DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ugrenovića i to u vezi prikaza trijeslovina u drvetu, sadržaja smole u obične i orne borovine te u vezii prikaza čvrstoće ma cijepanje. Grafička oprema ove knjige pravo je remek djelo graHčke industrije zapadne Njemačke. Knjiga je bogato ilustrirana sa 870 crteža i fotografija ikoje se :sve odlikuju svojom instruktivnošću i estetikom. Na kraju knjige dodan je vrlo opsežan i brižljivo sastavljen indeks na 100 stranica, koji u znatnoj mjeri olakšava snalaženje u golemoj materiji koju obrađuje ova knjiga. Ova Tehnologija drveta F. Kollmann-a jedno je od najboljih standardnih djela iz područja tehnologije drveta na svijetu. Ova tehnologija korisno će poslužiti svima onima koji se ibave bilo proučavanjem i istraživanjem bilo preradom, obradom i oplemenjivanjem drveta. Dr. Ivo Horvat Njemačko šumarstvo. Njemačka je u 1937 god. imala 12,7 milioina hektara šume. Prooenat šumovitosti iznosio je tada 27%. Nakon drugog svjetskog rata ovo se je stanje znatno- izmijenilo. U području istočno1 od| linije Odra—Niša, koje je sada pripojeno Poljskoj, imade 3 miliona hektara šuma. Njemačka demokratska republika imade 2,9 miliona hektara šume. Zapadna Njemačka imade danas 6,8 miliona hektara šume. Procenat šumovitosti Zapadne Njemačke iznosa 28%. Uslijed velike gustoće stanovnika otpada na i stanovnika u Zapadnoj; Njemačkoj 0,14 ha šuma, dok je 1937 god. na 1 stanovnika Njemačke otpadalo 0,19 ha šume. Do 1935 god. bio je osnovni zakon njemačkog šumarstva racionailno gospodarenje te godišnja sječa nije nikada u pirosjeku prelazila godišnji prirast. Od 1935 god. na dalje bk> je ovaj osnovni zakon napušten. Godišnja sječa iznosila je A 150% godišnjeg prirasta, U prvo vrijeme ova se je prejaka sječa odnosila samo nal državne šume, a od 1937 god. dalje i na šume svih ostalih kategorija vlasništva. U području današnje Zapadne Njemačke iznosio je normalni godišnji etat u gospodarskoj godini 1935/36 okruglo 23 miliona ni3 krupnog drveta (Derbholz), dok je stvarna sječa te godine iznosila 140%´ god. etata t. j . okruglo 32 miliona m´ krupnog drveta. U vremenu; od 1935 do 1945 posječeno je) na području današnje Zapadne Njemačke 357 miliona m3 drveta. To daje godišnji prosjek od nekih 32,5 miliona m3 drveta. Istovremeno postepeno je padao> i godišnji prirast šuma i iznosio je 1945 god. samo 21 milion m3. Uslijed toga ui. to vrijeme iznosila je godišnja sječa 148% godišnjeg prirasta. U .isto vrijeme smanjila se osnovna zaliha za) 115 miliona m3. Nakon svršetka rata nastavljena je prekomjerna sječa šuma za potrebe okupacionih snaga, prisilnog izvoza i povećane potrošnje ogriijevnog drveta njemačkog stanovništva. Evo pregleda godišnjih sječa od 1945 do 1948 godine: j . Prosječno % od god. prirasta gosp. godina u mil m3 u 194fl| ^ d 1945/46 46,0 219 , . 46/47 51,5 250 47/48 44,4 211 Ukupno 141,9 225 U britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni posječeno je znatno više nego u američkoj! zoni, U prosjeku posječeno; je kroz te tri godine godišnje po 1 ha u francuskoj zoni 8,2 m3 u britanskoj zoni 8,1 m3 u američkoj zoni 5,9 m3 Nakon valutne] reforme prisilni izvoz je smanjen i konačno obustavljen. Isto tako smanjuje se sječa ogrijevnog drveta, je,r se postepeno´ poboljšava opskrba pučanstva sa ugljenom. Uprkos svega još uvijek godišnja sječa znatno premašujiel godišnji prirast. Uslijed velikih golih površina i smanjenog prirasta preostalih šuma računa se da godišnje priraste oko 19 miliona m3 drveta. U gospodarskoj godini 1949 posječeno je 35,5 miliona m3 drveta (189% prirasta),, a u 1950 godini 29,5 miliona m3 drveta (157´% prirasta). Ukupna sječa u prvih pet godina nakon rata (1946—1950) iznosila je oko 207 miliona m3. Budući je godišnji prirast u tom periodu iznosio 20 miliona m3 t. j . 81 |