DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 86 <-- 86 --> PDF |
provenieneije sjemena., nemaju kod jele nikakvog praktičnog značenja. Međutim, za jednu vrstu koja ima tako široko područje rasprostranjenja, istraživanja su se morala, proširiti i ispitati razni lokal teti jele, koji su međusobno, geografski i ekološki, tolko različiti,. Tako je prof. Pavanii, direktor Instituta za! šumarska istraživanja u Firenci još 1925 godine postavio pokuse (u sporazumnu sa prof. Giuiinäej-, Nancy, koji je slične pokuse postavio u arboretumu Joux, n. v. 725 m) radi ´istraživanja, raznih proveniencija jele i. provjeravanja njihovih bioloških odlika. Ispitano je 17 proveniencija i t» 11 talijanskih (Alpi, te sjeverni, centralni i južni Apenini i 6 stranih (Francuska — Meriai (Pdriinejiii), Ecouves (Normandija), Elieux (Vogezi), Austrija — Tirolski1 Alpi, Hohewamd, Burgenland). Pokusi su postavljeni na oglednom dobru: VallombroBa (1000 m n. v. — iu bilzini Firence) ´te u šumskom području Alta Val Parma, n. v. 1470 m. Ovdje su opažanja prekinuta 1939 godine, a u Vallom hrosi su neprekidno vršena do 1950 godine. Prikupljeni podaci o procentu propadanja te visinskom i debljiiniskom prirastu, jasno pokazuju znatne razlike među pojedinim proveniencijama jele. Tako na pr. iz tabelarnih podataka. koji su veoma poučni, vidi se da procenat uginulih biljaka iznosi od 17.5% do 71%, sa srednjom visinom od 5.75 m. do 9.5 ni., do konca 1950 god. Na temelju ovih i drugih podataka svrstane siu sve naivedene provenieneije jele u tri lizrazitije skupine, prema njihovim biološkim osobinama. Iscrpno su proučena biološka svojstva jele, kao d zahtjevi na svjetlost, vlagu i temperatura u izrazitijim područjima Italije. U pogledu otpornosti prema suši i niskim temperaturaima, Pavari napominje da ne bi bilo dopušteno već sada u´zvoditi o tome konačne zaključke. Ali mora se istaknutih činjenica da su južne provenieneije jele, prilikom ispitivanja, pokazale veću otpornost p>rema sušj od onih sjevernih, iiz Alpa. S druge strane, neki podaci pokazuju da su južne provenieneije više stradale od mraza nego´ sjeverne. Treba posebno priznati da je prof. Pavari ovim svojim radom dao znatan doprinos proučavanju ove vrste, što ima i u praksa osobitu vrijednost. F. Arnautović Prof, dr. in g. A. Novak: Tra´nkvorschriften für Schwellen und Maste. Izdanje: Komilssc´onsverlag von G. Fromme, Wien V. 1951 g. 31 strana, 10 dijagrama. U izdanju »Österreichische Gesellschaft für Holzforschung« izašli su propisi o konzerviranju drveta upijanjem otopljenih kemijskih sredstava (napajanje), U stvari to siu skupljene najbolje metode, opisan način rada, označene potrebne kemikalije za konzerviranje. Obzirom na ugled ovog društva, smatraju se ovi propisi kao standartnii za Austriju. Propise je sakupio i obradio na temelju prijedloga i m:(šljenja zaiinteiresiiranih poduzeća dr. tog. Nowak, šef otsjeka za, zaštitu drveta, austrijskog društva za istraživanje drveta, poznat; stručnjak za konzerviranje drveta. Kod sastavljanja propisa obunvaćeni su važni problemi kao vrsta sirovina, udaljenost od mjesta konzerviranja, konjunktura, kao i želje kupaca, Knjiga se sastoji iz četiri dijela: A) Napajanje u ko tlo vim a pod tlakom. Kao sredstvo za napajai UA-soli. Za svako ovo sredstvo daju se tehnički uvjeti obzirom na čistoću i koncentraciju. Ovim, sredstvima može se napajati drvo u kotlu pad ´tlakom na, ove načine: 1. Miješani postupak sa smjesom Zn OI2 i katransfcih ulja, primjenjuje se za bor, ariš, smreku, jelu i bukvu. 2) Dvostruki postupak. Najprije se poj! sa1 Zn CI2 a onda s katranskim uljima. Naročito se preporuča za bukove pragove. 3. TTZ-postupa k (patent »Gesellschaft für Hoizimprägnierung und Holzverwertung«) sa emulzijom katranskih ulja,, tanina ii ZnCl2 (TTZ = Teeröl-Tannin-ZnClä), a primljen ju je se kod bukve i bora. 4. Krezapin postupa k (patent »Gesellschaft f. Holzmpräg. ai. HolzverVertung) sa preparatima »sapokreziin« Sli »nekal«, a nakon toga sa kaitramskiim uljima. Upotrebljava se za. napajanje teško napojnog drveća kao smreke i bukve. 5. R up in g postupak . Primijenjuje se samo- štedni pos´tupak i to za bor, arilš i hrast. 6. Dikrozi t postupa k (patent kaO´ pod 3 i 4) sa smjesom ZnCl2, dinitrofenola, alkalikroimata i još jednog sredstva kao »Netzstoff«, da se poveća kapilairno djelovanje. Primijenjuje se kod smrekov´h i jelovih stupova. 7, Postupa k sa UA-soli ma. To su smjese soli u raznim omjerima i to: natrijum fluorid, alkalikroimat, danitrofenol, natrijum arsenijat, a dolaze pod imenoim »tanalit«, bazilit, osimol, corbol. Primjena kod jele 84 |