DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ložaj šumarske nastave. Za ostvarenje privrednih planova i zadataka u oblasti šumarstva socijalističko uređenje države traži sposoban kadar visokokvalifikovanih stručnjaka. Operativi treba priznati pravo da odredi kakav tip šumarskog stručnjaka ona treba. Nastava je dužna da formira i spremi stručnjaka, koji će zadovoljiti potrebe operative. Na drugoj strani, šumarski fakulteti, koji izgrađuju šumarske stručnjake, organski su vezani o univerzitete kao cjelinu. Po toj vezi šumarska nastava kao i nosioci te nastave nedjeljivo su vezani o nauku. Na trećoj strani, nauka treba da održava nastavu na savremenoj visini, da krči putove operativi, i da sa pravom očekuje saradnju i pomoć operative. Ovo posljednje to više, što i operativa ima svoje vlastite institute za šumarska istraživanja. Prema tome, operativa, nastava i nauka čine zatvoren krug. Nije moguće zamisliti postojanje toga kruga bez jednoga od rečenih dijelova. U dosadašnja tri perioda, o kojima je bila riječ, krug, što ga čini šumarstvo, bio je rastrgan: kapitalističkoj operativi bio je na umu samo jedan cilj — eksploatacija šuma; nastava bez trajne i organske veze sa šumom tačnije bez fakultetskih šuma ostala je posve akademska; nauka odsječena od operative i bez materijalnih mogućnosti povukla se u sebe samu i ograničila na rješavanje naučnih pitanja, za koje ne treba materijalnih uslova. Zasluga je Narodne vlasti, da je socijalističko državno uređenje likvidiralo staro nezdravo stanje u oblasti šumarske nastave i stvorilo nove široke mogućnosti i perspektive. Sa praga godine 1952 izražavamo želju, da bi bilans razvoja, rada i napretka u oblasti šumarstva o stotoj godišnjici šumarske nastave u NRH bio što plodniji i pozitivniji a na korist šume i budućih pokoljenja. U grenović Dr. Ing. Milenko Plavšić (Zagreb) O CILJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA U SOCIJALIZMU I O NJEGOVOJ REALIZACIJI* Tijekom gospodarskog i kulturnog razvitka čovječanstva šume i njihovi proizvodi, a osobito drvo, imali su različit privredni značaj odnosno različitu važnost za pokriće potreba. Potrebe su se mijenjale uporedo s razvitkom proizvodnih snaga i produkcionih odnosa. Razumljivo je, da su se zbog toga mijenjali i ciljevi šumskog gospodarstva, jer je određivanje ekonomskih ciljeva vezano za određene , potrebe čovjeka i ljudskog društva. Drugačiji je bio cilj šumskog gospodarstva, kada su proizvodne snage, nauka i kultura bile nerazvijene, a drugačiji kada su postigle visok stepen razvoja. i Ekonomski ciljevi, koji odgovaraju određenim društvenim potrebama, utvrđuju se na temelju iskustva, opažanja i ekonomske historije. * Ova je radnja lizvadak iz opiširne rasprave, ikojoj je natpos »Ekonomski ciljevi u šumskom gospodarstvu«. U toj1 soi raspravi obrađeni ciljevi šumskog gospodarstva, koji su postojali za TneirlkantiCizma, kod fiziokrata, pod utjecajem industrijske revolucije i klasične škole političke ekonomije te u socijalizmu. 5 |