DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 72 <-- 72 --> PDF |
dina službe nastao je uslijed okupacije zemlje, saradnje i silužbe u NOB-« te konačno i radi nesređenih posljeratrtih prililka za prvih godina radi. čega je kandidat bio Ometen i mije imao prilike da blaj^ovremieno položi ovaj ispit. Međutim ovakav visok broj godina službe opravdavao bi zaključak da su kandidati stari praktičari u ovoj struci i da će u tom pogledu pružiti mnogo više znanja nego se to traži kao nOTimailno gradivo ovoga ispita. S te strane .rezultati nisu bili koji bi se očekivali. Zai ovaj nedostatak u najviše slučajeva1 leži uizrok u neraizumijevnju rukovodstva jedinice gdje mladi inžinjer služi. Gotovo sve jedinice traže da pri nastupu službe ikižinjera pripravnika popune jedno radno (mjesto koje je često i vrlo odgovorno i opterećeno velikim poslovima. Ovako postavljanje stvari iz osnova je pogrešno, jer pripravnički staž od dvije .godine nije ništa drugo nego nastavak studija u praktičnom radu, izgrađivanju i osposobljavanju visoko kvallifikovanih stručnih kadrova. Prema tome morala bi rukovodstva omogućiti inžinjerskom pripravniku. da za vrijeme staža prođe što više stručnih radova iz pojedinih grana šumarske struke, kako bi se što bolje uputio-, primjenio svoje teorijsko znanje i izgradio za samostalnog rukovodioca. U toni pogledu najgore su prosili inžinjerski pripravnici koji su bili namješteni kod Drvne industrije i K.N.O.-a gdje su bili angažovani često puta poslovima, koji. nemaju ništa zajedničkog sa strukom. Isto tako je pogrešno ove pripravnike nakon svršenog studija postaviti na rukovodeća mjesta, koja traže veliko praktično ^iskustvo i izvjesnu stručnu reputaciju u onoj grani struke u kojoj se postavlja. Samo ispravnom personalnom politikom iprema inžinjerskim pripravnicima možemo si izgraditi stručne kadrove, koje od nas traži struka Domovina i Narod. Stručni ispiti za mlađe .inžinjere imoraju biti odraz ili refleksna! slika naše stručne stvarnosti. Novi privredni sistem povlači za sobom i usklađivanje šumairske i šumsko eksploatacione službe. Ova nova organizac´ona forma postavlja i potpuno nove ´zadatke na šumarske stručnjake koji ulaze u život i operativu1. Svima nam je poznato -da mi, nemamo više prašuma i netaknutih područja i s tim u vezi eksploatacija velikog stila, kao što su bili dugoročni i kratkoročni ugovori ranijih kapitalista kolonijalnog oblika,, nego da prelazimo na individualno gospodarenje najboljih jedinica kako to njihova struktura i ekonomski momenti zahtjevaju. Radi toga šumarski inžinjer kao rukovodioc takve jedinice mora bit u prvom redu dobar ekonomista i privrednik te stručno tehnički osposobljen da se u novo stvorenoj situaciji .može potpuno snaći i novo postavljenom zadatku odgovoriti. Ova misao vodilja morala se odraziti i na ovim stručnim ispitima. Iz ovake perspektive trebali su i morali i kandidati gledati na ispit. Njih čekaju, u gospodarskim jedinicama velke površine izvršenih sječa i mladih sastojina koje truba njegovati i uzgojiti, stručno urediti eksploatirati i privesti svrsi. Ovakim gledanjem ujedno j,e određen i smjer na ikojim disciplinama i granama leži težište. I ako još do sada nisu prispjeli kandidati koji su svršili tehnički smjer šumarskog afkulteta odnosno po novoj organizaciji drvno industrijski smjer zadatak stručnog .ispita kao i prethodnog njihovog praktičnog rada ima osposobljavati kadrove, koji će u potpunosti preuzeti sve grane djelatnosti u drvnoj industriji t. j . mehaničku i kemijsku preradu drveta. Te grane su do sada bile ili u rukama empirika bez naročite stručne teoretske prednaobrazbe ili u rukama samih kapitalista gdje je glavni cilj bio individuama korist bez obzira na napredak i usavršavanje tih privrednih grana i njihovog utjecaja i sudjelovanja u narodnoj privredi. Ovaj kratki osvrt na rezultate stručnih ispita neka bude s jedne strane poticaj na lispravan odnos prema šumarskim inžinjerima pripravnicima u cilju odgoja što boljeg stručnog kadra, a s druge strane poticaj onim kandidatima koji pristupaju ovom ispitu na ozbiljnost samog ispitaj, te da se i sami bore za što više sricanja praktičnog iskustva i dopunjavanja svog teoretskog znanja. Ing Adolf Šerbetić STRUČNI ISPITI MLAĐIH ŠUMARSKIH TEHNIČARA Dne 10.—18. prosinca pr. god. održani su u, Zagrebu kod Glavne Uprave za šumarstvo stručni ispiti za mlađe šumarske tehničare. Na ispit je pozvano 68 kandidata, a ispitu je pristupilo 28, te na popravni ispit iz 1 ili 2 predmeta 5 kandidata. Iz resora šumarstva bilo je 12, a iz resora drvne industrije 16 kandidata. 70 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Na pismenim ispitima izvučeni su ovi zadaci: Iz grupe uzgajanje i zaštita šuma sa lovstvom: »Nacrtajte šematski presjek bukove sastojine stare oko 30 godina, u kojoj nije izvršeno čišćenje, a U kojoj ima -oko 60°/o staibaila iz sjemena, a oko 40°/o iz panja. Smjesu stabala iz sjemena i :z panja te otorast uzmite po volji U toj sastojinii imadete izvršiti čišćenje. Opišite načela takovog čišćenja i na sami oznacit stabla odnosno izbojke, Ikoje po vašem mišljenju treba izvaditi, pa ovo vaše vađenje obrazložite.« Iz grupe za dendrometriju i uređivanje šuma: »Imate stablimično procijeniti u -dovršnom sijeku 3.7´5 ha bukove sastojine starosti 110 godina na II bonatetu, obrasta CA. Opišite detaljno sam rad, kojeg ćete vršiti kod te stabljmične procjene, te što Vam je lu tu svrhu sve potrebna. Koliko ćete u tu svrhu «trošiti dana i radničkih nadnica? Kakve sve Sortimente po Jugoslav, standardu može dalti ta sastojinai> njihov omjer?« Iz grlupe za iskorj´šćavanje šuma: »U gospodarskoj jedinici A doznačila je šumarija oplodnim sijekom drvno industrijskom poduzeću 4.500 im3 pragovske oblovine, 200 m3 rudnog drveta,, 4.500 prm. taninskog drveta i 500 prm hrastovog ogrijeva. Teren brežuljkast. Sva doznačena masa nalazi se u slivu nekog potočića. Drvna masa je ravnomjerno doznačena po cijeloj površini. Udaljenost od ceste do zadnjih doznalčenih stabala iznosi 2.2 km. Izvozne prilike srednje povoljne. Uz rub šume prolazi cçsta javnog saobraćaja. Od šumskog stovarilšta uz cestu do željezničke stanice ima 15 ikm. Troškovi izgradnje rampe i talpanog puta iznose po 1 im3 din 52.— Izračunajte srednje troškove proizvodnje po 1 m3 fco vagon utovarna stanica bez upravnih troškova i pogonske režije. Visina nadnice po Uredbi o plaćama radnika u šumskoj proizvodnji. Nadnica para sprege sa kočijolšem Din 695.— Tarifa´ za 1 t/km je 9 dinara. Iz grupe geodezija a građevinarstvo: »Odjel starog hrastika ima oblik paraielograma, čiji odnos stranica je 2:3, a površina miu je 54 ha. Ima se iskolčiti po dijagonali prosjek, ikojim će se liaizgraničiti prodana stabla od neprodanih. a) Izračunajte dužine stranica i dužinu dijagonale tog odjela, b) Nacrtajte odjel a prosjek u mjlerilu 1:10.000. c) Opišite način kako ćete iskolčiti i obilježiti dijagonalu t. j . prosjek u sastojini.« Posije pismenog i usmenog ispita održan je terenski ispit u šumama Zgarebačke gore, a poitom je proglašen rezultat ispita, kako slijedi: Ispit je položilo 8 kandidata i to: s odličnim uspjehom 1, a vrlo dobrim 2, s dobrim 5 kandidata. Popravak iz jednog predmeta imaju 2 kandidata, a popravak iz 2 predmeta imaju 4 kandidata. Cijeli ispit imaju ponoviti 13 kandidata. Na popravnim ispitima prošli su svi kandidati. Kako´ se iz rezultata vidi pokazani uspjeh ne zadovoljava, jer je ispit položilo svega 30°/o kandidata. Svakako je nužno analizirati uzroke ovako slabog uspjeha. Pifje nego što pređemo na analizu, treba istaknuti, da su i ovog puta ispitu pristupili kandidati iraznog stepena obrazovanosti Bilo je kandidata ilj samo sa osnovnom školom, ili s osnovnom školom i lugarskim tečajem, a neki i s pravom lugarskoim školom. Manje kandidata imalo je i po koji razred gimnazije, a samo trojica šumairski tehnikum, te jedan apsolvent šumarstva. Dakako, ida je veća obrazovanost a priori već diferencirala kandidate, « ako je Mio nekoliko ugodnih iznenađenja sa strane kandidata, koji su bili manje školovani, ali su to nadoknadili naknadnim izučavanjem, prirodnom inteligencijom i dobrom višegodišnjom praksom. Jadan dio krivnje za slab uspjeh pada i na nadležna rukovodstva kandidata, koja nisu kandidatima omogućila u dovoljnoj im jer? spremanje za ispit ne dajući im Prarvilnlikom određen (dopust. Neki su kandidati, naročito iz DIPova, došli na ispit ravno iz proizvodnje, a da prije toga nisu dobili ni? dana dopusta za spremanje za ispit. Takova praksa je vrlo štetna s razloga, što s jedne strane ne pruža kandidatu mogućnost za spremanje, a s druge strane stavlja mu se u dužnost, da ide na ispit. U buduće ovo bi se -moglo izbjeći na taj način, da se u personalnom odjelu odredi redoslijied kandidatima, kada mogu dob´ti dopust i za koji ispitni rok. Tako bi se izbjegao neugodni zastoj u proizvodnji, koji svakako nastaje, kada veći dio kandidata bira baš prosinac da ide na ispit, a radovi isu u DIP-ovim baš u to vrijeme u najvećem zamahu zbog bKskog svršetka godine i izvršenja plana. Korisnije bi bilo, 71 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 74 <-- 74 --> PDF |
d.a ´kandidati iz resora drvne industrije idu iu ljetnom roku na ispit, kada im poduzeća bez stmetnjie za proizvodnju mogu dati potrebni dopust za spremanje. Ipak veći dio krlivnje za neuspjeh Ježi na samim kandidatima. Lijepo je pregnuće, da i službenik s manje škole nastoji steći više obrazovanje, ali zato treba i talenta i marljivosti; nije ´dovoljna samo amibiicija pojedinca. Svatko bi trebao da ocijeni sam doseg svojih snaga, dokle se može s njima probiti. Talentirani i marljivi kandidati moći će upornim radom i učenjem .nadoknaditi manjkajućc školsko znanje. No ´to neće moći postići manje talentirani, nezainteresirani a u učenju lijeni pojedinci. Za njih će ovaj stručn/i ispit ´uvijek biti i ostati sigurna brana, preko koje ne će moću prijeći unatoč svoje ambicije. U tom smislu mora ovaj ispit biti selektivan. Općenito se može reći, da je zapažena jednostranost prakse. Kandidati šuimskobiološke specijalnosti više se snalaze u uzgoju j zaštiti šuma, a manje u liiskorišćavanjiu šuma; dok naprotiv ´kandidati šumsko-tehničke specijalnosti bolje poznaju iskorišćavanje šuma, a slabo uzgoj i zaštitu. U praksi trebalo bi jednima I drugima kandidatima omogućiti, da steknu elementarno poznavanje materije i uzgoja i itskiorišćaivanja šuma, jer će im pogledi na šumu, bili omi uzgajivači ili radili samo u eksploataciji, biti širi i potpuniji i ispravnij´i. To bi se moglo postidi na taj način, da se kandidati makar na kraće vrijeme upute na Tad,jedni na šumska radilišta, drugi na šumarije. Poznavanje predmeta uređivanja šuma osim pojedinaca, koji sa radili´ nai taksacionim radovima jbilo je prilično slabo. Čak drvosječna osnova — plan obima sječa, — za mnoge je bio nejasan pojam. Dendroimetrija sa tabelama pravila je mnogima poteškoće. Geodezija, bujice i šumsko građevinarstvo kao tehničku predmet, koji pretpostavlja poznavanje matematike li geometrije, pokazao se i ovoga puta ranjavim mjestom za većinu kandidata. Tu su se pojavile goleme pnazroine: kao vađenje drugog korjena, poznavanja osnovpih geometrijskih likova, računanje površina, orijentiranje i čitanje karte, a da | ne govorimo o najobilčnijim spravama. Opaaila se neoirijentiraniost i nesistematski rad kandidata u izboru literature za spremanje iz geodezije. Na ovom mjestu naročito preporučamo kandidatima vrlo instruktivan prikaz najelementarnijeg znanja iz geodezije u knjizi Veseli: »Katekizam o izmjeri zemljišta« (izdanje iz 1929. Sarajevo). Odgovori u o^čem dijelu nisu također zadovoljavali. Poznavanje Zakona o socijalnom osiguranju, Ustava, našeg privrednog sistema i dr. bilo je površno i manjkavo. Čak nabrajanje naših Narodnih Republika zadavalo je ponekom kandidatu muke. Zadatak ispitne komisije, da iz ovako heterogeno sastavljene grupe kandidata izluči prave vrednote li provjeri znanje kandidata, koji se uvijek i nisu znalj stručno izražavati, bio je težak. Ipak se na rad komisije, ni nakon oibjjavljivanja rezultata ispita, nije požalio nijedan kandidat, što je znak pune objektivnosti Demokratičnost ispita pokazala se li u tome, što je većina kandidata kroz sve dane usmenog ispita slobodno pratila rad ispitne komisije sudjelujući kao auditoirij. F. Š. Novi doktori nauka Dana 29. VI 1951. promoviran je Ing Milutin Knežević na Univerzitetu u Beogradu na naučni stepen doktora nauka, obranivši prethodno 28. VI, 1951. disertaciju »Španung maksimalnog kvantitativnog iskorišćenja«. Dana 21. XII. 1951. promoviran je na Sveučilištu u Zagrebu Ing Svetislav Vasiljević na naučni stepen doktora nauka, obranivši prethodno 19. XII. 1951. disertaciju »0 nekim razlikama u mikroskopskoj gradi medu domaćim vrstama roda Acer«. Novim doktorima nauka srdačno čestitamo i želimo mnogo uspjeha u daljnjem radu. Uredništvo 7? |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Uredništvo Šumarskog lista započinje sa objavljivanjem sistematskog pregleda i mjesta službovanja šum. inženjera i srednjih šumarskih tehničara na.području NR Hrvatske. Ovi se podaci odnose na resor šumarstva. Ukoliko nam uspije prikupiti podatke o rasporedu i mjestu službovanja inženjera i tehničara zaposlenih u ostalim narodnim republikama, kao i u resoru drvne industrije objavljivat ćemo ih postepeno, kako će pristizati. Ovo je stanje početkom 1952. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — BJELOVAR Savić Gjoro, ing Laicković Vinko, tog Tomek Rudolf, änfi. Hrska Ivan, tog Maljko Sergije, iitr^g Zajte Mladen, ing Drndelić Milan, ing Saindrovčan Mijo, ing Tomek Marija, ing Stiimac Rudolf, jmg Cestar Stjepan, Žeželj Josip, Mikolčević Ivan, Kosa>nović Sirnica, Javor Marija, Tutfopoljac Stjepan, Krekovi´ć Ivan. ŠUMARIJE Bjelovar: ing Neuhold Rikard; Čazma; ing Videc Josip; Draganac: ing Jerhic Zdravico; Gjurgjevac: ing Rožić Adolf; Garešinica: iNadj Ivan i tog Vojt Pavao; Grulbišno polje: ing Ton Franjo; Ivanovo selo: img Slanina Franjo; Koprivnica: DulđkraviJć Stovo i ing Kvaternik Ante; Križevci: Starčević Mirko; Kutina: ing Jankarvić Ilija; Nova Raca: ing Graihli Ljubo; Novosclee: ing Dropučič Stjepan; Pitomaca; img Hren Jolsilp; Repaš: Petnović Miloš; Sokolovac: ing Rikaltil Mladen; Virovitica: ing Balaie Mijo i ing Harapin Jugoslav; Žalbno: ing Hladiš Ivica; Vrbovec: ing Žegarac Vlado. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — GOSPIĆ Ajduković Dušan, ing Tomsić Josip, ing Kosović Juraj,, ing Štigdmajer Gustav, tog Žoiiktoa Ivan, ing Mlrzljak Mladen, ing Nikolić Nenad, tog Posavec Drago, Jurjevlilć Franjo, Bunčić Milica. ŠUMARIJE Brinje: ing Pavelić Juraj; D. Lapac: ing Mudrovčić Ante; G. Kosinj: Pražić Iso; Gospić: Milltoković Pavao; Gračac: Mrdalj Bogdan i tog Zastavnikove Bozo; Karlobag: Dokozilć Ivan i img Škopac Stjepan; Ličko Lešće: Tomljenoviić Franjo; Lovinac: Ang_ Fran Ivica; Otočac: tog Bunjevčevnć Zlatko; Perusić: ing Plesa Mihajlo; Srb: Stoisavljević Gjiuro; Udbina: ing Žeravica Davor; T. Koilenica: ilng Vučinic Marinko; Vrhovilne: tog Novak Zdiravko. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — NOVA GRADIŠKA Ing Žunko Oto, ing Komlinović Drago, ing Beraković Stevo, ing Veselinović Bogoljuib, ing Gavraniić Branimir, ing Loger Lavoslav, ing Petrović Franjo, ing Novak Aleksander. ŠUMARIJE Daruvar-: Gvo.zdanić Mladen i ing Gjurković Mati ja; Kamensko: Puač Dušan ing Kloštramac Božiidar; Kutjevo: ing Ivanovski Juraj; N. Gradiška: ing Babić Vladimir; N. Kapela: ing Gorupić Petar; Novska: Ing Šmidt Ervin; Okučani: ing Crkveni Ivo i1 ing Seletković Ivo; Pakrac: ing Spol jarić Vladimir; Pleternica: togVelikopoljski Ivan; Rajić: tog Vučetić Krešo; Sirač: ing Pensé Nikola; SI. Požega: ing. Chylak Roman; Velika: ing Ši.mić Rudotf. 73 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO — OGULIN Brozović Ante, dng Tonković Juraj, âng Presečki Franjo, fing Vida ViMor, ing Franjković Ivo, ing Sulentić Ferdo, Bunčić Milica, Skorupan Ljulbica, Medaković Duišanka. ŠUMARIJE Drežnica: Tribović MAlanko; Generalski stol: ing Gorički Antun; Gomirje: Tatalović Dušan; Modruš: ing Abraimović Emanuel; Ogulin: ing Gorički Drago; PlašM: ing Sabarilć Luka; ŠUMSKO GOSPODARSTVO — OSIJEK Uglješdć Zlata, ing Hnuška Bernard, ing Miletuć Šinie, ing Belov Dimittrdje, ing Cenčekovski Ivan, ing Knežević Ilija, ing Benić Josip, ing Prpić Petar, ŠUMARIJE Darda: ing Dabrović Ohrad; D. Mriholjac: ing Ivkovfić Stjepan; Drenovac: ing Hrpkai Ivan; Koska: ing Žiivković Ivan; Našice: ing Maftezić Mihovil; Pod. Slatina: %ig Jindra Branko; Otrahovica: ing Valentfnčić Marko; Osijek iing Ruždčić Ante; Voćin: ing Ostojdć Dragan. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — RIJEKA Crnković Vale, ing Sepiić Nikola, ing Rupert Pavle, ing Mjias Branko, ing Kotanakdl Mijo, i´ng Navratil Ivo, ing Antonijevlilć Bugen, ing Horvat Stjepan, Novatk Sonja, Dnaiščić Ivan, Tomašić Nikola, Matiijašević Ratko. ŠUMARIJE Buzet: ing iP/užar Miloš; Crikvenica: ing Demolkidov Emanuel; Crni lug: dng Veirnaik Alelksander; Delnice: i´ng Nežić Petar; Fužine: Dugić Stjepan; Gerovo: ing Matijlaščić Vladimir; Jablanac: ing Pavša Ivan; Klana: ing Tomae Zvonimir; Krasno: itnig Srniić Stjepan; Krk: Balbisć Petar; Labin: iing Mučalo Vladimir; Lošinj: eng Madinazza Humbert; Mrkopalj: ing Böhm Dragutin; Novi: ing Lampi Franjo; Opatija: ing Topali Vladimir; Pazin: Klarać Milan; Poreč: :mg Maček Stjepan; Prezid: Kezele Ivan; Pula: Mezulić Bozo; Rab: Periinčić Miroslav; Ravna Gora: ing Tomaševski Stanko; Rijeka; dng Žiromiski Nilkola i ing Karioltć Stanko; Senj: ing Kohut Ladislav; Vrbovsko: iing Vidas Ljudevit. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — SPLIT Ing Mutžinić Mirko, ing Bura Diimitivje, ing Radovčić Ante, ing Kevo Ratko, ing Marković Stevo, ing Koliudnovčć čedo. ing Meštrorvl´ć Rudolf, Telavić Marko, Boko Marko. ŠUMARIJE Benkovac: ing Hranilović Nikola; Drniš: dng Klunić Mirko; Dubrovnik: Lala Niko; Hvar: ing Kovače Mladen; Imotsiki: nng Dubrarvac Ante; Knin: ing Nikad« Borivoj; Korčula: ing Dalbelo Bozo; Makarska: ing Beleski Nikola; Metković: ing Dobrić Ante; Sinj: iing Prelesnik Helior; Split: ing Öolovt´c Ilija i Mujić Ante; Supetar: iing. Marinković Branimir; Šibenik: ing Huljev Ante; Zadar: ing Tkalč´ć Branko. 74 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI Ing Res-Koritać Vladimir, imig Kaisumoviić Branko, ing Lipovac Josip, iing Stréneka Milan, ing Suae Branko, ´ing Asaji Franjo, ing Trohair Vlado, Madjarević Petaj, Ketšnjer Gjuro, Sirtar Slavko, Podunavec Milorad, Bosnie Mr;. Pajo. ŠUMARIJE Cerna: Vukovac Smo i ing Kordić Nikola; Đakovo; ing švaganović Ivo; Lipovac; ing Sekeli Ernest; Lev. Varoš: ing Bevanda Vladimir; Orio vac :ing Fastić-Pajk Marko; Otok: ing Üepelak Draigo; SI. Brod: iing Knezoviić Jure; St. Mikanovoi´: Martjnović Živko; Vinkovci: ing Dukčević Martin; Vrlbanja: ing Kesegić Vladimir; Vukovar: Orešćanin i ing Paje Miso; Županja: ing Rogina Tugomil. ŠUMSKO GOSPODARSTVO — ZAGREB Ing Dragiš´ć Petar, ing Novakova Mladen, ing Lulić Stjepan, ing Hramdlović Dane, ing Dekanić Ivo, img Androšević Mihajlo, ing Feiić Ilija!, ing Zrmjanac Gjuro, ing Vučetić Vlado, teg Joziić Josip, i´tng KosteLić Oskar, Sobait Aleksander, Kulaš Juraji, Štajduhar Josip, Kocourok Stanko. ŠUMARIJE Čakovec: Duić Stjepan; D. Stuibica: ing Tomičić Božiidar i ing Car Zvonko; Dugoselo: ing Batić Jakov; Dvor na Udl: ing Kajganovuć Mirko; Duibica: ing Matota Ivo; Glina: iBrkiilć Miloš i ing Hanzel Drago; Ivanec: ing Mibić Jos%> i ing Peroković Ivan; Jas´trebarsko : ing Novoselec Franjo; Kaiilovaic: ing Berleković Stjepan i ing Duić Ante; Kostajnica: img Crljenica Milan; Krapina: ing Došen Jerko; Krašić: ing Tumibri Josip; Lekenik: ing Dobrosavljević Predrag; Ludbreg: Brgles Rudolf; Petr´njo: Miocanović Pero i ing Panjkota Živko; Pisarovina: Haifner Karlo; Rujevac: Vujanić Pero i ing Heltnan Mati´ja; Samobor: ing WeiMer Adolf; Sisak: ang Vukmirović Bogdan; Topusko: ing Sirotić Ivan; Varaždin: ing FiFlpan Franjo; Vojnić: ing Živkovt: ć Nikola; Vrginmost: Jović´ć Petar; Zagreb: ing Vojčunas Nikola i ing Straser Rudolf; Zelina: ing Miko Stjepan. VAŽNO UPOZORENJE! Uslijed velikih režijskih troškova štampanja, papira, poštarine i dr. godišnja je pretplata na »Šumarski list« za 1952. g. utvrđena sa 400.— Din. i plaća se unaprijed putem Narodne banke, Zagreb: 401-953.311 ili poštanskom uputnicom na: Uprava »Šumarskog Lista« Zagreb, Mažuranićev trg l i 75 |