DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 68 <-- 68 --> PDF |
U zimskoji sezoni 1950/51 prikazao je šumar Buornik praktično, šu marskom osoblju kod 10 šumskih godspodarstava u Sloveniji, način upo trebe ove sadilice. Nepovjerenje je konačno popustilo. U proljeće 1951 bilo je izrađeno već oko 1.000 sadilica i stavljeno u uporabu. Najnoviji izvještaji o uspjehu pošumljavanja pomoću ovog alata potvrđuju njegovu vrijednost i daju mu puno priznanje. Kolaudacija ,166.300 sadnica iz pro ljetne sadnje 1951 kod 17 lugarija (5 šumskih uprava) šumskog gospo darstva Kočevje pokazala je uspjeh primanja 95—100°/o ili u prosjeku 98,5´Vo, dok je na jednom radilištu zbog nemarnog rada uspjeh iznosio samo 50%. Primjedba : Ovom prilikom napominjem, da smo zaslugom šum.. tehničara Matije Šibenika, šefa sekcije u Ilirskoj Bistrici, uveli i na Kršu, u godini 1951, s najboljim uspjehom, pripremu rupa pomoću čeličnih poluga, promjera 28 mm, dužine 160 cm, težine oko 8 kg. Rupe se pripremaju na dubinu najmanje 50 cm. I kraj mnogo boljeg rada, trošak pošumljavanja snizuje se za 30—40°/o. Rad polugama ne razlikuje se od rada na Burnikovom sadilicom. Na slovenačkom Kršu radi se sada, u: pravilu, samo polugama. Ing VI. Beltram MEDUNAC TJERA TRI IZBOJKA U JEDNOJ VEGETACIONOf PERIODI Pepelnica ili medljika (Microsphaera alphitoides) napada većinom mlado lišće hrasta lužnjaka, mnogo rjeđe hrasta kitnjaka i crvenog hrasta (Vajda — Šumarski prir. II.) Međutim prilikom pregleda radova na smolarenju u sastojini crnoga bora, u šumskom predjelu »Slana« u Istri opazili smo da je pepelnicom mnogo napadnuto lišće hrasta medüncä (Q. pubescens), koji je sa brijestom, crnim jasenom i kupinom u sloju grmlja i stvara potpuno sklopljenu i neprohodnu šikaru. Napad pepelnice, barem u prvi čas, doveli smo u vezu sa pojačanim prilivom svijetla. Naime radi izvođenja radova na smolarenju uklonjena je kupina, a stabalca odnosno grmlje medunca, brijesta i jasena stavljena su na čep. Sve tri vrste potjerale su ponovno iz panja, i premda su imale nad sobom još dosta dobro sklopljene krošnje crnoga mora, ipak je priliv svijetla bio jači, jer dok je ranije grmlje pomenutih vrsta sačinjavalo potpuno sklopljenu i neprohodnu šikaru, sada je svako stabalce dobijalo više svijetla, jer sklop grmlja razumljivo nije mogao biti u tako kratko vrijeme postignut. Pojačani priliv svijetla, a i dovoljna količina vlage ovog proljeća, bili su po našem mišljenju uzroci napada pelnice. Kasnije prilikom obilaska terena ustanovili smo da medunac nije napadnut pepelnicom samo u predjelu »Siana« nego posvuda. Pepelnicom su napadnuti izbojci iz panja i stabla iz sjemena, ali različitim intenzitetom. Vidjeli smo slučajeve da su stabla bila jedno pored drugoga, dodirivala se krošnjama, ali dok je lišće jednog stabla bilo potpuno bijelo od pepelnice, lišće drugoga bilo je napadnuto vrlo malo. 66 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ta razlika u intenzitetu napada navela nas je da pažljivije razgledamo izbojke pojedinih jače i slabije napadnutih stabala. Tom prilikom smo ustanovili, da su medunčeva stabla iz panja potjerala 2 a i 3 izbojka u ovogodišnjoj vegetacionoj periodi. Vegetacioni period započinje ovdje obično u drugoj polovici marta, kada su i medunčeva stabla potjerala prvi izbojak, na čijem se vrhu formirao pup. Potkraj aprila međutim, stabalca su potjerala drugi izbojak, a krajem juna poslije nekoliko kišnih dana, pupovi su se ponovno otvarali i stabalca (ne sva) potjerala su treći izbojak. Izmjerili smo dužine pojedinih izbojaka na 20 stabala iz panja, i prosječne rezultate za 5 stabalaca, za koje mislimo da su najkarakterističnije donosimo u tabeli 1. T a bel a 1 ProsječnaI. izbojka dužina u cm. ProsječnaII. izbojka dužina u cm. Prosječna dužina III. izbojka u cm I. 15 34 2. 19 32 12 3. 14 25 4. U 27 7 5. 10 28 Kao što se vidi iz tabele, prosječna dužina drugog izbojka je uglavnom dvostruko veća od dužine prvog izbojka. Izvršili smo također i mjerenja dužine prošlogodišnjih izbojaka na 11 stabalaca iz panja i prosječne rezultate za 3 stabalca donosimo u tabeli 2 . Tabela 2 Red. Prosječna dužina Prosječna dužina Prosječna dužina br. I. izbojka u cm. 11. izibojka u cm. III. .izibojka u cm 1. 28 10 2. 16 15 3. 26 23 Kao što se vidi iz tabele prvi izbojak je bio duži od drugog izbojka i niti jedno stablo na kojem smo vršili mjerenja nije potjeralo treći izbojak. Činjenica da je u prošloj godini bio duži prvi, a u ovoj drugi izbojak bila je uvjetovana prošlogodišnjom jakom sušom. Stabla iz sjemena zaražena su pepelnicom u mnogo manjoj mjeri, a i ta stabla tjeraju redovito po 2 izbojka u jednoj vegetacionoj periodi. Mjerenja dužine izbojaka izvršili smo na 4 stabla, a rezultate mjerenja donosimo u tabeli 3. Tabel a 3 Red). ba\ 1. Prsn)» piriomijer 48 Dužina prosječna) I.izfoojka u cm 13 Dužina II. izi (prosječna/; bojka U cm. 14 Ukupna´ itebojakia 27 dužina 2. 35 10 18 29 3. 27 16 20 36 4. 14 17 14 31 67 |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Kao što se vidi iz tabele, ukupna dužina izbojaka sa starošću odnosno sa porastom prsnog promjera opada, drug izbojak je prosječno duži od prvog i nijedno stablo nije potjeralo treći izbojak. Lišće na prvom izbojku i kod stabalaca iz panja i kod stabala iz sjemena nije napadnuto pepelnicom, budući da je to lišće već otvrdnulo do onog vremena kada peplnica počinje da vrši zarazu (otprilike druga polovina mjeseca maja). Međutim lišće na drugom, a naročito lišće na trećem izbojiku razvija se u vrijeme, koje je čini se najpogodnije i za razvitak pepelnice i zato je ono jako napadnuto, hlorotično i počinje da se suši. Svi su izgledi da je pepelnica hronična bolest medunca (barem u južnom« dijelu Istre), da jačina njezinog napada ovisi o količini vlage n toj vegetacionoj periodi, jer O´ količini vlage zavisi i to da li će medunac potjerati 2 ili 3 izbojka u jednoj vegetacionoj periodi, a mlado lišće na drugom a naročito na trećem izbojku "omogućuje njezin razvitak. Međutim koji je uzrok da uz danu količinu vlažnosti u ovoj veg. periodi neka stabla tjeraju treći izbojak a druga ne tjeraju, nijesmo uspjeli pouzdano ustanoviti. Po našem mišljenju se ona stabla koja tjeraju treći izbojak nalaze u kulminaciji visinskog prirasta. Ing. Tomaševski 68 |