestiers des Etats-Unis. Schweiz. Zeitschrift für Foirswesenw No 11/1951). B. Pejoski H. J. Loycke: Forst- und Holzgerechte harzung der Kiefer. HamburgJBahrenfeld. 1951. Strana 51. U ovoj kratkoj knjižici autor, poznati smolarski stručnjak i izvan granica svoje domovine, iznosi u kratkim potezima osnovne smernice za jedno savremeno smolarenje, koje ne ide u nikomi slučaju u raskorak sa savremenim principima šumarstva i proizvodnje kvalitetnog drveta. Knjižica obuhvata sledeću materiju: Uvod. Značaj smole kao sirovine za privredu. Potreba povećanja smolarenja u zemlji. Smolarenje koje vodi računa o potrebama šumarstva. Uticaj i posledice smoleranja na stalbloi i sastojinu. Fiziološki osnovi smolarenja kod belog bora. Reagovanje stabla na smolarenje. Rastenje smolarenih borovih stabala. Urod semena smolarenih borova. Podložnost smolarenih stabala i sastojine na oboljevanja, Modrenje borovine. Rasmatranja s obzirom na iskorišćavanje drveta i oštećlivanja drveta. Fizičkomehaničke promené. Biološke promené. O stečenim iskustvima. Smernice za jedno pravilno smolarenje sa šumarske i drvno-tehnološke strane. Revir i smolarenje. Smolarene sastojine. Zaštita pojedinih stabala. S obzirom da. se kod nas industrisko simo.larenje posljednjih godina razvilo skoro u svima narodnim republikama, .gornju, knjižicu .možemo preporučiti svima stručnjacima koji se bave pitanjem smolarenja i interesuje ih savremeno gledanje n a ovu privrednu delatnost. B. Pejoski Prof. Dr. Fr. Rosenkrantz; Grundzüge der Phänologie (Osnovi fenologije). Str. 69. Wien, 1951. (Sa 12 crteža i fenoloiških karataX Ovo kratko djelo je konciozno napisana monografija o fenologiji uopće, a s naročitim osvrtom za austrijske prilike. Djelo sadrži 12 poglavlja ili bolje govoTeći naslova, u kojima je obrađena ekološko-biološka problematika u vezi s fenologijom. U uvodu (prvo poglavlje) autor iznosi historijat biološko-ekološke (klimatske) discipline, a kao što neki hoće i nauke, fenologije j njenu definiciju t. j . što posma´tra i proučava (sezonske pojave u prirodi). 86 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 89 <-- 89 --> PDF |
U drugom poglavlju se diznosi koliko treba, da je površina i kaikav reljef fenološke stanice i sumarno što se posmatra (sezonski fenomeni iz biljnoga i životinjskog svijeta i ekološko-klimatski, o kojima ovisi život i razvoj biljaka i životinja), Fenološki su fenomeni ili faze tj. pupanje, listanje, cvjetanje itd. biljaka, ´te sezonske pojave nekih ptica (dolazak i odlazak roda kukavica itd.), oidnosnO´ selidbe životinja uopće, te razne ekološko-klimatske pojave (miraz, grad, slana: itd.). Osim navedenih pojava fenologija posmatra i proučava na pr. početak žetve pšenice, početak proljetne obrade zemljišta, kosidbu livada itd, Fenološki fenomeni naročito ovise o reljefu (nadmorskoj visini, ekspozicije itd.). Na osnovu višegodišnjih posmatranja fenološki fenomeni se grafički predočuju na geografskim kartama linijama izofanama , koje povezuju ili predstavljaju mjesta s nastupom prestanka ili tijek nekoga izvjesnog fenološkog fenomena. Na taj se način može predočiti na pr. početak proljeća (toplih dana) početak cvatnje neke biljke, trajanje vegetacione periode itd. Fenološki fenomeni se mogu predočiti, osim na spomenuti kartografski način i dijagramima. U fenoloigiji posmatranja´ i proučavanja se vrše u predproljeće (Vorfrühling), početak ili prvo proljeće (Erstfrühling), puno proljeće (Vollfrühling), rano ljeto (Frühsommer), sredina ljeta (Hochsommer), rana jesen (Frühhesbest), sredinom jeseni (Vollherbst), početkom zime (Wintereintritt),, posmatra se trajanje vegetacione periode, početak mraza itd. Tako na pr. u p r e d p rol je ć e cvate: visibaba, drijemovac jari, šumarica jetrenka, podbjel, forzicija itd., u prv o proljeć e cvatu: ariš gorski, žutika trpka, javori, grab bijeli, neke vrbe, višnje, trešnje, šljive itd., ,u pun o proljeć e cvatu mnogi četinari, hrastovi, divlji kesten, jabuke, kruške itd.; u rano proljeće cvate na pr. divizma, lozika (Parthenocissus), vrijesak, razno povrće, te naročito1 veliki broj iglavočika itd. Početa k |zime u fenoloigiji uzima se kada je srednja dnevna temperatura ispod 0° C. Vegetacione perioda je vrijeme od nastupa predproljeća, pa dok srednja dnevna temperatura ne padne ispod 5° C. U šestom poglavlju autor iznosi najvažnije o fenoloigiji voćarstva (kajsije, breskve, jabuke, kuške i orasi). Ovdje se posmatra uglavnom cvatnja i zrioba plodova. Sedmo poglavlje se odnosi na fenoilogiju žitarica tj. posmatranje cvatnje i žetve raži, pšenice, zobi itd. U devetom poglavlju je obrađena fenologija bukv e tj. početak listanja, promjene boje u jesen, opadanje lišća i duljinu vegetacione periode. Anorganski dio fenologije je obrađen ui desetom poglavlju (mraz, nadmorska visina, toplota itd.). U zoofenološkom poglavlju govori se o dolasku i odlasku lastavica, odnosno selidbi ptica uopće kao na pr. pojavi ili /dolasku kukavica, te pojavi štetočinja na pr. bijelca kupusnog, hrušta i drugih, U zaglavlju (dvanajsto poglavlje) ukratko se u 18 tačaka navodi koja je praktična korist od fenoloških posmatranja u šumarstvu i poljoprivredi. U Austriji je fenologija vezana uz Centralni institut za meteorologiju i geodinamiku u Beču, a koji je povezan s vrlo velikom mrežom stanica (posmatrači)i Dr. J, Kovačević 87 |
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 90 <-- 90 --> PDF |
UPUTA SARADNICIMA Rukopisi trebaju biti priređeni za štampu, pisani čitljivo pisaćim strojem s proredom između redaka i to samo na jednoj strani lista. Sa strane ostaviti prazan prostor 4—5 cm širine. Crteži trebaju biti jasni i izrađeni tušem na bijelom crtačem papiru. Slike trebaju biti jasne i ne treba ih lijepiti u tekst, nego ih zasebno priložiti. Uz originalne članke treba priložiti kratak sadržaj na našem jeziku kao i prijevod na jedan strani jezik (engleski, francuski, njemački, talijanski i si.).* Rukopisi se štampaju jezikom i pismom kako su napisani, ako autor drukčije ne odredi. Štampani rukopisi se ne vraćaju. Separatne otiske treba autor na vrijeme pismeno naručiti i za njih snosi troškove štampanja. Saradnja u listu se honorira. * Autor treba priložiti, i naslov članka preveden na engleski, francuski i njemački jezik. ŠUMSKO GOSPODARSTVO »SMURIM-ZAGREB Proizvodi BUKOVE I HRASTOVE TRUPCE ZA PILJENJE — RUDNO DRVO — ŽELJEZNIČKE PRAGOVE — HRASTOVU CJEPANU DUŽICU — TANINSKO DRVO KESTENA I HRASTA — DRVENI UGLJEN I OGRJEVNO DRVO PO ČVRSTOM I SAMOSTALNOM PLANU. Interesenti mogu se obratiti na adresu: Zagreb, Strosmajerov trg 9, ili telefonom na br. 33-524 1 36-107 88 |