DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Napominjemo «usto, da autor te publikacije nije šumar već biolog, koji je u razmjerno kratkom razdoblju uspio, radeći u Gozdarskom institutu Slovenije da duboko zahvati, otvara i rješava lokalne probleme šumarske privrede, što mu se pr´godooi njegovih studija šumske vegetacije nameću, ikako to pokazuje i ovaj njegov radk Osnovna tendencija ove publikacije jest, da ulkalže na specifične i vrlo raznolike hiološko-ekološke okolnosti i uvjete uzgoja šuma u sjevertoistoičnoim području Slovenije. Niaikon općeg opisa1 toga područja, a napose šumskog (23,000 ha) autor ukratko iznosi klimatske i pedoloiške uslove za uspijevanje šuma j, zatim prelazi na glavnu tematiku svoje rasprave: Kriza uzgajanja šuma u Prekoinurju i važniji tipovi šuma: šume, hrasta1 lužnjaka, šume johe i vrbe, imješoviite šume hrasta kittnjaka i graba, bukove šume, borove šume, problem bagrema, smrekove kulture, strane vrste. Gotovo na svafcoij stranici ove rasprave autor je uspio usko povezati prirodne i gospodarske faktore šumske proizvodnje, ukazujući na dobre i loše strane dosadašnjeg gospodarenja te na budući cilji gospodarenja u pojedinim tipovima šuma. Upravo sugestivno djeluje prikaz o problemu bagrema; ta vrsta prodire gotovo u sve degradirane šume toliko snažno i toliko1 Štetno, da je autor smatra i šumskim korovoim. Za svaku idamalću i stranu vrstu drveća dane su ukratko (i svakom razumljive) osnovne biološke i ekološke karakteristike, pa time. ova, rasprava još više dobiva .zaokruženu cjelinu. Brošura k toime sadrži znatan broj dobrih fotosnimalka, popis upotrebljone literature i opsežan rezime na francuskom jeziku. Autor je u čitavoj raspravi dosljedno provodio temeljcu liniju, zacrtanu u naslovu, i kad bi bila dodana skica šuma, djelo bi bilo poitpuno^ J, Šafar Glasnik biološke sekcije HPD T. 2/3, Zagreb 19501 str. 183, sadrži 15 naučnih radova iz raznih područja biologije, s dva prikaiza i bibliografijom naučnih bioloških časopisa. Cijena iznosi 176 dinara, a može se naručiti kod Hrvatskog prirodoslovnog društva, Zagreb, Ilica 16/111. Glasnik sadrži ove radove: 1. Prof. dr. S. H o r vatić : Prilog poznavanju vegetacije nižišta u Jelas-polju. 2. Prof. dr. I. H or vat: Florno genetiki odnosi cretova u Hrvatskoj. 3. Prof. S. Čmeimelik: O nazočnosti saponina u razn´m stadijima razvitka Aesculus hiippocastanuim L. 4. Ing. M. Pa n j a a i ing, V. Luš´in : Ispitivanje diferencijalnih biljaka na A i Y — virus. 5. Dr ing J. Kišpatić : Pjegavost cinije (Altenaria Zinniae). 6. Dr ing. Kišpatić : Prilog poznavanju parazitske mikroflore Hrvatske. 7. Dr «ring J. Kovačević : Floristička lista sjemenki ili plodova korova u mlinarskim otpacima pšenice jugoslavenske provenijence. 8. Dr ing. J. Kovačević : Podaci k poznavanju povijesti reliiktne kulture broća (Rubia tioctorum L.) na osnovu florističke literature za područje ENRJ, ai s osvrtom na susjedne zemlje. 9. Prof. djr Z. Lorković : Nove nstočno-azijske vrste i rase roda Leipitidca. 10. Prof. dr I. Ehrlich : Hcterotknomiosoimi A. oecitanica Vili. (Neuroptera) u profaizi. 11. Z. Križan : Prvi stadija ontogenetskog razvitka mli ječnih žlijezda s osabit´m obzirom na njihove izuzetne lokalizacije. 12. Prof. dr T. Varićak : Intrabepatalni multipli prigušni uređaji u području jetrjnilh vena kod nekih Arctoiideai. 13. Z. Talar : Visovačlka jezerska pastrva (Salmo viisovacensis n. sp.). 14. R. MC´kšić: Bilješke o Scarabaeidama jugoslavenske faune. 15. R. Mikši´ć : Bilješke o Soarabaeidama paleartičke faune. Prikazi od I, Matoničkog o Hadžijevoji turbckrnoj teoriji i od prof. .dr. E. Kosama o> biljnim zajednicama prof, dar I. Hoirvata. Stzafta sttdäna Itamfia Kollmann, F.: Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe, drugo prerađeno i prošireno izdanje. Prvi svezak: Anatomija i patologija, kemija, ifizika, elastioitet i čvrstoća drveta. Sa 870 slika i 191 tabela u tekstu te 6 velikih tabela u prilogu. XIX. 105Ö stranica vel. 8°, 1951, naklada Springer-Verlag, Berlin-Göttingen-Heidelbeilg i .1. F. Bergmann, München. Cijena knjige uvezane u platno DM 136.— (oca dev. Din 9710.—). 77 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Tehnologija drveta kao posefana nauka o građi, kemizmu, svojstvima i greškamadrveta Tazvila se je u posljednjih trlil decenija gotovo munjevitom birzinom. Istraživanje u vrijeme lizmeđu dva svjetska rata, za vrijeme rata i nakon njega doprinijela su tome da se je na osnovu rezultata ovih istraživanja razvila posebna nauka o drvetu. Ova istraživanja obuhvatila siu sva područja tehnologije drveta: građu drveta, greške drveta, Štete od mikroorganizama (bakterija i gljiva), insekata i štetnika koji žive u maru, fizička svojstva drveta, mehanička svojstva drveta, sušenje, konzerviranje, preradu, Obradu i oplemenjivanje drveta´. Istraživačku! djelatnost iz područja tehnologije drveta irazvio je oio niz instituta u okviru visokih, škola i fakulteta te cio niz saimistalniiih naučnih instituta. O ovom živom razvoju dovoljno govore brojna izdanja udžbenika iz područja tehnologije drveta nakon 1945. godine. To su druga izdanja već poznatih standardnih djela iz tehnologije drveta (Tiemann, Desch, Vanin, Pereligcn, Ugrenović, Kollmann), ili posve nova izdanja (Bflown-Panshm-Forsaitb, Wengaard, Vorreiter, Giordano). Prof. Dr. log. Kollmann izdao je prvo izdanje svoje Tehnologije drveta 1936. godine* dakle prije 15 godina. U tom izdanju on je obuhvatio cijelo područje Tehnologije drveta u jednom svesku sa 764 stranice. Negdje oko 1940 godine najavio je F. KoMmann drugo izdanje svoje Tehnologije drveta. Međutim ratne poteškoće onemogućile su izlaženje planiranog drugog izdanja. Potreba za ovom knjt´lgom, ikoja je bila rasprodana u prvim godinama drugog svjetskog rata, bila je toliko velika, da je Vojna komanda Ujedinjenih nacija na osnovu ratnog prava izdala dvije kopije prvog izdanja. Ove su kopije izdane u U. S. A. 1944. il 1946. god. Početkom 1951. godine F. KoMmann izdaje drugo izdanje svoje Tehnologije drveta. Ovo je izdanje tek I. svezak koji obuhvata 4 poglavlja: 1. Anatomija i patologija drveta, 2. Kemija1. drveta, 3. F.i´iziika drveta i 4. Elaistüciitet i čvrstoća drveta. Drugi svezak trebao bi da obuhvati prikaz sušenja, konzerviranja, prerade, obrade i oplemenjivnje drveta te konačno prikaz ilskrišćavamja drvnih otpadakai. U prvom poglavlju autor je prikazao makroskopskiu i mikroskopsku građu drveta, greške drveta, «upliv sječe na svojstva drveta, štete od ´mikroorganizama (bakterija, gljiva), insekata i štetnika u moru. Ovo poglavlje biuhvaća 190 stranica. U drugom poglavlju autor je prikazao subrnikroskopsku građu drveta (micelarnü teoriju C. v. Nagelia, rentgenografeka istraživanja vlakanaea celuloze i drveta, teoriju individualnih micela, teoriju ;resaistih micela, građu stijenke stanice, sistem kristalizacije), kemijski sastav drveta, elementarni sastav drveta, holoceliulozu (celuloza i hemliceluloza), celulozu, hemiceluloze (pentozani, heksozani, polyuronide, pektin), lignSn i akcesorne sastojke (smola, teirpeni, masti, vosak, proteini, treslovine, bojila, pepeo). Nakon toga prikazan je proces proizvodnje drvenjače (trljanice) i celuloze, proces proizvodnje šećera, alkohola i; kvalsca iz drveta (hidroliza drveta), proces gorenja drveta (općenito, svojstva drveta kao goriva, statika il dinamika procesa gorenja, peći, centralno grijanje, generatori), proces poiugljavanja drveta i to kemijski procesi kod pcugljavainja, tehniku pougljavanja drveta (žežnice, pokretne peći, dobivanje katrana, suha destilacija) i svojstva dtvnog ugljena; proces ga&ifikacije drveta i drvenog ugljena (procesi u generatonu, komparacija plina iz drveta i drvnog ugljena, tipovi generatora, pogon sa gcneratorsfcim plinom, svojstva, priprema, sušenje generatarskog drveta. Konačno u ovoim poglavlju prikazana su koroziona svojstva drveta t. j . djelovanje uzduha, svjetla i vode na drvo, djelovanje alkalija kiselina, soli, solnih otopina I «ostalih kemijskih tvari na drvo te korodivno djelovanje drveta na druge tvari. Ovo poglavlje obuhvaća 217 stranica. U trećem poglavlju prikazana su volumna i specifična težina drveta, vlaga,, sorpoija, bubrenje i kapilarna kondenzacija, kretanje vlage u kapilarama, difuzija i osmoza, termička svojstva drveta, električna svojstva* akustična svojstva drveta i trenje drveta. U odsjeku o volumnoj težini autor je prikazao utvrđivanje volumne težine (stereometrijsko mjerenje, volume´trirainje u vodi i živi te optičko« «utvrđivanje volumne težine), specifična težina drveta, ovisnost volumne težine drveta o ste penu vlage drveta, nominalnu težinu, voluumu težinu sirovog i provelog drveta, variabilitet volumne i nominalne ´težine, težinu prostome jedinice različitih sortimeata drveta i odnos prostorno«g i «kubeog metra. U odsjeku vlaga, sorpcija, bubrenje i kaprilarna kondenzacija autor je prikazao pojam i utvrđivanje vlage drveta, sorpciju drveta (adsorpcija, desorpcija, kapilarna kondenzacija, maksimalna količina vlage, točka zasićenosti vlage, histereza), zatim so´rpciju udoforenog drveta (lameliranog drveta, Hgnofola, ploča vlaknatica, ploča iz drvene vune itd.), (bubrenje i ute 78 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 81 <-- 81 --> PDF |
žanje drveta i udobrenog drveta, bubrenje drveta u kiselinama, bazama, otopinama soli i otiganskAm tekućim tvarima. U odsjeku kretanje vlage kapilarama, difuzija i osmoza prikazani su fizikalni proces kod sušenja i pojenjai drveta, t. j . kretanjevlage u drveta iznaid i ispod točke zasićenosti, kapilarno kretanje vlaige u drveta, difuzija, sušenje, teorija pojenja drveta, difuzija soli i osmoza, u drveta. U odsjeku termačka svojstva autor je ´prikazao dilatactiju, vodljivost topline, specifičnu toplomu i idr. U odsjeku električna svojstva prikazan je otpor i vodljivost elektriciteta, diielektniična svojstva drveta, magnetska svojstva drveta. U odsjeku akustična svojstva autor je prikazao širenje zvuka u drvetu, građevna akustika i drvo. U odsjeku trenj« drveta prikazana su svojstva trenja drveta. Ovo poglavlje obuhvata 248 stranaca. U četvrtom poglavlju prikazana su elastična svojstva, čvrstoća na vlak, čvrstoća na tlak i izvijanje, čvrstoća na savijanje, čvrstoća na torziju i smicanje, tvrdoća i otpor protiv haban ja te utvrđivanje kvaliteta građevnog drveta I dozvoljeno naprezanje za drvo. U odsjeku o elastčnrim svojstvima prikazani, su elasticitet an5zotropnih tijela, elastične konstante, ovisnost elaeticieta o volumnoj težini, učešću kasnog drveta, kvrgavosti?., vlazi drveta, temperaturi, elastična svojstva udobrenog drvéta. U odsjeku čvrstoća na vlak prikazana je čvrstoća na vlaik drveta, utvrđivanje čvrstoće na vlaik, zavisnost čvrstoće na vlak idrveta od volumne težine, učešća kasnog drveta, kvrgavosti, vlazi drveta. temperaturi, kuta između smjera sile i vlakanaca, čvrstoća na vlaik okomito na vlakanca cjepljivost, čvrstoća na cijepanje, čvrstoća na vlak udobrenog drveta. U odsjeku čvrstoće na tlak i izvijanja autor je prikazao čvrstoću na tlak u smjeru vlakanaca´, čvrstoću na tlak i okomito na vlakanca, zavisnost čvrstoće na tlak o volumnoj težini, učešću kasnog drveta, kvrgavosti, sadržaju lignina i smole, sadržaju vlage drveta, temperaturi, kutu između smjera sile i vlakanaca, čvrstoću na ´tlak udobrenog drveta, čvrstoću na izvijanje. U odsjeku čvrstoće na savir janje prikazana je čvrstoća na savijanje, ovisnost čvrstoće na savijanje o volumnoj težini, učešću kasnog drveta, pukotinama, kvrgavosti, greškama građe, sadržaju vlage drveta, temperaturi, kuta između smjera djelovanja sile i vlakanaca; čvrstoća na savijanje udobrenog drveta čvrstoća na udarac. U odsjeku o čvrstoći torzije i smicanja prikazana je čvrstoća na torziju i zavisnost ove čvrstoće od volumne težine i vlage drveta, čvrstoća na smicanje i zavisnost ove čvrstoće od volumne težine i vlage drveta te kutu između smjera djelovanja sile i vlakanaca. U odsjeiku O´ tvrdoći i otporu protiv habanja prikazana je tvrdoća drveta1, metode ispitivanja (Janka, Br´nell, Möraith,. Klippel, Chalais-Meuđon, Hoeffgen), dinamička! tvrdoća, zavisnost tvrdoće o volumnoj težini i vilazi drveta, tvrdoća udobrenog drveta; otpor protiv halbanja, metoda ispitivanja ovog otpora, zavisnost otpora protiv habanja o volumnoj težini, kamizmu i" vlazi drveta» U odsjaku o> utvrđivanju kvaliteta građevnog drveta J dozvoljenog naprezanja na drvo prikazan j*e propis za kvalitet građevnog drveta i dozvoljenog naprezanja za drvo prikazan je propis za kvaPtet građevnog drveta (DIN 4074), dozvoljena naprezanja i deformacije građevnog drveta (DIN 1052 i DIN 1074), dozvoljeno naprezanje drvenih stupova za vodove (DIN 57210). Ovo poglavlje obuhvata 374 stranica. U dodatku dan je na 100 straniica indeks imena autora, imena vrsta drveta (njemački i latinski) i stvarni Sndeks. Prilog sadrži 6 tabela. U tabeli I\ dan je grafički prikaz relativne vlage uzduha t´lznad 10 do 70"/o sumporne kiseline kod temperatura od 0* do 150°C; Tabela II sadrži numeričke podatke o koeficijenta vodljivosti topline i izolaciji topline za različite građevne materijale (kamen, cigla, gips, beton, žbuka, azbest,, asfalt, bitumen, krovna ljepemka, staklo, linoleum, čelik, usitnjeno pluto, blanjevina, pijesak, balsia-đrvo>, smreka, bor, jela, bukva, hrast, ploče od pluta, pleče vkknatnce, herakliit-iploče i t. d.). U tabeli III dani su podaci o dimenzijama proba za ispitivanje mehaničkih svojstava drveta prema normama različitih zemalja (Njemačka, Engleska, Francuska, Poljska, Švicarska, Čehosfovačlka, U.S.A.). Tabela IV. sadrži podatke o dozvoljenim naprezanjima i deformacijama za vlak, tlak, savijanje i posmik propisane u različitim zemljama (Austrija, Bugarska, Danska, Njemačka, Francuska, Holandi´a, Kanada, Norveška, Poljska, Švicarska, Čehoslovačka, Mađjarska i U.S.A.). Tabela V. u 4 dijela sadrži podatke o osnovnim tehničkim svojstvima 70 vrsta četinjača, listača i egzota. Tabela VI. sadrži osnovne poidatke o tehničkim svojstvima udobrenog drveta (lignoston, staypak, savijeno impregnirano drvo, lameliirano drvo» lignofol, compreg, šperovano drvo, ploče vlaknatice 5 t. d.) 79 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Komparacijom prvog izdanja i I sveska drugog izdanja KoMmann-ove Tehnologije drveta dolazimo do zaključka da je F. Kolimann I. svezak drugog izdanja temeljito preradio i nadopunio. U prvom izdanju materija I sveska drugog izdanja bila je obrađena na cea -370 stranica, dok je u I svesku drugog izdanja ova ma terija razrađena na cea 950 stranica:. Opseg pojedinih poglavlja prvog izdanja i 1. sveska drugog fedanja je slijedeći: [. izdanje I svezak II izdanja 1. Anatomija i patologija 87 109 2. Kemija drveta 74 217 3. Fizika drveta 111 248 4. Elasticitet i čvrstoća 98 374 370 948 Iz ovoga pregleda vidi se da su poglavlja: Kemija drveta, fizika drveta i elasticitet ´i čvrstoća znatno povećani prema opsegu istih poglavlja u I. .izdanju. U poglavlju Kemija drveta posve je nov opis procesa proizvodnje trljanice i celuloze, procesa proizvodnje šećera alkohola i kvasca, procesa gorenja drveta, pougljavanja drveta I djelomično gazifikaoije drveta. U poglavlju Fizika drveta znatno je proširen prikaz vlage, sonpoije, bubrenja kapilarne kondnezacije, kretanje vlage, difuzije i osmoze .u drvetu. U ovom poglavlju posve je nov prikaz fizičkih svojstava udobrenog drveta. U poglavlju elasticitet i čvrstoća drveta posve jie nov prikaz elasticiteta i čvrstoće udobrenog drveta, a znatno je proširen prikaz elastičnih svojstava, čvrstoća na vlak (uključen i prikaz čvrstoće na cijepanje):, čvrstoće na tlak i izvijanje, čvrstoće; na savijanje i kvalliteta građevnog drveta i dozvoljenog naprezanja za drvo. U I. svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann izvršio je cio niz pregrupacija materije. Tako je 1. poglavlje zaokružio u jednu cjelinu dodavši prikaz upliva sječe na svojstva drveta, prikaz šteta od mikroorganizama, insekata. i štetnika u moru. U prvom izdanju nakon poglavlja građa drveta slijedilo je poglavlje Fiziüka drveta, Elasticitet î čvrstoća drveta a tek onda poglavlje kemije drveta. U I svesku drugog izdanja svoje Tehnologije drveta F. Kolimann pregrupirao je materiju tako da iza poglavlja Anatomija i patologija drveta slijeđii poglavlje Kemija drveta a tek onda poglavlje Fizika drveta i Elasticitet i čvrstoća drveta. U poglavlju Kemija drveta dodan je na uvodnom mjestu prikaz subrnikroskopsike građe drveta, a na mjesto prikaza upliva sječe na svojstva drvete, štete od mikroorganizama, insekata i štetnika u moru, koje je svrstao u prvo poglavlje, F. Kolimann je znatno proširilo prikaz kemdzma drveta i, kao što je već rečeno, inadopunio ga posve novim poglavljima o proizvodnji celuloze, šećera, alkohola, kvasca, o gorenju, pougljavanju i gazifiikacttji drveta. F, Kolimann dao je u ovoj svojoj Tehnologiji drveta kritični prikaz današnjeg znanja o građi, keimiizmiu, svojstvima i greškama drveta. F. Kiollmann napaisao je ovo djelo na Oisnovu poznavanja gotovo cjelokupne literature iz područja tehnologije drveta i rezultata vlastitih istraživanja. On citira u svojoj novoj Tehnologiji preko 3000 rasprava iz gotovo cijelog svijeta. On u uvodu kaže da je imogao napisati drugo izdanje Tehnologije deveta ´zahvaljujuća velikoj i stalnoj pomoći mnogih .instituta i kolega u svim zemljama. Na prvom mjestu navodi F. Kolimann: U. S. Forest Products Laboratory, Mađilson, Wis., ikoji mu je stavio na raspolaganje sve svoje izvještaje i publikacije, zatim Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough, Engleska, Forest Products Laboratory, Ottawa, Kanada, Laboratoires des produits forestieres, Quebec, Kanada, Forest Products Laboratory, Melbourne, Australija, Forest Research Institute, Dehra Dun, Indija, Eidgenossische Materialprüfungsanstalt, Zürich, Švicarska, Forest Products Research Society, Madison, Wis. U.S.A., Northeasterm wood utilization council, New Haven, Coran,, U. S. A., Timber Development Association Ltd, London, šumarske škole u Syracuse, N. Y., U,. S. A. i m Berkeley, California U. S. A-, Biro FAO u Ženevi, Sveoska Träforslkningsinstitutet Stockholm i Skogshogskola, Expemimentalfaltet, Švedska, koji su imu bilo omogućili rad bilo stavili; ma raspolaganje cjelokupnu literaturu. F. Kjollmainn donosi veći broj fotografija iz djela našeg akademilka i profesora A. Ugrenovića, Tehnologija drveta. On citira na nekoliko mjesta studije Prof. A. 80 |