DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Zašto je tome tako? Zato što se kroz dugi niz godina nisu polagali
ispiti na šumarskim fakultetima i ostalim srednjim i nižim šumarskim školama
(u koliko ih je tada bilo). Na fakultetima se lovstvo samo upisivalo,
a nije polagalo, dakle smatralo se je već tamo kao nešto nevažno, pa ga
je slušalo svega 1—2°/o studenata, i to vjerojatno jedino što su osjećali
prirodni nagon za lovom.


Zato je danas vrlo malo organa u šumarskoj struci, koji se svojski
zalažu po pitanju lovne privrede, koji misle na divljač na svom području,
koji misle kako će joj preko zime pomoći prehranom, kako će joj omogućiti
što povoljnije uslove za razvoj i opstanak.


Šumar bez obzira na kvalifikaciju i stručnu spremu ako ne gleda na
sve poslove (grane) šumarske prakse jednako nije pravi šumar. Nebi
smjelo biti šumara, koji nije temeljito upućen u lovnu privredu, a po
mogućnosti treba da je i sam lovac.


Svi organi šumarske struke bez obzira na kvalifikacije, treba da
budu glavni propagatori značenja i važnosti lovne privrede, treba da budu
glavni tumači Zakona o lovu, treba da budu glavni borci za provedbu
tog zakona, moraju da budu glavni odgajivači najširih narodnih masa
po pitanju lovne privrede, jer narodne mase neznajući značaj i važnost
lovne privrede, ne poznavajući sam Zakon o lovu često svijesno, a najviše
nesvjesno čine goleme štete i koče pravilan razvoj lovne privrede \
(skupljaju jaja pernate divljači, mlade zečiće, srne i si., postavljaju žičane
i razne druge zamke za hvatanje divljači).


Svi organi šumarske struke su baš pozvana i odgovorna stručna
lica koja moraju da se bore za razvoj i napredak lovne privrede. Oni
moraju u svakom momentu i na svakom koraku da daju stručne savjete,
upute i direktive za rad (po pitanju uzgoja, zaštite, prehrane divljači,
uništavanja grabežljivaca) lovačkim društvima, pojedinim lovcima. Moraju
uočavati griješke u radu, te na njih upozoravati, te iste ispravljati.


Nažalost u šumarskoj praksi nije tako, stoga je potrebno u ovom
najvišem šumarskom stručnom glasilu takav stav i rad svih šumarskih
organa kritikovati i podvući da je takav stav, gledanje i rad šumarskih
organa na lovnu privredu negativan i da ga treba čim prije ispraviti.


Primjera radi treba navesti da su upravitelji šumarija pod čijom
upravom su naša najbolja jelenska lovišta, potpuno nezainteresirani
lovnom privredom. Nije mnogo, bolja situacija ni kod drugih šumarija,
koje upravljaju državnim lovištima- Gotovo svaka naša šumarija upravlja
sa velikim šumskim kompleksima, ako možda i nisu sva ta lovišta podesna
za uzgoj jelenske divljači, ali su gotovo svi naši šumski kompleksi
podesni za uzgoj srneće divljači, dok su mnogi vrlo -podesni za uzgoj
tetrijeba i druge divljači-


Treba imati na umu da naši jeleni radi svoje kvalitete i vrijednosti
trofeja privlače lovce gotovo iz cijele Evrope, pa i radi lovnog turizma
treba razvoju naše lovne privrede posvetiti još veću pažnju.


Da bi se stanje i prilike popravile, u prvom redu na području šumarija,
koje upravljaju i gospodare sa područjima, koja su naša najizrazitija
jelenska lovišta, bilo bi potrebno da na takovim šumarijama


budu i s njimaprivredom.
gospodare šumari verzirani u gospodarenju lovnom
62