DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zašto je prije rata kod nas bilo tako porazno stanje po pitanju lovne privrede, jasno je. Onda je bio takav sistem političkog i državnog uređenja, onda se na lov nije gledalo kao na granu privrede, nego uglavnom se lov smatrao sportom i razonodom pojedinaca, koji su bili u mogućnosti da plaćaju visoke zakupnine (lovišta su se davala u zakup putem licitacija i tko je mogao da plati više, dobijao je lovišta na uživanje), bile su visoke otstrelne takse i slično. Ukratko na lovce su se postavljala prije rata razna ograničenja, a koja su ujedno bila i kočnica za pravilan i normalan razvoj lovne privrede. Država: > vrst divljači God. odstrel ikom. Pros}. težina kg Ukupno kg V:rijednos1 u Din za kg Ulkupna vrijednost dinara I. Njemačka Jelena Stini, div. Zečeva Fazana Trčaka 60.000 618.000 3,500.000 500 000 1,000.000 80 18 3 1,1 0,36 4,800.000 11,124.000 10,500.000 550.000 360.000 17 20 16 40 12 81,600.000 222,480000 168,000.000 2,200.000 4,320.000 5,678.000 27,334.000 (2733 vag.) 478,600.000 II. ČSR Jelena 6.536 80 522.880 17 8,888.960 Srni, div. 51.515 18 937.270 20 18,545.400 Zečeva Fazana Trčaka 1,592.146 440 000 2,404.477 3 1,1 0,36 4,776.438 484 000 865.612 16 40 il 76,423 008 19,360.000 10,387.344 4,494.674 7,576.200 (757 vag.) 133,604.712 III. Jugoslav Jellena Sm, div. 500 4.500 120 18 60.000 81.000 17 20 1,020.000 1,620.000 Zečeva 500.000 3 1,500.000 16 24,000.000 Fazana 45.000 1 45.000 40 1,800.000 Trčaka 6D.0O0 0,35 21.000 12 252.000 610.000 1,707.000 (170 vag.) 28,692.000 IV. NR H Jellena 200 120 24.000 17 408.000 predratna Srn. div. Zečeva 1.000 65.000 18 3 18.000 195.000 20 16 36.000 3,120.000 Fazana 10.090 1 10 000 40 400.000 Trčaka Kamen jarki 12.000 5.000 0,36 0,40 4.320 2.000 12 12 51.840 24.000 93.200 253.320 (25 vag.) 4,039.840 Pored svega toga što smo mi, kako je spomenuto, u mnogo povoljnijim uslovima u odnosu na druge države za opstanak i razvoj divljači, a time i same lovne privrede, pored svega toga što se kod nas danas mnogo govori i radi na polju lovne privrede, još se nije ni izdaleka postiglo ono što se može i mora postići. . Zašto je stanje takovo? U prvom redu zato, što svi oni, koji bi trebali da se najviše zalažu na radu u lovnoj privredi, nisu se dovoljno založili. 59 |