DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 78 <-- 78 --> PDF |
cte. sfoitime §zëtLizemia&ti ^Dô-tfiaéa itfuhuL liant fia I n ž. T. Španović : TOPOLE. Izdanje: Glavne uprave za šumarstvo NR Srbije (Muk šumarska biblioteka br, 9), Beograd: 1951 g. str. 47 sa 21 crteža i fotografija. Gajenju topola, pre svega kultivisanih, posvećuje se u novije vreme naročita pažnja.. To dolazi kako zbog dobrih svojstava njilhovoig drveta i njihovog brzog porasta tako i zbog činjenice da se one uspešno gaje kako u sastojanamai tako i u manjim grupama, drvoredima i poljozaštitnim. šumskim pojasevima. Na taj način za njihovo gajenje mogu se iskoristiti i manji prostorni pored reka i potoka, čime se može znatno dopnineti proizvodnji kvalitetnog drveta van šumskih sastojina. Imajući ovo u vidu i potrebu da se nešto učini za realno i brzo´ povećanje proizvodnje drveta u vezi osetnog vakuuma u seeivim etatima, koji u Republici pretstoji, potstakli su Glavnu upravu za šumarstvo NRS da jednu svesku svoje popularne biblioteke, posveti topolama. Brošura ing. Španovića ima dva dela. U opštem dolu opisani su: privredna važnost topola, njihova opšta botanička i biološka svojstva, Iglavne tehničke osobine njihovog drveta i njihove glavne vrste, koje uspevaju kod nas (jasika, bala, ´siva, ´ crna, kanadska, rolbustnai, Si´monijeva i Popullus deltoides). U posebnom delu opisano je podizanje topoljaika. Pored podizanja topoljaika naletom semena, w ovom delu opisan: su proizvodnja topolovih sadnica iz reiznica. i semena, sađenje sadnica, u kulturama i drvoredima, podizanje topolovih kultura iz reiznica, obnova, nega i gajenje topoljaika., oplemenjivanje topola, oblici topolovih šuma i štete na topolama. Brošura je napisana popularno, lakim stilom Iz opravdanih razloga nije data , sistematika vrsta i hibrida topola već su opisani samo njihovi glavni prestavnici koji se danas gaje u NRS. Obrada rasadnika za proizvodnju ožiljenih reznicai izložena, je ´dovoljno detaljno. Proizvodnju samih reznica za o´žiljavanje pisac je izložio po B.iolčevui, čija je brošura o proizvodnji topolovih sadnica objavljena kod nas 1947 god. Španović usvaja od Bioličeva dužinu reznica od 15—20 sm, koja se danas smatra nedovoljnom. (1) [Purte u Revue forestiere Française br, 2/50 preporučuje reznice debljine prečnika 8 irnm a dužine 40 san.] U poglavlju o pošuimljavanju naglašen je značaj staništa, naročito plodnosti i vlažnosti zemljišta, za uspeh topolovih kulturakao i primešainih li potstojnih vrsta za njihov kvalitetni razvoj. I ostala materija izložena je jasno i dovoljno´ iscrpno. Šumski rasadnici u Srbiji proizveli su ove godine veliki broj dobrih omiljenih topolovih reznica pa će ova brošura dobro doći kao lup´utstvo za njihovo pravilno korišćenje. I inače ona može znatno da doprinese proširivanju topolovih kultura u našoj zemlji, Branislav A. Marić M. Wraber : Gozdna vegetacijska slika in gozdnogojîtveni problemi Prekomurja. Posebni odtis iz Geografskoga vestnika XXIII, Ljubljana 1951. Str. 52. Naša zemlja obiluje vrlo različitim formacijama šuma. U mnogim krajevima na maloj površinu nalazi se vrlo raznolika šumska vegetacija. Pa ipak naša struka do danas objavila je vrlo malo regionalno-ekonomskih monografija o pojedinim šumskogospodarskim područjima i njihovim problemima; samo mali broj tih monografija s-ač´mjava potpornu cjelinu. Iz toga područja šumarsko djelatnosti možemo istaknuti nekoliko autora i to uglavnom s područja Krša i goleti: Wessel y 1876, Bubbi a 1902, Šivic 1923, Petrović 1926, F r a n č i š k o viić 1927, Ugrenović 1928, Markovi ć 1931, Španovi ć 1936. Zato publikacija dr. Wrabera o šoimsko-vegetacijskoj «Loi i šumsko-gospodarsfcim problemima Prefcomiurja iima za naše okolnosti važnu značajku, što opisuje šume i probleme daleko, izvan područja krša i goleti. 76 |